Tijekom cijele svoje povijesti Nizozemci su bili upućeni namore. Najprije su morali isušiti nizinsko tlo koje leži ispodSjevernog mora i zaštititi ga odpoplava. Zatim su svojepomorske vještine iskoristili za stvaranje bogatog, svjetskog trgovačkog carstva.U 16. i17. stoljeću gradovi poputAmsterdama iRotterdama obogatili su se istočnjačkimzačinima, a trgovci su bili pokroviteljiumjetnosti iznanosti. Unatoč nazadovanju tijekom18. stoljeća,Nizozemska je do danas održala svoj blizak odnos s morem.Tijekom13. stoljeća Nizozemci su počeli isušivati tlo prekriveno Sjevernim morem gradeći niz rovova i odvodnih kanala. Nizozemski graditelji postali su tako dobri u projektiranju odvodnih kanala da su zbog toga bili vrlo traženi u cijelojEuropi.
Godine1556. Nizozemska je postala dijelom španjolskog ogrankaHabsburškog Carstva.Protestanska Nizozemska odbijala je biti pod vlašćukatoličkeŠpanjolske. Izbila je pobuna i1581. sedam sjevernih provincija proglasilo je nezavisnost od Španjolske. Nakon dugog i krvavog rata, objavljeno je primirje1609. Nezavisnost od Španjolske konačno je dogovorena1648.
Princ Vilim III. Oranski, poznat i kaoVilim Šutljivi, (1533.-1584.) stigao je izOrangea u južnojFrancuskoj, no bio je najveći veleposjednik u Nizozemskoj i protivnik španjolske vlasti. Godine1576. postao je vođaUjedinjenihnizozemskih provincija i dokazao se kao izvrstangeneral. Ubijen je uatentatu prije nego što je Nizozemska stekla svoju nezavisnost.
Uvriježeno je mišljenje da se Nizozemci stoljećima bore isključivo protiv mora, otimajući metar po metar zemlje od Sjevernog mora. Ipak, ova pomorska zemlja kroz stoljeća je vodila i brojne ratove.Nizozemska je stvorena u ratu. Posjedhabsburške Španjolske, sedam sjevernih provincija (Holandija,Zeeland,Utrecht,Gelderland,Overisel,Frizija iHroningen) stvaraju1579. godine pod vodstvomWilhelma Oranskog Nassauskog,Utrechtski savez koji1581. odbacuje suverenitet španjolske krune i proglašava neovisnost. Rat za oslobođenje od španjolske vlasti se vodio uglavnom oko tvrđava, jer je svaki nizozemski grad bio utvrđen. Prekretnicu u ratu predstavlja oslobođenje Hroningena1594. godine od španjolske vlasti, čime je oslobođen teritorij sedam provincija. Nakon dvanaestogodišnjeg primirja (1609. -1621.) rat se nastavlja i traje sve do1648. godine kada jeWestfalskim mirom potrvđena podjela Nizozemske na sjeverne provincije nazvaneRepublika Ujedinjene Nizozemske i južne koje stvaraju španjolsku Nizozemsku (iz kojih je kasnije nastalaBelgija).
Nizozemska trgovačka i kolonijalna ekspanzija dovela je do izgradnje velike mornarice i do brojnih ratova za pomorsku prevlast. Nizozemska je u prvoj polovici 17.stoljeća zauzela vodeći položaj u svjetskoj pomorskoj trgovini. Njene trgovačke rute su se protezale od Japana do Nizozemske, a zahvaljujući plovnim rijekama (Meuse,Rajna) njena trgovina je dopirala duboko u Europu. Nizozemska je raspolagala sa oko 16 000 trgovačkih brodova, dok su sve ostale europske pomorske države zajedno imale oko 4 000 trgovačkih brodova, od čega je Engleska imala oko 570. Uz to je imala monopol na lov na haringe u Sjevernom moru i znatan udio u lovu nakitove (3000 ribarskih brodova, godišnji dohodak 60 milijuna guldena).
