Hios (grčki:Χίος [Híos],antgrč.Χίος [Khíos]) je jednogrčko ostrvo koje činiistoimenu prefekturu. Posjeduje površinu veličine od 842 km² i ima oko 50.000 stanovnika (2000).
Hios se nalazi u bliziniturske obale i pripadaegejskim ostrvima a pritom i južnimSporadima. Dužina obale iznosi213km, pa je pritom Hios peto po veličini ostrvo Grčke. Hios je dug48km, a širina mu iznosi od 13 do 24 km.
Hios-grad ili grčkiChios-Chora (gr:Χώρα) je ime glavnog mjesta na ostrvu. Hios-grad ima otprilike 27.000 stanovnika (2000). Pored ovog mjesta, još postojeća mjesta su: Vrontados -Vrontádos (gr:Βροντάδος), Kardamila -Kardámyla (gr:Καρδάμυλα), Lagada -Lagáda (gr:Λαγκάδα), Volizos -Volissós (gr:Βολισσός), Tsimiana -Thymianá (gr:Θυμιανά), Nenita -Nénita (gr:Νένητα) kao i Mastikohorja ("Mastichochoria"), Mesta -Mestá (gr:Μεστά), PirgiPyrgí (gr:Πυργί) i Olimpi -Olýmpi (gr:Ολύμποι). Važnija mjesta za inostrani saobraćaj sa odgovarajućom infrastrukturom su Karfas -Karfás (gr:Καρφάς), Aja Ermioni -Agia Ermióni (gr:Άγια Ερμιόνη), Komi -Kómi (gr:Κώμη) i Eborio -Emporió (gr:Εμπορειό). Pod upravu Hiosa računaju se takođe male sjeveroistočne grupe ostrva Inuzes -Inoússes (gr:Οινούσσες) i sjeverozapadno položeno ostrvo Psara -Psará (gr:Ψαρά) i Antipsara -Antípsara (gr:Αντίψαρα)(18 sm).
Unutrašnjost ostrva Hios sa manastiromNea Moni pod zaštitomUNESKOa
Ostrvo je planinsko, a najvažnija planina jePelineo sa vrhom na 1.297 m n.v., koja se nalazi na severu ostrva Hios. Istočna obala Hiosa je niska i plodna, pa je pogodna za naseljavanje. Zapadna obala je kamenita i strma.
Klima u prefekturi Hios je u primorskim delovimasredozemna sa toplim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na većim visinama u unutrašnjosti ostrva ona ima nešto ošrtiju varijantu.
Ostrvo Hios je naseljeno već pet milenijuma. Arheološke iskopine u pećinama Ajos Gale(Agios Gala) datiraju iz vremena 3000 godina prijeHrista. U blizini grada Emborio postoje nalazišta iz vremena 2.600-2.000 prije Hrista. Prvi poznati kralj na Hiosu nazivao se Amfialos (Amphialos) ili Amfiklos (Amphiklos), koji je na Hios došao po jednom proročanstvu. Kasnije su seJonjani izmale Azije naselili na ovo ostrvo. Oko700. prije Hrista Hios je bio pomorska sila i centar kulture i trgovine. To je bilo vrijeme procvata za ostrvo, a njegovi stanovnici bili su među najbogatijima uegejskom moru. Blagostanje ostrva naglo je prekinuto zbog razvlačenjapersijskog carstva, koje je osvojilo Hios512. pne.. Nakon što suPerzijanci pobjeđeni ubitkama kod Salamine iPlateje, takođe su protjerani vlastodršci sa Hiosa. Ostrvo je za vrijemeDelskog saveza doživjelo svoj drugi procvat. Ovaj period završio sePeloponeskim ratom, kada se ostrvo odvaja odAtine i pripajaSparti. Time je došlo i vrijeme nestabilnosti. Hios je tada stvarao različite saveze sa Atinom,Aleksandrom velikim iRimljanima. U tom period centar moći se pomjerio sa egejskog mora više na kopno. Rane godine prvog milenijuma označene su uglavnom brojnim zemljotresima. Hios je od1304.–29. i od1346.-1566. bio kolonijaĐenovljana.
Hios je u ranomnovom dobu bio dobro situirano i stanovništvom bogato ostrvo, koje je prije svega bilo naseljeno proizvođačimamastike. Iako su se stanovnici pokazali kao lojalni premaOsmanlijskom carstvu, prilikom grčkog rata za nezavisnost (1821-1829),Turci su pobili veliki dio stanovnika. Od 120.000 stanovnika svega 15.000 je uspjelo pobjeći. Oni koji su ostali ili su pobijeni ili su pali pod ropstvo (uglavnom proizvođači mastike). Kad je grčki slobodoboracKonstantinos Kanaris nešto kasnije zapalio jedan turski admiralski brod, na njemu je stradao veliki broj preostalih zarobljenihGrka. Ovaj turski zločin odjeknuo je tada čitavom Evropom. Poznata je slika „Masakr na Hiosu“ odEžen Delakroa (Eugene Delacroix) (slika desno) .1881. godine jedanzemljotres uništio je ono šta je preostalo na ostrvu. Tek1911. do1913. godineGrci su ponovo naselili ovo ostrvo.
Glavno stanovništvo prefekture Hios suGrci. Takođe, 97% stanovništva živi na ostrvu Hiosu. Broj stanovnika prefekture bi bio mnogo veći da tokom20. veka nije bilo velikog iseljavanja u veće gradove u zemlji i inostranstvu.
Dominira gradsko stanovništvo. GradHios je jedini veći grad u prefekturi.
Prefektura Hios je zbog blizine kopna bogatije vodom od većineEgejskih ostrva. Posebno je to značajno na nižem i ravnijem jugu ostrva, gde postoje brojna obradiva polja. Poredmaslinovog ulja ivina Hios je prije svega poznat kroz proizvodnjumastike, a posebno u južnim dijelovima (Mastichochoria ). Tu i u okolini „mastikinih sela“ Pirgija (Pyrgi), Meste (Mestá) i Olimpije (Olympia), rastu određene zimzelene stabljike mastike koje posjeduju veoma kvalitetnu prirodnu smolu. Žetva traje od avgusta do kraja oktobra. Smolu, koja se dobija zarezivanjem mastikinih stabljika, žene pažljivo odvajaju i čiste pincetama. Smola se kasnije, između ostalog, koristi za proizvodnjuuza (Ouzo), žvakaćih guma i slatkiša.
Poslednjih decenija naglo se razvioja turizam, naročito oko gradaHiosa.
U seluPitiosPitios navodno je rođen pjesnikHomer. Međutim mnoga mjesta u grčkoj pripisuju sebi ovu privilegiju. Sa Hiosa najvjerovatnije potiču predsokratski filozofiJon sa Hiosa iMetrodoros sa Hiosa.
