U 2004. godini u gradu je živjelo 469.568 stanovnika, a u njegovoj urbanoj aglomeraciji oko 700.000 stanovnika, na površini od otprilike 100 km². Po veličini je treći grad u Nizozemskoj izaAmsterdama iRotterdama.
U Hagu se nalazeEerste Kamer iTweede Kamer, gornji i donji dom nizozemskog parlamenta. Nizozemska kraljica Beatricija također živi i radi u Hagu. Sva inozemna veleposlanstva i vladina ministarstva su smještena u gradu, kao iVisoki upravni sud i brojne lobističke organizacije. Usprkos tome, službeni jeglavni grad Nizozemske prema ustavuAmsterdam.
Hag je jedan od glavnih gradovaUjedinjenih naroda i sjedište nekoliko ustanova UN-a. To su:
Hag je utemeljio1248. godine grof Holandije i kralj Njemačke Vilim II. Holandski koji je trebao postati car Svetog Rimskog Carstva. U Holandiji, u šumi blizu Sjevernog mora je izgradio dvorac u kojem je namjeravao živjeti, no prije krunidbe je poginuo u bitci. Sačuvani dijelovi dvorca zovu seRidderzaal (Viteška dvorana) i još su u uporabi za političke događaje.
Holandski grofovi kasnije su koristili Hag kao svoje upravno središte. 'Des Graven Hage' doslovno znači "Grofova živica" ili "Grofov privatni posjed". Dogovorom snažnih gradova Holandije poputLeidena,Delfta iDordrechta tada mali i nevažni Hag izabran je za upravno središte. Ova odluka kroz stoljeća nije mijenjana i stoga je Hag do danas ostao vladino sjedište, ali ne i službeni glavni grad.
Kako bi se zaustavio rast grada, Hagu nisu dodijeljena gradska prava, niti je bilo dopušteno graditi gradske zidine. Kada je u šesnaestom stoljeću gradnja zidina konačno dopuštena, stanovništvo je odlučilo preusmjeriti novac u izgradnju vijećnice. To se pokazalo katastrofalnom pogreškom tijekomOsamdesetogodišnjeg rata kada su španjolske snage lako zauzele grad.
Hag je konačno službeno proglašen gradom za francuske okupacije 1806., stoljećima poslije ostalih nizozemskih gradova. Zbog toga u Nizozemskoj postojiurbana legenda o tome kako je Hag formalno još uvijek selo.
Grad zbog svoje povijesti nema veliku staru jezgru kao obližnjiLeiden iDelft. Međutim, nakon što je vlada poslije 1850. počela igrati veću ulogu u nizozemskom društvu Hag se brzo proširio. Stariji dijelovi grada stoga potječu iz 19. i ranog 20. stoljeća.
Hag je pretrpio velika oštećenja tijekomdrugog svjetskog rata. Sustav obalnih utvrdaAtlantski zid bio je izgrađen kroz grad, zbog čega su Nijemci razorili cijele četvrti. Dana3. ožujka1945. britanskiRAF je bombardirao četvrtBezuidenhout s ciljem uništenja instalacijerakete V-2 u obližnjem parku. Zbog navigacijskih pogrešaka bombe su pale na gusto naseljene dijelove grada, te je preko 500 ljudi poginulo, a ožiljci na gradu vidljivi su i dan-danas.
Hag je u poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku bio najveće europsko gradilište. Grad se uvelike proširio na jugozapad, a razoreni dijelovi brzo su obnovljeni i broj stanovnika je oko 1970. dosegao 550.000.
U 1970-ima i 1980-ima se uglavnom bjelački srednji sloj stanovništva preselio u predgrađa kao što suVoorburg,Leidschendam,Rijswijk i, najviše od svih, uZoetermeer. Ovaj bijeg iz centra doveo je do podjele na osiromašeno središte i bogata predgrađa, inače česte na Zapadu. Pokušaji uključivanja dijelova predgrađa u administrativno područje Haga bili su izrazito kontroverzni. Ipak, u devedesetima je, uz pristanak nizozemskog parlamenta, Hag uspio pripojiti značajna područja susjednih gradova u kojima su izgrađena ili se još uvijek grade nova stambena područja.
U Hagu su rođeni neki od članova nizozemske kraljevske obitelji: Vilim V ("stadtholder", glavnimagistrat Ujedinjenih pokrajina Nizozemske), Vilim I (kralj), Vilim II (kralj), Vilhelmina (kraljica), Juliana (kraljica) te Katarina-Amalija (kći princa Vilima-Aleksandra).
Gradski život je usredotočen oko Hofvijvera i Binnenhofa, gdje je smješten parlament.
Hag je najveći nizozemski grad na obaliSjevernog mora. Gradsko područje obuhvaća dva priobalna gradića: glavno obalno odmaralište Scheveningen u sjeverozapadnom dijelu grada je omiljeno odredište za turiste i izlazak mladih. Scheveningen je najposjećenije priobalno mjesto uBeneluksu s 10 milijuna posjetitelja godišnje. Vjerojatno ga zbog tog razloga mnogi, čak i Nizozemci, pogrešno smatraju odvojenim gradom iako je zapravo jedan od osam haških okruga,stadsdelena.
