Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41,526 km² što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km²). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispodrazine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sistema nasipa te raznihustava. Melioracijom tla stvaraju sepolderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.
Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protivšpanjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranjaUtrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju nezavisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakonmira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati unacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu uBDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto uljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva uFlandriji ili uBrabantu, Niske Zemlje nazivales pays de par deça što u prijevodu značizemlje ovdje prijeko. To je u opreci sales pays de par delà, što pak značizemlje tamo prijeko a odnosi se na samuBurgundiju. Nazivniske zemlje (pri moru) također biva korišten.
U15. vijeku dolazi u upotrebu nazivNederlanden (Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih država poputFrancuske iliEngleske, ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je geografski termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji sadržeNieder- koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području.Niderlant je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijekaMaas iRajne što uključuje i današnjiNiederrhein prostor na samom zapaduNjemačke. Područje znano kaoOberland počinje u okolici gradaKölna.
U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijekaScheldt, Maas i Rajne, no u tom slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do upotrebe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored nazivaVlaanderen (Flandrija),de Nederlanden (Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom16. vijeka. U francuskom se koristiPays-Bas, talijanskomPaesi Bassi a njemačkomeNiederlande. U nizozemskom se koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (Low Countries) koriste isključivo množinu.
Kartograf Ortelius koristi 1570. nazivNeder-Germanië (Niska-Njemačka).Renesansni humanisti vraćaju ponovno u upotrebu nazivBelgica kojeg je osmislioGaj Julije Cezar. Nakon Nizozemske revolucije ostaju naziviBelgium iNederlandt u upotrebi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. KolonijaNova Nizozemska se u latinskom nazivaNova Belgica ili pakNovum Belgium. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se koristi nazivBelgium Regium dok seBelgium Foederatum koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod nazivomHolland.
Nizozemska se nalazi na sjeverozapaduEurope a graniči saSjevernim morem,Njemačkom iBelgijom. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara a duljina obale je 451 kilometar.
Nizozemska bez nasipa. Otprilike 27% površine Nizozemske, uključujući najgušće naseljeni i ekonomski važni zapad, leži ispod razine mora.
Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđenaSjevernim morem. Na sjeveru se nalaze pješčaniZapadnofrizijski otoci, niz preprečnih otoka južno od kojih se nalazi plitkoWaddensko more. U samom središtu zemlje se nalaziIJsselmeer (u prijevoduJezero IJssel), na mjestu nekadašnjegzaljevaZuiderzee koji je izgradnjom braneAfsluitdijk1932. godine zatvoreno te sada sadrži samo slatku vodu. Važnija ušća iestuariji su Dollard i Lauwers na sjeveru,Hollandsch Diep, Haringvliet, Grevelingenmeer te Ooster i Westerscheide na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu čija amplituda duž obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i horizontalno kretanje, plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti) suWaddensko more i Oosterschelde prepuniIverkom zlatopjegom, listom i dagnjama.
Kroz stoljeća, nizozemskaobala se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najvećih gubitaka zemlje se desio 1134., kada je stvorenootočje Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
14. prosinca 1287., desila se poplava na danSvete Lucije, koja je razorila Nizozemsku iNjemačku, a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornijapoplava upovijesti, za koju postoje zapisi.[5] 1421. nastala je poplava na danSvete Elizabete Ugarske, koja zbog loše gradnje, uništava novipolder i poplavljuje 72 km2 zemlje. Zadnja velika poplava se desila 1953., kada je snažna oluja razrušila nekoliko nasipa na jugozapadu Nizozemske i više od 1800 ljudi se utopilo. Nizozemskavlada odlučuje otvoriti radove, pod nazivomDelta projekt, kojim bi se nizozemska obala zaštitila od budućih poplava. Projektu je trebalo više od 30 godina da se završi.[6]
Polder je nekadašnje morsko dno koje je isušeno gradnjombrane icrpljenjem vode. Niži je odrazine mora, a da ga more ne preplavi, sprečava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, proširila se na računSjevernog mora. Polder se koristi kao i svako drugo zemljište: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica.Amsterdamskazračna luka nalazi se u polderu.
Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ogradjuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje odsoli, a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranihbiljaka.
Vjetrenjače u Nizozemskoj
Sve do19. vijeka za isušivanje poldera koristile su se vjetrenjače. U17. vijeku "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000vjetrenjača, jer osim za isušivanjepoldera vjetrenjače su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja.Energija vjetra u19. vijeku zamijenjena je pumpama pokretanimparom, a danas se koriste električne i pumpe pokretanediesel-gorivom. Vjetrenjače danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.
