Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Habsburg

Izvor: Wikipedija
Ovaj članakzahtijevasređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete gaurediti.
ZastavaHabsburške Monarhije; koristila se i kao zastava Austrijskog Carstva sve do sporazuma1867.
Najstariji poznati grb kuće Habsburga

Habsburg (množina:Habsburzi; pridjev:habsburški; za pripadnike te loze koristi se izrazHabsburgovac, množina:Habsburgovci) bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija)Evrope: Habsburgovci su vladaliAustrijom (kaovojvode12821453.,nadvojvode14531804. icarevi18041918.), bili sukraljeviŠpanije (15161700.) i careviSvetog Rimskog Carstva više vijekova do1806.

Ime Habsburg dobili su pozamkuHabichtsburg ("Jastrijebovzamak"), sjedištu porodice u12. i13. vijeku izkantonaAargau. Krenuvši iz jugoistočneNjemačke, porodica je proširila svoj uticaj idomene na istočne krajeveSvetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjojAustriji (12781382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati vijekovima (12731291.,12981308.,14381740., i17451806.).

Nakon ženidbeMaksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicomBurgundije (Holandije) i ženidbe njegovog sinaFilipa Lijepog sJuanom I, prijestolnasljednicomŠpanije i njenog tek stečenog carstva,Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije caraKarla V., koji je ujedno pod naslovomKarlo I bio i španjolskimonarh (15161556.), dinastija se podijelila na austrijsku i španjolsku granu Habsburgovaca.

Španski Habsburgovci su izumrli 1700. godine, što je izazvaloRat za špansko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli 1740. godine, što je izazvaloRat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihovog nestanka vjerovatno je bio velik broj brakova unutar porodice (vidi:incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca,Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju uBeču pod dinastičkim imenomHabsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo je nestalo1806., kad je francuski carNapoleon Bonaparte preustrojio vlast uNjemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.

CarFranjo I. Austrijski službeno je nosio od kurnibde iz11. augusta1804. ovaj glomazni naslov:[1][a]

Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom izabran zacara Austrije, u svako doba umnožitelj carstva, nasljedni car austrijski,kralj Germanije,kraljJeruzalema,Ugarske,Češke,Dalmacije,Hrvatske,Slavonije,Galicije i Lodomerije;nadvojvodaAustrije;vojvodaLorraine,Venecije,Salzburga,Štajerske,Koruške iKranjske; velikiknezTransilvanije;markgrofMoravske; vojvoda odWürttemberga,Gornje iDonje Šleske,Parme,Piacenze,Guastalle,Oświęcima iZatora,Tešina,Furlanije iZadra; princ odŠvapske,Eichstadta,Passaua,Trenta,Brixena,Berchtesgadena iLindaua; kneževski grof odHabsburga,Tirola,Kyburga,Gorice iGradiške; markgrofBurgaua,Gornje iDonje Lužica; langrofBreisgaua,Ortenau iNellenburga; grof od Montforta iHohenemsa, odOber iNiederhohenberga,Bregenza, Sonnenberga iRothenfelsa, od Blumenecka i Hofena; gospodarSlovenske krajine,Verone,Vicenze,Padove itd. itd. itd.

Austrijsko Carstvo je postaloAustro-Ugarska1867. godine. Habsburgovci su odstupili s vlasti1918. godine, nakon poraza uPrvom svjetskom ratu.

Današnja glava porodice Habsburg jeOtto von Habsburg, najstariji sin cara Karla.

Austrijski vojvode

[uredi |uredi kod]

Carevi Svetog Rimskog Carstva

[uredi |uredi kod]

Kuća Habsburg

[uredi |uredi kod]

Kuća Habsburg-Lothringen

[uredi |uredi kod]

Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lorraine

[uredi |uredi kod]

Kraljevi Španije iz kuće Habsburg

[uredi |uredi kod]

Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg

[uredi |uredi kod]

Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lorraine

[uredi |uredi kod]

Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lorraine

[uredi |uredi kod]

Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lorraine

[uredi |uredi kod]

Napomene

[uredi |uredi kod]
  1. (de)Wir Franz der Zweyte, von Gottes Gnaden erwählter römischer Kaiser, zu allen Zeiten Mehrer des Reichs, erblicher Kaiser von Oesterreich; König in Germanien, zu Jerusalem, zu Hungarn, zu Böheim, Dalmatien, Croatien, Slavonien, Galizien und Lodomerien; Erzherzog zu Oesterreich, Herzog zu Lothringen, zu Venedig, Salzburg, Steyer, Kärnthen und Krain; Grossfürst zu Siebenbürgen; Markgraf in Mähren; Herzog zu Würtemberg, Ober- und Niederschlesien, Parma, Plazenz, Guastalla, Auschwitz und Zator, zu Teschen, zu Friaul und zu Zara; Fürst zu Schwaben, zu Eichstädt, Passau, Trient, Brixen, zu Berchtoldsgaden und Lindau; gefürsteter Graf zu Habsburg, Tyrol, Kyburg, Görz und Gradiska; Markgraf zu Burgau, zu Ober- und Nieder-Lausnitz; Landgraf in Breisgau, in der Ortenau und zu Nellenburg; Graf zu Montfort und Hohenems, zu Ober- und Niederhohenberg, Bregenz, Sonnenberg, und Rothenfels, zu Blumeneck und Hofen; Herr auf der windischen Mark, zu Verona, Vicenza, Padua etc. etc. etc.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Allerhöchste Pragmatikal-Verordnung iz 11. augusta 1804. (Patent od 11. augusta 1804, PGS Bd. 22 Nr. 20). Dostupan u:Otto Posse:Die Siegel der Deutschen Kaiser und Könige. Svezak 5, Dodatak 2, S. 249f, naWikisource – Njemačka i latinska formulacija za Franza I./II.

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Habsburg naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Habsburg&oldid=42391124
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp