Grbalj je polje uCrnoj Gori izmeđuBudve i poluostrvaLuštica. Sa istoka okružena planinomLovćen, a na zapadu niska pobrđa je odvajaju odJadranskog mora. Uz istočnu granicu polja razvilo se desetak naselja, koja se kolektivno nazivaju Gornji Grbalj. Donji Grbalj čine sela na zapadnoj ivici polja. SeloBigova u istoimenoj uvali jedino mjesto na obali.
Sela koja se nalaze u Grblju su:Bigova,Bratešići,Višnjeva,Vranovići,Glavati,Glavatičići,Gorovići,Dub,Zagora,Kovači,Krimovica,Kubasi,Lješevići,Nalježići,Pelinovo,Pobrđe,Prijeradi,Sutvara,Trešnjica,Ukropci,Šišići iDub.
Kroz Grbalj prolaziJadranska magistrala. Nakon izgradnje magistrale i nakonzemljotresa 1979. godine, duž nje je nastalo nekoliko novih naselja.
Regija je značajna poljoprivredna oblast. Južni dio polja čine voćnjaci, vinogradi i povrtnjaci. Ovaj dio polja završava sa plažomJaz. U sjevernom dijelu Grbaljskog polja, smještena je industrijska zonaKotora.
U Grblju se nalazi manastirSrpske pravoslavne crkvePodlastva.
Najzapadnija srednjevjekovna dukljanska župa Grbalj (Gripuli, Grupuli) dobila je ime od antičkog grada Agruvij (Agruvium, Acruvium). Naseljena srpskim rodovima, protezala se u pravcu sjeverozapad-jugoistok , od polja u zaleđuBudve , do polja uz more (u dnu Tivatskog zaliva, koje se i danas zove Župa). Imala je više plodnih središta. U donjem Grblju, među planinama, nalaze se plodni dolovi, a posebno oko današnjeg Bigova (zaliv Trašte). Postoji vjerovatnoća da se tu nalazio rimski Agruvij, zbog arheoloških ostataka iz antičke epohe. Na sjeverozapadu je oblast brda, a na jugoistoku je Mrčevo polje (kodBudve). U centru župe, pored crkve Sv. Stevana (u današnjem selu Vraćenovići) nađeni su ostaci preromanske plastike. Sa crkve je i latinski natpis (ktitora Huroga i Dane) iz IX vijeka. PutBudva–Kotor (sa odvajanjem zaTivat, na prijevoju Trojica) prolazio je i tada kroz ovu župu. U Grblju je, kao i u drugim primorskim oblastima, još u VII vijeku Vizantijski zemljoradnički zakon obratio veliku pažnju na vinogradarstvo. U XI vijeku su se već bavili tkačkim zanatom. U pojedinim istorijskim momentima, ova župa se vezivala za susjednu župuKukovo i gradBudvu (Stari grad). Kao najzapadnija, bila je vezana i zaTravuniju i njene župe (Risenu, Dračevicu i Konavle). To se vidi iz podjele (nakon smrti kralja Vojislava) kada su Gojislavu i Predomiru ostavljeni:Travunija i Grbalj. Ka Grblju su gravitirala tri mala ostrva u Tivatskom zalivu: Otok, Prevlaka (Traiectus) i Gabrio (Stradioti, Sv. Marko). Na Prevlaci se nekada (vjerovatno u X vijeku) nalazila prereomanska crkva sa bogatim kamenim crkvenim namještajem, sačuvanim u nekim djelovima. Srednjevjekovna benediktinska opatija sv. Arhanđela Mihaila (Tumba sancti Archangeli) na istom ostrvu, prvi put se pominje1124. godine. Kasnije je na tom mjestu osnovana zetska pravoslavna episkopija. Crkva u kojoj je poginuo kralj Dragomir, na ostrvu Gabrio, nosila je ime sv. Gavrila (postoje tragovi crkve: zapisi o njoj, na starijim kartamaBoke Kotorske). Župi Grbalj bilo je blisko naseljeTivat (Theudo, Thedo, Teodo) koji se prvi put pominje na donatorskom zapisu (đakona Albelina) sa crkve sv. Srđa, Nikole i Dimitrija (Đurđevo brdo, iznad Tivta) iz druge polovine IX vijeka.