| Homo rhodesiensis | |
|---|---|
 | |
| LubanjaHomo rhodesiensisa otkrivena 1921. | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite:Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Primates |
| Natporodica: | Hominoidea |
| Porodica: | Hominidae |
| Potporodica: | Homininae |
| Tribus: | Hominini |
| Rod: | Homo |
| Vrsta: | †Homo rhodesiensis |
| Dvojni naziv | |
| Homo rhodesiensis Woodward, 1921. | |
Homo rhodesiensis ("rodezijski čovjek") je izumrla vrstahominina koja pripadaroduHomo, opisan na temelju fosilnog nalazalubanje Kabwe. Još morfološki sličnih ili istovjetnih ostataka pronađeno je u slojevima istog ili ranijeg razdoblja ujužnoj Africi (Hopefield iliSaldanha),istočnoj Africi (Bodo, Ndutu, Eyasi,Ileret) isjevernoj Africi (Salé, Rabat, Dar-es-Soltane, Djbel Irhoud, Sidi Aberrahaman, Tighenif). Starost ovih ostataka se kreće od 300 000 do 125 000 godina.
Neki znanstvenici smatraju da jeHomo rhodesiensis istovjetna vrsta sHomo heidelbergensisom.[1][2][3]
.jpg)
Engleski paleontologArthur Smith Woodward je 1921. odredio fosilni uzorak Kabwe 1, poznat i kao lubanja iz Broken Hilla, ka referentni uzorak zaHomo rhodesiensisa, dok ga danas većina znanstvenika klasificira kaoHomo heidelbergensisa.[1][4] The Ovu je ljudskulubanju pronašao švicarski rudar Tom Zwiglaar1921. godine u rudnikuolova icinka Broken Hill, u sjevernojRodeziji (danasKabwe,Zambija). Osim lubanje pronađena je i jednagornja čeljust druge jedinke,križna kost,goljenična kost, i dva fragmentabedrene kosti. U doba pronalaska ova je lubanja nazvana "rodezijski čovjek", ali danas ju se obično naziva lubanjom iz Broken Hilla ili lubanjom Kabwe.
Odnos između pronađenih kostiju nije u potpunosti jasan, ali smatra se da fosilna goljenična i bedrena kost pripada istoj jedinki kojoj pripada lubanja. Rodezijski čovjek datiran je između 125 000 i 300 000 godina starosti. Kapacitet lubanje iz Broken Hill skulla procijenjen je na 1 230 cm³.[5] Bada, & al., (1974.) objavili su rezultate izravnog datiranja ovog primjerka metodomracemizacijeasparaginske kiseline na 110 000 godina.[6][7] Uništenje ovog paleoantropološkog nalazišta onemogučilo je datiranje putem geoloških slojeva.
Lubanja pripada izrazito robustnoj jedinki, s proporcionalno najširim očnim arkadama od bilo kojeg drugog fosilahominina. Opisano je da je imao široko lice, sličnoneandertalcu (širok nos i široke i izbočene očne arkade), te je često interpretiran kao "afrički neandertalac". Međutim, uzevši u obzir izrazito robustnu građu lubanje, moderna istraživanja otkrila nekoliko posrednih karakteristika izmeđuHomo sapiensa i neandertalca.
U Africi postoji jasna razlika izmeđuašelejenskog alata izrađenog prije i nakon 600 000 godina od današnjice. stariji alat bio je deblji i manje simetričan, dok je mlađi bio finije obrađen. Ova promjena mogla bi biti povezana s pojavom (300 000 godina kasnije)Homo rhodesiensisom u arheološkim zapisima, koji su možda pridonijeli ovom sofisticiranijem pristupu.
Rupert Murrill je proučavao odnos između lubanjeArchanthropusa iz špilje Petralona uGrčkoj) i rodezijskog čovjeka. Većina stručnjaka danas smatra da se rodezijski čovjek može klasificirati pod vrstuHomo heidelbergensis iako su predložene alternativne klasifikacije kaoHomo sapiens arcaicus iHomo sapiens rhodesiensis.
Po mišljenjuTima Whitea, vjerojatno je da je rodezijski čovjek predakHomo sapiensa idaltu, koji je pak predakHomo sapiens sapiensa.[8] Lubanja rodezijskog čovjeka je jedna od najstarijih lubanja čiji su zubi pokazali tragovekarijesa. Čak deset zuba bilo je teško oštećeno karijesom, što bi moglo ukazivati na jaku infekciju prisutnu neposredno prije smrti. Jedan od uzroka smrti ove jedinke mogla bi biti jaka zubna infekcija ili moguća kroničnaupala uha.[1]
