Glagol (starosl.glagolъ: riječ) (lat.verbum), vrstariječi kojom se označava radnja, stanje ili zbivanje.
Primjeri:
- Ja radim, plivam, čitam, pišem - radnja
- Kiša pada. Država napreduje. Ja sedam na sedište tramvaja na liniji 7L (Tašmajdan - Blok 45). - stanje
- Koncert se održava večeras. - zbivanje
Glagoli se usrpskohrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugimslavenskim jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (sjesti –sjediti), što neslavenima otežava učenje srpskohrvatskog. Postoje ipomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagolibiti ihtjeti.Biti je često i najučestalija riječ u jeziku, a nakon njega je, npr. u novinskom stilu, prvi sljedeći glagol po učestalostitrebati.[1]
prošlost
sadašnjost
budućnost
Svaki glagol ima višeoblika.
Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:
- prezent - u jednini i množini, po licima
- aorist - u jednini i množini, po licima
- imperfekt - u jednini i množini, po licima
Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:
Posebno stojiinfinitiv.
Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvijeosnove:
Po načinu tvorbe, glagole dijelimo napravilne inepravilne.
Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr.učiti u prezentu ima nastavke -im,iš (uč-im,uč-iš...), dok glagolspavati nastavke -am, -aš (spav-am,spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.
Glagoli se dijele uvrste irazrede po tome koje nastavke koriste.
Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:
- s -e- (per-em,per-eš,...,per-u)
- s -a- (kuh-am,kuh-aš,...,kuh-aju)
- s -i- (misl-im,misl-iš..., misl-e)
- s -ne- (dig-nem,dig-neš...,dig-nu)
- s -ije- (sm-ijem,sm-iješ...,sm-iju)
- s -uje- (kup-ujem,kup-uješ,kup-uju)
Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.
Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:
- bez umetka (-0-) (pra-ti,pra-o,pra-la...;tres-ti,tres-ao,tres-la...)
- s umetnutim -a- (kuh-a-ti,kuh-a-o,kuh-a-la...)
- s umetnutim -i- (misl-i-ti,misl-i-o,misl-i-la...)
- s umetnutim -nu- (dig-nu-ti,dig-nu-o,dig-nu-la...)
- s umetnutim -je- (sm-je-ti,sm-i-o,sm-je-la...)
- s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti,kup-ova-o,kup-ova-la...)
Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr.pis-ati ima prezentpiš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):
infinitivni
nastavci | prezentski nastavci |
|---|
| -e- | -ne- | -a- | -i- | -ije- | -uje- |
|---|
| -0- | pi-ti,pij-em
I.1-I.7, V.3 | sres-ti,sret-nem
I.1 (izuzetak) | | | | |
|---|
| -nu- | | dig-nu-ti,dig-nem
II | | | | |
|---|
| -a- | pis-a-ti,piš-em
V.2 | | pit-a-ti,pit-am
V.1 | drž-ati,drž-im
III.2 | | |
|---|
| -i- | | | | misl-i-ti,misl-im
IV | | |
|---|
| -je- | | | | žel-jeti,žel-im
III.2 | um-je-ti,um-ijem
I.7 | |
|---|
-ova-, -iva-,
-eva- | | | | | | kup-ova-ti,kup-ujem
VI |
|---|
U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:
- osnove na suglasnik (ču-ti,čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
- osnove na -s su pravilne (tres-ti,tres-ao,tres-la) (razred I.2)
- kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti >ples-ti,ple-o,ple-la) (razred I.1)
- osnove na -b kojima se umećes ispred -ti (greps-ti,greb-ao,greb-la) (razred I.3)
- osnove koje u prezentu imajuč,ž,š koji su nastali palatalizacijomk,g,h (pek-em >pečem;pek-ti >peći,pek-ao,pek-la) (razred I.4)
- osnove na suglasnik +m ilin, gdjem ilin prelazi ue (otm-ti >ote-ti,ote-o,ote-la) (razred I.5)
- osnove oblika suglasnik +er,el,ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti >pra-ti,pra-o,pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)
Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To subiti ihtjeti, za koje vidipomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:
- ići, prezentidem,ideš..., glag. pridjev radniišao,išla
- spati, prezentspim,spiš, glag. pridjev radnispio,spila