Drugo priobalno odmaralište Haga je Kijkduin, na jugozapadu. Mnogo je manji i privlači uglavnom domaće stanovništvo.
Bivša nizozemska kolonijaNizozemska istočna Indija ("Nederlands-Indië", danasIndonezija) ostavila je svoj trag u Hagu. Brojne su ulice nazvane po mjestima Nizozemske istočne Indije, a u gradu živi velika "indijska" ("Indische(e)" ili "Indo"), zapravo miješano nizozemsko-indonezijska zajednica. Od 1949. i gubitka nizozemskih posjeda, među ovim stanovnicima uvriježio se za Hag nadimak 'Udovica "Indië"'.
Jedna od osobitosti Haga su široke i duge ulice u starijim dijelovima grada. Kuće su obično niske, s najviše tri kata, i prilično elegantne. Gradski plan je prostorniji nego u drugim nizozemskim gradovima, a u gradu gotovo uopće nema kanala jer su svi krajem 19. stoljeća isušeni.
U Hagu se nalaze neke od najbogatijih i najsiromašnijih četvrti Nizozemske. Bogatija područja uglavnom su smještena zapadno od Laan van Meerdervoorta. Siromašnija se pak nalaze u južnim i istočnim dijelovima grada. Ova se podjela odrazila i u lokalnom naglasku: za bogatije građane se često koristi naziv "Hagenaars" (Hagenari), a njihov govor naziva se "bekakt" (nizozemski: 'izasran'), za razliku od skupine "Hagenezen" (Hagenezi), koji govore "plat Haags". Među ovim dvjema društvenim skupinama nema puno komunikacije.
Velik broj zaposlenih u gradu radi u državnoj upravi, u vladinim ministarstvima i drugim javnim organizacijama. Uz to, u Hagu svoje sjedište ima i nekoliko većih gospodarskih subjekata:
Royal Dutch Shell, jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, i jedna od najvećih svjetskih kompanija uopće
KPN, nizozemska nacionalna telekomunikacijska kompanija
AEGON, jedna od najvećih nizozemskih osiguravajućih tvrtki
TPG, veliki međunarodni davatelj poštanskih i logističkih usluga
U Hagu nikad nije postojala velika industrijska baza, uz izuzetak ribarske luke uScheveningenu.
Hag nema osobito uzbudljiv noćni život. Ograničen je uglavnom na luksuzno kino Pathé Buitenhof i nekoliko barova i restorana u blizini, a slična struktura noćnog života oko kina je i uScheveningenu. S druge strane, u gradu postoji veći broj muzeja i kulturnih ustanova:
Madurodam je minijaturni grad koji odražava izgled Nizozemske.
Panorama Mesdag je cilindrična 'panoramska' slika, 14 metara visoka i 120 metara duga, koja prikazuje Hag i Scheveningen u 19. stoljeću, autora Hendrika Willema Mesdaga. Predstavljena je tako da daje iluziju gledanja stvarnog prizora, a ne slike.
MuzejBeelden aan Zee ima veliku zbirku kipova, uglavnom umjetnika iz 20. stoljeća.
Javni prijevoz u Hagu čine brojnetramvajske iautobusne linije, kojima upravlja Haagsche Tramwegmaatschappij (HTM). Planovi za izgradnju podzemne željeznice sedamdesetih su godina odbačeni. Ipak, od 2004. u gradskom središtu postoji tunel s dvije podzemne tramvajske postaje (Spui i Grote Markt) kojim prolaze linije broj 2, 3 i 6.
U izgradnji je sustav prigradske željeznice zvan Randstadrail koji će spajati Hag, Rotterdam, Zoetermeer i predgrađa.
Dvije su glavne željezničke postaje: Den Haag Hollands Spoor (gv) i Den Haag Centraal (gvc). Pomalo je zbunjujuće što brojni vlakovi mimoilaze središnju postaju Centraal jer jeterminalna postaja. Tako na primjer ekspresniThalys Pariz – Amsterdam staje na postaji Den Haag Hollands Spoor. Središnja pak postaja spaja Hag sa svim važnijim nizozemskim gradovima, često izravnim željezničkim vezama.
Najbliža zračna luka jerotterdamska, ali do nje nije jednostavno doći javnim prijevozom pa većina putnika leti preko amsterdamske zračne lukeSchiphol prema kojoj vlakovi voze svakih 15 minuta.
Glavne autoceste u blizini Haga su: A12 (prva autocesta u Nizozemskoj) koja vodi doUtrechta i dalje do granice s Njemačkom, i A4, koja spaja Amsterdam, Hag i Rotterdam s belgijskim gradovimaAntwerpenom iBruxellesom.
.svg)
