Grude sugrad iopćina uBosni i Hercegovini.
OpćinaGrude smještena je na samoj graniciBosne i Hercegovine iHrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te obuhvaća prostor omeđenBiokovom na jugu, te planinskim masivimaVrana iČvrsnice na sjeveru (općinaPosušje). Sa svojih 16 000 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripadaZapadnohercegovačkom kantonu u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Vrlika).
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz1991. godine,općina Grude imala je 15.976 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.
| Nacionalni sastav | ||||||
| Hrvati | 15.939 (99,76%) | |||||
| Srbi | 8 (0,05%) | |||||
| Muslimani | 4 (0,02%) | |||||
| Jugoslaveni | 5 (0,03%) | |||||
| ostali | 20 (0,14%) | |||||
| Nacionalni sastav 1971. godine | ||||||
| ukupno | 19.203 | |||||
| Hrvati | 19.111 (99,52%) | |||||
| Srbi | 32 (0,16%) | |||||
| Muslimani | 0 | |||||
| Jugoslaveni | 5 (0,02%) | |||||
| ostali | 55 (0,30%) | |||||
Naseljena mjesta su: Alagovac, Barići, Bili Brig, Blaževići, Bobanova Draga, Boboška, Borajna, Cerov Dolac, Donji Mamići, Donji Zorići, Dragičina (Dragićina), Drinovačko Brdo, Drinovci, Gomilica (Gomilice), Gorica, Grudsko Vrilo, Gornji Zorići, Grude, Grude Istok, Grude Zapad, Jabuka, Krstina, Ledinac, Medovići, Pešija, Pocrte, Podledinac, Pogana Vlakna (Pogana Vlaka), Pogledača, Puteševica, Radmilovac, Raskrižje, Ružići, Sovići, Sovići Gornji, Šimići, Tihaljina, Višnjica, Vrućice i Zagomila.
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijegneolita.
U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta,Salonu iNaronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
Srednji vijek je vrijemestećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavineOsmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa1878.Austro-Ugarska dobiva mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.
Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine umartu1992., Grude uskoro postaju centar hrvatskog separatističkog pokreta koji se s vremenom odrazio u stvaranjuHrvatske republike Herceg-Bosne, ukinuteWashingtonskim, a kasnije iDaytonskim sporazumima.
U grudskoj općini postoje dva nogometna kluba: NK Grude iz Gruda i HNK Boljava iz Drinovaca.
Košarkaški klub HKK Grude trenutno se natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine.