Nakon revolucije1648. godine Engleska je pristupila nacionalizaciji svog tržišta jer je u to vrijeme devet desetina engleske vanjske trgovine kontrolirala Nizozemska. Kao uzrok rata navodi se engleskiNavigation Act (1651.) kojim je drastično pogođena nizozemska trgovina.
U trienglesko - nizozemska pomorska rata (1652. -1654.,1665. -1667. i1672. -1674.) borbe su se vodile uglavnom na moru, u međusobnim pomorskim bojevima,gusarenju, otimanjima kolonijalnih posjeda i pomorskim blokadama. Nakon okončanja trećeg rata, Nizozemska je bila prisiljena priznati Engleskoj bezuvjetno pravo prvenstva na moru, pravo engleske ratne zastave na pozdrav, ustupiti Engleskoj Novi Amsterdam, priznati joj brojne povlastice u Istočnim Indijama i platiti ratnu odštetu. U18. stoljeću Nizozemska sudjeluje u brojnim ratovima. Od1701. godine sudjeluje u Ratu za španjolsko naslijeđe koji je završioUtrechtskim mirom (1711.) kojim su utvrđeni posjedi i neovisnost Nizozemske. U ratu za austrijsko naslijeđe (1740. -1748.) zbog ratnih neuspjeha i upada francuskih postrojbi u Nizozemsku, dolazi1747. godine do ustanka u kojem je za nasljednog vladara sedam nizozemskih provincija postavljenVilim IV. Oranski iz sporedneloze Oranje, čime je obnovljena vlast tedinastije, ugasla nakon smrti Vilima III Oranskog (1702.)
Zbog pomaganja američkoj strani za vrijemeAmeričkog rata za neovisnost (1775. -1783.)Velika Britanija objavljuje rat Nizozemskoj u kojem sudjeluju Francuska i Španjolska (1778. -1783.) a koji završava nepovoljno za Nizozemsku. Posljedica toga su stranačke borbe između aristokratske stranke i pristalica dinastije Oranje koje dovode do abdikacijeVilima V i građanskog rata (1785. -1786.). Uz potporu pruskog kraljaFriedricha II, nizozemski vladar je vraćen na vlast, no stanje u zemlji je sporo sređivano.
UReanciskim revolucionarnim ratovima Francuzi1795. godine osvajaju Nizozemsku i proglašavaju je Batavijskom republikom.Napoleon I je1806. godine proglašavaKraljevinom Holandijom i na tron postavlja svog brata Louisa Bonapartea. Pošto seLouis Bonaparte odrekao1810. godine prijestolja Nizozemska je priključena Francuskoj.
Nakon Napoleonovog poraza, odlukomBečkog kongresa1815. godine, Nizozemska i Belgija su spojene u Kraljevinu Nizozemsku pod Vilimom I. Revolucijom1830. godine Belgija se oslobađa nizozemske vlasti.
U1814. godini Nizozemska je povratila svoje kolonijalne posjede u Istočnim Indijama i u19. stoljeću vodi kolonijalne ratove za proširenje Nizozemske Istočne Indije, pretežno u Malajskom arhipelagu, na otocimaJavi,Sumatri,Borneu,Celebesu, te naNovoj Gvineji.
UPrvom svjetskom ratu Nizozemska je bila neutralna, a tu je neutralnost namjeravala zadržati i u Drugom svjetskom ratu. No, to nije bila i Hitlerova namjera. Tako Njemačka napada Nizozemsku 1940. godine bez objave rata, nakon što je nizozemska vlada odbila Hitlerov zahtjev za ulazak njemačkih postrojbi u Nizozemsku radi zaštite njenog integriteta od navodne britansko - francuske agresije. Njemačke postrojbe su iskoristilevertikalni manevar, te kombinacijom zrakoplovnih udara, zračno desnatnih operacija i prodora oklopno mehaniziranih postrojbi u kratkom roku zauzela Nizozemsku.
Nizozemska vlada na čelu s kraljicom je1940. godine napustila zemlju, a vrhovni vojni zapovjednik,general H.Vingelman je po kraljičinom odobrenju poveo pregovore o primirju i 1940. potpisao kapitulaciju. Tijekom pregovora, došlo je do njemačkog zračnog napada na Roterdam u kojem je izgorjelo oko 25 000 kuća u staroj gradskoj jezgri i poginuo veliki broj građana. Tijekom rata, u Nizozemskoj je djelovao snažanpokret otpora, a ostaci nizozemske vojske, ratne i trgovačke mornarice borili su se tijekom rata na savezničkoj strani. Nakon konačnog oslobođenja usvibnju1945. godine Nizozemska se angažira u svojim kolonijama, primarno u ratu u Indoneziji koji okončava u studenom1949. godine kada Nizozemska priznaje neovisnost Indonezije, što predstavlja početak okončanja nizozemskog kolonijalnog razdoblja.
Nizozemska se u travnju 1949. godine priključujeNATO-u. Nizozemske postrojbe su sudjelovale uKorejskom ratu, u sklopu brojnih mirovnih operacijaUN, te u sklopu djelovanja NATO-a, u raznim operacijama uključujući iZaljevski rat 1990. godine protivIraka, kao i djelovanja tijekom rata uHrvatskoj,BiH, naKosovu i uSR Jugoslaviji.
Velika mrlja na nizozemskoj savjesti ostajeSrebrenica, koju je kao zaštićenu zonu štitila nizozemska postrojba (Dutch bat) u sastavu postrojbi UN u Bosni i Hercegovini. Nizozemsko zapovjedništvo je bez borbe predalo Srebrenicu i civile pod svojom zaštitomsrpskim snagama pod zapovjedništvomRatka Mladića. Srpske snage su puštene u zaštićenu zonu izvršile najveći masovni pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata, brutalno ubijajući oko 8000 ljudi.
Nakon oslobađanja od španjolske vlasti, nizozemska država se obogatila. Trgovci su zgrtali bogastvo prekomorskom trgovinom, a u velikom broju pristizali su vještežidovske i protestantske izbjeglice bježeći od progona iz katoličke Europe. Otvorenost nizozemskog društva poticala je slobodnu razmjenu ideja. Cvjetala je znanost, a slikari poputVermeera iRembrandta stvarali su remek- dijela za bogatu srednju klasu.
Kao vodeća pomorska trgovačka nacija u Europi, Nizozemska se morala boriti da bi zaštitila svoje bogastvo. Trgovačko suparništvo, najprije sa Engleskom, a potom s Francuskom u 17. stoljeću, dovelo je do ratova koji su oslabili Nizozemsku moć.
Krajem 16. stoljeća nizozemski trgovci su plovili u potrazi za začinima doIndijskog oceana. Radi uspostavljanja te trgovine1602. godine osnovana jenizozemska istočnoindijska kompanija. Trgovačke postaje osnovane su uIndiji,Kini,Japanu i na prostoru današnjeIndonezije. Godine1650. Nizozemska ja vladala velikim carstvom uistočnoj AzijiNizozemski trgovci obogatili su se trgujući sIstokom. Iako su neki imali sjedište u glavnom gradu nizozemskog istočnog carstvaBataviji (današnjaJakarta u Indoneziji), većina je sebi gradila velike kuće u Amsterdamu. Te kuće su morale biti lagane konstrukcije jer su bile smještene na nestabilnom i isušenom zemljištu uz same gradske kanale. Zbog toga su građene od laganih materijala kao što suopeka ipješčenjak te s velikim prozorimZačini, primjericepapar,klinčići imuškatni oraščić, imali su vrlo visoke cijene u 16. 17. stoljeću. Nizozemci su poraziliPortugalce i Britance te preuzeli kontrolu nad trgovinom začina s Europom. Uspostavili su carstvo na jugoistoku Azije gdje su ujedno uzgajali ikavu.
.png)
_-_National_Gallery_of_Art_(Samuel_H._Kress_Foundation)_-_2.jpg)
