Gustav Robert Kirchhoff (Königsberg,12. ožujka1824. –Berlin,17. listopada1887.),njemačkifizičar ikemičar.
Svojim je radnom jako doprinio osnovnom razumijevanjustrujnog kruga,spekrotskopije i emisiju radijacijecrnih tijela sa zagrijavanim objektima. Pojam radijacija „crnog tijela“ skovao je1862., a dva seta nezavisnih koncepata o zakonima strujnog kruga i termalne emisije nazvani su „Kirchhoffovi zakoni“ u njegovu čast.
Kirchhoff je rođen uKönigsbergu,Istočna Prusija (danasKalinjingrad), kao sin Friedrich Kirchhoffa, odvjetnika i Johanne Henriette Wittke. Kirchhof je1847. diplomirao na Königsbergškom sveučilištu i oženio se Clarom Richelot, kćerkom njegovog profesoramatematike Friedricha Richelota. Iste godine preselili su se uBerlin, gdje su bili dok Gustav Kirchhoff nije dobio mjesto profesora uBreslau (danasWrocław).
Kirchhoff je svoje zakone ostrujnom krugu, koji su danas svudašnji uelektričnom inženjeringu, formulirao1845. dok je još bio student. Svojezakone o termalnoj radijaciji izložio je1859, a dokazao ih je1861. U Breslau je na spektroskopiji radio saRobertom Bunsenom, a bio je i su-otkrivač elemenatacezija irubidija1861. dok je proučavao kemijsku kompozicijuSunca preko njegovog spektralnog potpisa.
Rumfordovu medalju dobio je1862. i to zbog istraživanja fiksiranih linija sunčevog spektra i inverzija svijetlih linija u spektru umjetne svjetlosti.
Jako je doprinio području spektroskopije tako što je formaliziraotri zakona koja upisuju spektralnu kompoziciju svjetla koje emitiraju užareni objekti, nadograđujući se na otkrićimaAltera iAngstroma (vidi:spektralna analiza).
