Hajrudin Barbarosa (rođen kaoHızır, nadimakBarbarosa tj.tal. Crvenobradi su mu dodaliEvropljani zbog njegove crvene brade; oko1478. –Istanbul1546), isprva je bioBerberski pirat, a kasnijeadmiralosmanske flote čijom su zaslugomAlžir iTunis postali djeloviOsmanskog carstva.[1] Čak trivijeka nakon njegove smrti, njegovipiratski nasljednici pustošili sumediteranske obalnegradove isela.[1]
Hajrudin je bio jedan od četvero sinovaTurčina saotokaLezbosa.Španjolski iPortugalski napadi naSjevernu Afriku između1505. i1511. izazvali su veliki revolt i mržnju kod Hajrudina i njegova brata Oruça, i potaknuli ih da se bavepiratsvom dužsjevernoafričke obale.[1] Oni su se uz to nastojali uz pomoćmuslimanskihizbjeglica izŠpanjolske izboriti za nekuafričkudomenu i počeli ostvarivati svoj naum. Kad suŠpanjolci ubili njegova brata Oruça1518., kom je Hajrudin, bio pomoćnik, shvatio je da će bez pomoći sa strane u sukobu saŠpanjolskom izgubitidomenu. Zbog tog ju je ponudioosmanskomsultanu, koji mu je zauzvrat daotitulubeglerbega i poslao vojna pojačanja1518. Uz njihovu pomoć Hajrudin je1529. uspio zauzeti čitavAlžir i pretvoriti u velikubazumediteranskogpiratstva.[1]
Zbog tih zasluga je1533. postavljen zakapudan pašu (glavnogadmirala)osmanskemornarice, sa kojom je sljedeće godine zauzeo čitavTunis. Pa je i Tunis postaopiratskabaza usmjeren protivApeninskog poluotoka.[1]
CarSvetog Rimskog CarstvaKarlo V pokrenuo je pravikrižarski rat1535. i uspio zauzeti gradoveTunis iGoulett, ali je njegova pobjeda bila kratka vijeka budući da je Hajrudin Barbarosa1538. uspio pobijediti združenu flotumletačko-habsburšku flotu ubitka kod Preveze i timeOsmanlijama osigurati kontrolu nad cijelim istočnim Mediteranom sve do poraza ubitci kod Lepanta1571. godine
Hajrudin Barbarosa je sve do svojesmrti, ostao visoko cijenjena ličnost naVisokoj Porti uCarigradu.[1]
