Guernica je slikaPabla Picassa iz1937. god. koja je inspirirana događajem izŠpanjolskog građanskog rata (1936.-1939.);remek-djelo koje je izlagano širom svijeta, postajući poznata i široko prihvaćeno kao vječiti podsjetnikratnih tragedija, antiratnisimbol i oličenjemira.
U travnju 1937. god.Francovinacistički saveznici (njemačka avijacija Luftwaffe) su izveli katastrofalno nasumično bombardiranje baskijskog gradaGuernike u kojem su stradali samo nedužni civili. U protestu protiv ovog neljudskog čina Picasso je naslikao "Guernicu".
Slika je urađena za veliku svjetsku izložbu uParizu 1937. god. na kojoj su dominirala alegorijska djela nacističke i sovjetske propagande, i bila je jedino djelo koje odudaralo od ovihsoc-realističnih djela.
Picasso je odbijao da smjesti ovu sliku uŠpanjolskoj sve dok se u njoj ponovno ne uspostavidemokratska vladavina, te je slika 19 godina putovala svijetom te postala "platno o kojem se najviše govorilo", neprestano izazivajući debate o političkim namjerama, kulturnom značenju i estetskim vrijednostima. Naposljetku je1958. god. posuđenaMuzeju moderne umjetnosti uNew Yorku. Tek1981. god., nakon svrgavanjafašističke uprave, slika je izložena uMadridu gdje se nalazi i danas.
U ovoj monumentalnoj slici Picasso je kombinirao odlike analitičkog i sintetičkogkubizma s nekoliko tradicionalnih motiva koji su posloženi na novi,nadrealistički, način. Naočigled nepovezani motivi su ujedinjeni zajedničkim izobličenjima i snagom poruke. Kubistički geometrijski oblici i oštri kutovi prevladavaju na slici. Picassova odlika da geometrijski pojednostavi likove je ovdje u ulozi fizičkih ratnih rana. Oči su zavrnute i buljave, uši i nosevi su blago izmješteni, jezici su oblikovani kao noževi, a dlanovi i stopala su odrezani. Svaki dio ljudskog tijela je podložen napadu i sakaćenju.
Kompozicija je u ulozi političke poruke slike, snažnog protesta protiv okrutnosti rata i tiranije. U skladu s temom smrti i umiranja, slika je skoro lišena boja i sastoji se samo od nekoliko sivih tonova. Odsutnostboja naglašava novinarsku (novinsku) kvalitetu slike u želji da podsjeti kako je vijest o bombardiranju sablaznila cijeli svijet.
Guernica je podijeljena na tri kompozicijska dijela, čime podsjeća na narativne kompozicijepoliptiha izsrednjeg vijeka irenesanse. Likovi se nalaze u središnjem trokutu, te u dva krnja kvadrata s obje njegove strane. Osnova trokuta se proteže od ispružene ruke izobličenog i obezglavljenog vojnika s lijeve strane do stopala žene u bijegu na desnoj strani. Umirući konj predstavlja smrt civilizacije, no nada za spas postoji u ispruženoj ruci s lampom koju nosi djevojka (simbol slobode). Još jedan simbol nade, kao i pobjede razuma, javlja se u motivu koji je nastao spajanjem oka i svjetlosnih zraka iz žarulje, a nalazi se iznad konjske glave.
Na desnoj strani poza pokošene djevojke podsjeća na Kristovo raspeće, dok je žena s djetetom na lijevoj strani u poziPiete (OplakivanjeKrista). U sjeni, iza žene, izviruje sablasni likMinotaura, čudovišnog tiranina iz drevneKrete, čije su ljudske osobine plošne oči i lice. Za Picassa, Minotaur je postao simbolom moderne tiranije koju je utjelovljavao diktatorFrancisco Franco, te njegovi bliski suradniciAdolf Hitler iBenito Mussolini.
Po završetku, Guernica postala simbolom napredne, socijalno-politički nadahnute umjetnosti. Izravna i živopisna u svom izričaju, avangardnog duha, predstavljala je antitezu vladajućim konzervativnim stilovima političke umjetnosti koji su vladali ufašističkim ikomunističkim državama.Slika je primjer Picassova uvjerenja kako je slikarima povjerena povijesna zadaća da pripomognu oblikovati demokratsku građansku svijest i slijedili su je i brojni drugi umjetnici kaoRenato Guttuso,Armando Pizzinato i dr.
Ispred ulaza uVijeće sigurnostiUN-a[1] u zgradi UN-a u New Yorku se nalazi tapiserija koja je reprodukcija Guernice. Snaga poruke koju nosi došla je ponovno do izražaja u nedavnim događajima. Naime, kad se američki državni tajnikColin Powell pojavio pred ujedinjenim narodima5. veljače2005. god. kako bi iznio daIrak ne udovoljava zahtjevima UN-a o razoružanju, te da je prijetnja, prekrivena je Guernica u njegovoj pozadini. U UN-u su to objasnili time da je plava zavjesa bolja pozadina za kamere koje su snimale konferencije za novinare i govore, no mnogi su bili uvjereni da su Amerikanci izvršili pritisak na UN da prekrije tapiseriju dok Powell najavljuje agresiju na Irak. Među kritičarima tog čina pisalo je da ako bude rata u Iraku, prva žrtva je već pala – umjetnost.
- ↑Ispred slike se uvijek održavaju konferencije za novinare.