Holandiju su naseliliKelti,teGermani. Bila je dioRimskog imperija. U8. vijeku širi sekršćanstvo. Poslije se razvijalo zanatstvo,te brodska trgovina. Često je mijenjala gospodare. Bila je važno kulturno područje pogotovo uRenesansi.
Godine 1579. formirana jeUtrechtska unija koja se borila protivŠpanaca uosamdesetogodišnjem ratu. Priznata je 1588. od Španije. U početku se zvala Republika ujedinjenih provincija a kasnije Holandija.
Početkom17. vijeka doživjela je veliki napredak. Uskoro je postala jedna od najjačih trgovačkih sila. Zauzela je neka područja uIndiji,Istočnoj Indiji,Južnoj Africi iSjevernoj Americi. U to vrijeme Holandija je bila najbogatija zemlja Europe. U njenim bankama bilo je najviše novca. Od sredine17. vijeka gubi svoj značaj.
Nizozemska to nastoji kompenzirati sve većom eksploatacijom preostalih kolonija, pogotovo uNizozemskoj Istočnoj Indiji, čije će joj sirovine omogućiti nagli razvoj industrije u19. vijeku.
Nakon rata Nizozemska se relativno brzo oporavila, te postala glavnim zagovornikom regionalne suradnje, koja je uključivala stvaranjeBeneluksa, a kasnije projekta evropskog ujedinjenja. Tako je Nizozemska bila među šest originalnih potpisnicaRimskog ugovora kojim je 1957. formiranaEvropska ekonomska zajednica, a1991. je na njenoj teritoriji potpisan Maastrichtski ugovor kojim se EEZ transformirala uEvropsku Uniju. Međutim, nizozemski birači su evropsko ujedinjenje usporili odbivši na referendumuUstav EU2005. godine.
Holandija je država parlamentarne demokratije i ustavne monarhije. Kralj je službeno vladar države i on predstavlja državu. Vlada dinastija. Izvršnu vlast ima ministarsko veće-odgovorno je Drugom domu za poslove vlade. Predsednika i ministra imenujekralj. Holandija je podeljena na 12.provincija, a granice među njima određujeparlament. Izvršni organ provincije je kraljev povjerenik. Sudbenu vlast ima vrhovni sud.
Kraljevina se sastoji od Holandija,Arube iHolandskih Antila - sva tri dela su ravnopravna.
Biračko pravo imaju svi holandski državljani stariji od 18. godina, a pasivno stariji od 21. godinu.
Od 30.4.2013. na prestolju je kraljWillem-Alexander iz kućeOranje-nasau. Prestol se ravnopravno nasljeđuje po muškoj i ženskoj liniji sa obzirom na nasledni red.
Holandija ima dvodomni parlament:Senat ima 75 članova, apredstavnički dom 150 zastupnika. Sedište parlamenta je u Hagu. Zakonski predlozi moraju biti prihvaćeni u oba doma i mora ih prihvatiti kralj.
Nizozemska je podjeljena u 12 administrativnih jedinica koji se nazivajuprovincije. Na čelu se nalazikomesar koga imenuje kraljica (Commissaris der Koningin), izuzev u provinciji Limburg gdje se on naziva Guverner (op.a. posljedica uticaja susjednih zemalja).
Friesland (Frizija) – sjevero-zapad; glavni i najveći gradLeeuwarden (Liuvarden);
Sve provincije su izdjeljene na opštine (gemeenten),a njihov broj1. janura2006 godine iznosio je 458.
Zemlja je takođe izdjeljena na vodene distrikete, kojima upravlja uprani odbor (waterschap ili hoogeemraadschap) sačinjen od predstavnika distrikta koji imaju ovlast u oblasti upravljanja vodom. 1.janura 2005 broj vodo-distrikta bio je 27. Ono što je interesantno je da je to da se vodo-uparvni odbor pojavio 1196 godine i da je najstariji demokratski entitet na svjetu.U upotrebi su druge vrste podjela, kao npr. Randstad - trougao između Amsterdam-a, Utrecht-a i Rotterdam-a (privredno najrazvijeniji dio zemlje)
Na nizozemskim polderima, tim mukotrpno isušenim dijelovima nekadašnjega plitkog morskog ijezerskog dna, razvio se jedan od najznačajnijih evropskih agrara.
Nizozemska je danas najveći evropski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom graduGouda). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani) čini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potječu izTurske, a oko1500. godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.[7]
Nizozemska ima 16,847,007 stanovnika (2011.). U usporedbi sa ostatkom Europe je broj stanovnika u Nizozemskoj u prethodnih pedesetak godina doživio relativno brz porast: 3 milijuna 1850. godine, 5 milijuna 1900., 10 milijuna 1950. te 16 milijuna 2000. godine.[8] Broj stanovnika Belgije, usporedbe radi, je 1850. iznosio 4,5 milijuna (za polovicu više nego u Nizozemskoj), dok sada iznosi tek 10 milijuna. Središnji Zavod za Statistiku očekuje rast stanovništva do maksimalnih 17,5 milijuna 2038. godine nakon čega bi trebao uslijediti pad.[9]
Sgustoćom stanovništva od 401,4 po četvornome kilometru (2011.) Nizozemska pripada najgušće naseljenim zemljama na svijetu. Pa ipak, Nizozemska ne broji nijedan grad sa više od milijun stanovnika. Postoji dvadeset i pet općina sa više od sto tisuća stanovnika. Četiri najnaseljenija grada suAmsterdam,Rotterdam,Haag iUtrecht, sva četiri od njih na zapadu zemlje. U isprepletenoj mreži među njima leži niz srednje velikih gradova koji zajedno čine t.zv.Randstad (u prijevodurubni grad) koji sadrži oko 40% ukupnog stanovništva Nizozemske.
Južna Holandija je sa više od tri i pol milijuna stanovnika najnaseljenija provincija zemlje, a slijede jeSjeverna Holandija iSjeverni Brabant (oba sa oko dva milijuna). U potonjoj provinciji se nalazi t.zv.BrabantStad, sačinjen od pet gradova sa ukupno 1,5 milijuna stanovnika i oko 20% industrijske proizvodnje cijele Nizozemske. Na istoku se nalazeArnhem-Nijmegen i Twentestad - dvije nešto manje aglomeracije, te u urbanom dijelu Limburga na samome juguMaastricht-Sittard-Geleen-Heerlen-Kerkrade. Pored već navedenih gradova postoji još nekolicina gradova koji obnašaju važniju ulogu na regionalnoj razini, poputGroningena iLeeuwardena na sjeveru teMaastrichta na jugu. Oko 82% cjelokupnog stanovništva Nizozemske živi u gradovima.[10]
Nizozemska je kroz povijest bila meta mnogobrojnih imigracija, od kojih su neke više a neke manje asimilirane. Prema brojevima statističkog zavoda iz 1. siječnja 2005. godine, 80,9% stanovnika suNizozemci, 2,4%Indonežani, 2,4%Nijemci, 2,2%Turci, 2,0%Surinamci, 1,9%Marokanci, 0,8% Antilijanci i Arubanci uz 6,0% preostalog stanovništva. U periodu od 1845. do 1860. godine te u prvih dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata je velik broj Nizozemaca također emigrirao, poglavito u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Južnoafričku Republiku te na Novi Zeland.
Velik dio stanovništva Nizozemske govori više od jednog jezika. Za to je velikim dijelom odgovoran opširan program učenja jezika, kontakt sa susjednim državama te prisutnost velikog broja doseljenika. Mnogi Nizozemci govoreEngleski,njemački ifrancuski kao drugi jezik. Alohtoni (doseljenici) prve i druge generacije uglavnom još govore svoj izvorni materinji jezik. Zbog toga postoje velike skupine Nizozemaca koji govoreindonezijski,hindski,turski,berberski,arapski,kineski, itd.
Iako od sredine srednjeg vijeka pretežitokršćanska zemlja, Nizozemska je danas jedna odnajnereligioznijih zemalja Europe. U regijama u kojima su katolici i protestanti nekada predstavljali glavne religijske struje sada to više nije slučaj. Od 1989. godine je najveći dio nizozemskog stanovništva nereligiozan.
Među religioznim pučanstvom su polovica katolici (29% stanovništva), 9% je članova reformirane Crkve te 6% protestanata. Oko 4% stanovnika su muslimani a 1% je sljedbenika Budizma. Hinduizam obuhvaća nešto manje od 1% dok sljedbenika Judaizma nema niti 0,5%. Još brže od opadanja broja religioznih opada broj onih koji posjećuju crkve ili džamije.
Paralelno sa sekularizacijom je primjećen i rast nereligioznih i neinstitucionaliziranih duhovnih grupa (npr. raznenew age grupe). Članovi takvih skupina su u statistikama predstavljeni kao nereligiozni odnosno bez religije.[11]
Becker, Jos and Joep de Hart (2006) (Dutch). Godsdienstige veranderingen in Nederland. Social and Cultural Planning Office. ISBN978-90-377-0259-0. OCLC84601762.
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
.svg)
.svg)
