Golubovi (Columbidae) predstavljaju 308 vrstaptica iz redaColumbiformes.Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na područjuIndonezije iAustralije.
Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi nagoluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine.
Smatra se da su golubovi pripitomljeni prije više od 3000 godina prije nove ere. Najvjerojatnije su ih pripitomiliEgipćani iSumerani. Ovi su narodi štovali golubove kao svetu pticu i glasnikebogova. Prilikom iskopavanjafaraonskih grobnica pronađeni sumumifikovani golubovi koji su faraonu trebali poslužiti kao glasnici prilikom putovanja u nebo. Izstarog Egipta uzgoj domaćih golubova se širio na ostale civilizacije. Poznato je da su se stariGrci iRimljani počeli rano baviti uzgojem golubova. U to vrijeme su se polako počele formirati različitepasmine golubova. U srednjem vijeku samo suplemići smjeli da uzgajaju rasne, dok suseljaci smjeli su da drže samo obične poludivlje golubove. Raspadom feudalnog sistema i stvaranjem demokracija rasni golubovi postaju dostupni svim zainteresiranim ljudima pa otada počinje stvaranje mnogih novih pasmina.
Domaće golubove možemo da podijelimo na dvije osnovne skupine - na ukrasne golubove koji se uzgajaju zbog svoje iznimne ljepote, i sportske golubove koji se uzgajaju zbog svojih letačkih osobina. Golubovi letači dijele se na letače, visokoletače, engleske tiplere,pismonoše i prevrtače. Ukrasni golubovi se dijele nanjivske golubove igolubove u boji,golubove bubnjare,golubove gušane,strukturne golubove,golubove galebiće,bradavičaste golubove ikratkokljune ukrasne golubove.
Zbijene su građe i imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve. Isključivo su kopnene ptice te su dobri letači.
Monogamna su vrsta. Na jajima naizmjence leže mužjak i ženka. Od svih vrsta golubova najpoznatiji jedomaći golub (Columba livia) koji služi kao golub pismonoša. Golubovi su u rodu s izumrlimdodoom.
Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka. Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.
Golubovi se hrane biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Među vrstama ipak postoje izraženi specijalisti, ali isvežderi. Većina vrsta ima veliku potrebu zavodom za piće, ali i za kupanje.
Gnijezde se pretežno na drveću i u grmlju. No, postoje i vrste koje se gnijezde na tlu ili u dupljama. Većina vrsta može imati nekoliko legla u jednoj godini. Na ležanju na jajima sudjeluju oba roditelja.
Perje ovog redaptica je od jednostavno obojenog pa do tropsko šarenog. Mnoge vrste imaju upadljive šare ili naročito na glavi, vratu ikrilima perje smetalnim odsjajem. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod ovih ptica nije moguće.
Sve vrste imaju snažno razvijenuvoljku koja im služi za pohranuhrane, za neke dijelove procesa za probavu i za pripremuvoljkinog mlijeka. Neke vrste još imaju zakržljali ostatakslijepog crijeva, dok je kod većine vrsta potpuno nestalo.
Potporodice:
