Hamburg ili službenoSlobodnihanzeatski grad Hamburg (njemački:Freie und Hansestadt Hamburg) je istovremeno jedna od 16njemačkih pokrajina i drugi po veličininjemački grad od 1 700 000 stanovnika (2009. u užem centru.[1] Alikonurbacija ilimetropolitanski Hamburg ima čak 3 500 000 stanovnika[1], pa je po tom parametru šesti po veličini grad uEvropskoj uniji.
Hamburg je gradmostova ikonzulata, jer ima čak 2 302 mosta, a to je više nego što imajuVenecija iAmsterdam zajedno, a sa 90 konzulata koliko ih ima, je drugi grad nasvijetu, odmah izaNew Yorka.[1]
Hamburg leži na sjeveruNjemačke naušćurijekaAlster iBille uElbu, koja zatim, nakon 110km toka prema sjeverozapadu utječe uSjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo dobra prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot kvartovimaSt. Pauli iAltona. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novimtunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska odglečera za vrijemeledenog doba, to su neplodnevrištine. Obje strane Elbe suvijekovima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagalepijesak imulj. U međuvremenu su sa obje strane Elbe podignutinasipi. Stari nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda čitavi kvartovi uz rijeku bili poplavljeni.
U gradu je na Alsteru napravljenaustava pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. "Jezero" je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojenaunutrašnjim ivanjskim Alsterom. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeniplovni kanali, rječice i kanali premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u Europi i ima ih više negoVenecija (400),Amsterdam (1200) iLondon zajedno.
Današnje granice grada Hamburga postoje tek od1. travnja1938. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.
Sjeverno odElbe Hamburg graniči saSchleswig-Holsteinom, ajužno od nje saDonjom Saskom. I triotoka na ušću Elbe,Neuwerk,Scharhörn iNigehörn kao iNacionalni park hamburški prud spadaju u područje grada Hamburga.
Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh uHamburškim brdima.
Hamburg je podijeljen na sedam bezirka (okruga):
Svaki okrug ima svojparlament koji se u Hamburgu zoveokružna skupština. Te okružne skupštine pravno imaju status upravnog tijela sa vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više kvartova kojih je ukupno u gradu 104. Nekim kvartovima u neposrednoj blizini sjedišta okružnih skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge kvartove postoje mjesni uredi, ukupno ih je 15.
Zbog blizine mora i njegovog utjecaja, ovdje jeklima blaža nego u istočnoj unutrašnjosti. Najtopliji mjesec jejuli sa prosječnih 17,0 °C, a najhladnijijanuar sa 0,0 °C. Ali u najtoplijim mjesecima nisu rijetkost ni temperature iznad 25 °C. Od 1990-tih godina - možda kao posljedica globalnog zatopljenja - zabilježene su i temperature do 37,3 °C (9. august1992.). U godini padne prosječno 714mmpadavina a 52 dana godišnje je Hamburg obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinuvlažno umjerena. Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je proljeće i početak ljeta, no i tada se mora računati sa kišom.
Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijemetridetogodišnjeg rata, u17. vijeku je bio najveći njemački grad.
Neposredno prije početka2. svjetskog rata Hamburg je već imao 1 682 000 stanovnika (1939).
Najveći broj stanovnika, 1 900 000, Hamburg je dosegao1964. godine. Nakon toga počinjesuburbaniziranje Hamburga i do1986. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1 742 846 (stanje:1. august2005.) Za sljedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačkametropola.
Stanovništvo jemultikulturalno. 14,9% (255.070 udecembru2004.) stanovnika ima stranipasoš, a po nekim procjenama gotovo 130 000 njemačkih građana Hamburga su inozemnog porijekla. Starosna struktura:
- mlađi od 18 godina: 16,1%
- 18-60 godina: 60,0%
- više od 60 godina: 23,9%
Od vremenareformacije grad imaevangeličko-luteransko obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važneluke, Hamburg je odavno vrlo otvoren svimkonfesijama. Tako je ovdje1834. ovdje osnovana prva njemačkabaptistička zajednica. Osim toga, od1995. je ovdje i sjedišterimokatoličke Hamburške nadbiskupije sa centrom ukatedrali St. Marien. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od1960-ih je i značajan udjelmuslimanskog stanovništva, a postoji i vrlo aktivnažidovska zajednica.
Skoro do kraja19. vijeka jedonjenjemački jezik bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Iako je čak i ranijegornjenjemački (kao standarni jezik) bio jezik na kom se pisalo, negdje od sredine20. vijeka - gornjonjemački je istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.
Od vremena velikog vala useljavanja1960-tih su se u gradu stvorili "jezični otoci" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji čak "portugalski kvart" gdje prevladavaportugalski, dokturski ikurdski prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.
