ἱππόδρομος | |
|---|---|
 | |
| Tip građevine | sportski objekt |
Hipodrom (odstarogrčkesintagme ἱππόδρομος / hippodromos, ἵππος / hippos =konj + δρόμος / dromos = staza, put, cesta[1]) u svom izvornomstarogrčkom obliku, to je bio uređeni teren zautrke konja iutrke dvokolica[1], koje su oni obožavali. Osobito slavan bio je hipodrom uOlimpiji.
Tipičniantički hipodrom bio je ukopan ubrdo, a iskopani materijal iskoristio se za izgradnju nasipa (rampe) za gledaoce na suprotnoj strani trkališta. Tlocrtno je imao oblik položenog slovaU, dakle na jednoj strani polukružan, a na suprotnoj strani sa koje se startalo i ulazilo u cilj - ravan.[1] Gledalište je bilo ukrašenoskulpturama koje su se za utrka uklanjale, da bi gledaoci neometano mogli promatrati utrku.[1]
Rimski pandan grčkog hipodroma zvao secirkus a njegov najbolji reprezent svakako je biorimskiCircus Maximus. Duž čitave trkališne staze protezao se zidić - zvanspina, koji je razdvajao gledaoce od natjecatelja, a iznad njega bili su redovi za gledaoce, često natkrivenikrovićem, a na završnom ravnom dijelu uzdizala seglavna zgrada cirkusa sa centralnim gledalištem izdignutim iznad radnih prostorija. Uobičajeno su bili dugi od 180 do 210metara, a široki i do 120 m, jer se na pojedinim utrkama takmičilo i do 10dvokolica.[1]
Najveći hipodromantičkog svijeta bio je onaj uKonstantinopolisu, čija je gradnja započela203. za vladavine caraSeptimija Severa a dovršen je za caraKonstantina Velikog330.[1] Taj hipodrom za razliku od tada uobičajenih, nije bio ukapan, već mu je gledalište bilo podignuto na masivnimciglenimlukovima.[1] Taj megastadion mogao je primiti više od 60 000 gledalaca, pa je zbog tog nije bio scena ne samo sportskih manifestacija, već i velikih carskih ceremonija, vojnih parada, političkih skupova i javnih pogubljenja.[1] Od desetak spomenika koji su orginalno krasili gledalište hipodroma, preostao je samoegipatskiobelisk i poznatabrončanazmija izproročišta uDelfima.Četiri brončana konja oteli suMlečani uČetvrtom križarskom ratu -1204., oni danas krasefasaduBazilike sv. Marka uVeneciji.
NakonZauzimanje Konstatinopolisa1453Osmanlije su koristili hipodrom kao izvor građevnogkamena.
Pravi procvat hipodromi su doživjeli tokom druge polovice19. i početkom20. vijeka, kad je svaki viđenijievropski grad morao imati veliki hipodrom, jer je to bilo doba kad sukonjičke jedinice još uvijek predstavljale udarnu snagu tadašnjihvojski. Za razliku od antičkih oni su dobili oblik izduženog slovaO, i puno veće dimenzije, prosječno u dužinu do 1km, sa gledalištem u centralnom dijelu trkališta.
