Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Heron

Izvor: Wikipedija
Heron
Heronova kugla ili eolipile
Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje
Heronov vodoskok

Heron (oko 10. – 70.), bio jestarogrčkimatematičar iinženjer, koji je živio u današnjojAleksandriji. Smatra se jednim od najvećih predstavnika znanosti u staroj Grčkoj. Izvodio je mnogo pokusa, poučavao je u poznatom Muzeju, u čijem sklopu je bilaAleksandrijska knjižnica.[1][2]

Najpoznatiji rad mu je bioHeronova kugla ili eolipile, koji se smatra prvimparnim strojem u povijesti. Poznati izum mu je ivjetrenjača, kojom je koristioenergiju vjetra za sviranje naorguljama. Mnogi njegovi radovi su izgubljeni, ali neke njegove radove možemo naći uarapskim rukopisima.

Veliki utjecaj na njega je imala aritmetika i geometrija izBabilonskog carstva. Bavio se matematikom,mehanikom,fizikom ipneumatikom, a njegov automat u koji su se ubacivalekovanice, smatra se prvim radom iz područjakibernetike.[3]

Otkrića

[uredi |uredi kod]
  • Heronova kugla ilieolipile se smatra prvimparnim strojem u povijesti. Heron je grijao šuplju kuglu s vodom, dok voda nije proključala.Para je izlazila kroz dvije cijevi, savinute u suprotnim smjerovima i tako je uzrokovala okretanje kugle.
  • Heronovavjetrenjača koja je pokretalaorgulje, je jedan od prvih primjera korištenjaenergije vjetra za pogon nekog uređaja.[4][5]
  • Heron je poznat i kao jedan od osnivačakibernetika, koja postaje znanošću tek polovinom 19. stoljeća. To je bio ustvari automat za svetu vodu, koji je radio kada bi ubacilikovanice. Kada je novčić bio ubačen, pao bi na polugu, te bi težina novčića podigla polugu i sveta voda bi procurila iz cijevi, sve dok novčić ne bi pao s poluge, pa bi se cijev zatim zatvorila.[6]
  • Njegove izume najviše je koristilostarogrčkokazalište. Napravio je i stroj koji je “prikazivao” predstavu preko 10 minuta. Sistem čvorova, užadi i jednostavnih strojeva, pokretao je rotirajući cilindar, koji su pokretali male skulpturice na vrhu kutije.
  • Heronovo možda najkorisnije otkriće je bila vodenapumpa, koja je sistemom posuda pumpala vodu van. Osim za piti vodu, koristili su je ivatrogasci.
  • Osmislio je ilom svjetlosti, koji je kasnije nazvan Fermatov princip, koji poučava kako se zrakasvjetlosti, koja putuje između dvije točke, uvijek kreće najkraćim putem.
  • Osmislio je i “špricu” – kojom je kontrolirao količinu izručene tekućine ili zraka.[7]
  • Heronov vodoskok je imao posude, iz kojih je voda izbačena korištenjemhidrostatičkog tlaka.
  • On opisuje nastanakzvuka. Smatra damuzički instrumenti proizvodetonove zadajući udarce česticama zraka.
  • Osmislio je i jednostavan način kako brzo izračunati vrijednost korijena bilo kojeg broja.[8]
  • Heronova formula omogućava izračunavanje površinetrokuta, za što je dovoljno samo znati duljinu stranica.
  • Jedno od njegovih najvećih matematičkih dostignuća bilo je otkriće zamišljenih iliimaginarnih brojeva[9]

Povezano

[uredi |uredi kod]

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. "The Hutchinson dictionary of scientific biography" Research Machines plc., publisher = Helicon Publishing, 2004.
  2. Marie Boas "Hero's Pneumatica: A Study of Its Transmission and Influence", Isis, Vol. 40, No. 1 (Feb., 1949), p. 38 and supra
  3. Kelly Kevin: "Out of control: the new biology of machines, social systems and the economic world", publisher=Addison-Wesley, 1994.
  4. Joel Mokyr "Temple Doors opened by Fire on an Altar", publisher = London: Taylor Walton and Maberly, 1851.[1]
  5. Mokyr Joel: "Twenty-five centuries of technological change", publisher = Routledge, 2001.
  6. Humphrey John W., John P. Oleson, Andrew N. Sherwood: "Greek and Roman technology: A Sourcebook. Annotated translations of Greek and Latin texts and documents", publisher = Routledge, 1998.
  7. "Hero of Alexandria" Bennet Woodcroft, 1851., University of Rochester,[2] 2010.
  8. Heath Thomas: "A History of Greek Mathematics, Vol. 2", publisher = Clarendon Press, 1921.[3]
  9. Nahin Paul."An Imaginary Tale: The story of the square root of minus one", Princeton University Press. 1998.
Heron naWikimedijinoj ostavi
Matematičari
Traktati
Centri
Pod uticajem
Uticala na
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Heron&oldid=42170830
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp