Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Giotto di Bondone

Izvor: Wikipedija
„Giotto” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v.Giotto (razvrstavanje).
Giotto
kasna gotika
Statua Giottoa, izvan Uffizija
Biografske informacije
RođenjeGiotto di Bondone
cca. 1267
krajFirence uItaliji
Smrt8. januar 1337.(oko 70 godina starosti)
Firenca
NacionalnostItalijan
Opus
Poljeslikanje,freska
Znamenita djela

Giotto di Bondone, znan samo i kaoGiotto, (Colle di Vespignano,1267. –Firenca,8. siječnja1337.) bio je slavnitalijanskislikar,arhitekt ikipar. Najvažniji i najutjecajniji slikarGotike. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanskeRenesanse.

Život

Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okoliciFirence. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).

O njegovom životu svjedoči1450. napisan spisak „Commentarii“ (priče o umjetnicima) kojeg je napisaoLorenzo Ghiberti, a koji se je u16. stoljeću ponovno objavio od Giorgija Vasarija te je stekao veliku popularnost. Tamo se govori da je Giotto odrastao u siromašnim uvjetima ali da ga je jednog dana otkrio slikarCimabue dok je crtao na kamenu čuvajuči ovce. Navodno je Giotto kao dječak tako vjerno slikao mrave da se čak i veliki Cimbaue začudio. Vjerojatno je stoga Giotto postao njegov učenik; njegov utjecaj je vidljiv na njegovim prvim radovima. Ubrzo je dobio prve ponude po Firenci, apapa Benedikt XII. ga je pozvao uRim, gdje je radio 10 godina. Naposlijetku je postao slavni arhitekt i kipar, ali i pjesnik.

Pojava Giotta kao slikara, arhitekta i kipara u talijanskoj i europskoj umjetnosti označuje pojavu novoga likovnog izrazaarte moderna. Oslobađa se tradicionalnih shemaromaničkog slikarstva ibizantskeikonografije, teži da svijet slikarski prikaže kao neposredno uočenu stvarnost. PisacCennino Cennini mu se divio i hvalio njegove tehničke vještine.

Njegovo priznanje afirmiralo se i u materijalnom uspjehu; postao je počasni građanin te posjedovao nekretnine u Firenci i Rimu. Oko1320. se vratio iz Rima natrag u Firencu gdje je imao zaposlenu radionicu.1334. postao je glavni majstor gradnje katedraleSanta Maria del Fiore. Sam nije doživio njen završetak a njegovi nasljednici su malo izmijenili njegove planove gradnje. Giotto je umro1337. dok je radio naSudnjem danu u katedraliBargello.

Njegovi istomišljeniciDuccio iSimone Martini postižu podjednako zavidne rezultate, no tek je Giottovo djelo ostvarilo osnovne preduvjete za razvitak talijanskogranorenesansnog slikarstva.

Njegovi sljedbenici suGiottino,Taddeo Gaddi,Bartolomeo Daddi,Masaccio i dr. PrekoAvignona utjecao je i na razvoj slikarstva u južnojFrancuskoj.

Zanimljivosti

Isus istjeruje trgovce iz hrama, freska izkapele Scrovegni uPadovi

Po jednoj legendi je Giotto jednog dana naslikao muhu na jednom djelu majstoraCimabuea koja je izgledala toliko uvjerljivo da ju je ovaj pokušavao otjerati. Na kraju mu je priznao da ga je nadvisio.

Giotto se spominje i uBoccacciovomDekameronu, (6. dan, 5. priča); i uDanteovoj u „Božanstvenoj komediji“. Sa obojicom je bio dobar prijatelj.

PjesnikFrancesco Petrarca je od njega dobio kipDjevice Marije, a iMichelangelo se nadahnuo njegovim djelom u crkviSanta Croce u Firenci.

Djela

Giottov opus obrađuje religiozne teme te se smatra osnivačem taijanskog slikarstva, posebno toskanskog slikarstvaFreska. Oduševljavao je i po tehnici i po bojama. Najbitniji dijelovi njegovog opusa smatra se visoka prirodnost njegovih figura, kao i širenje perspektive.

Ciklus fresaka Svetog Franje Asiškog u Firenci - svod.

Uporabom nove ikonografije i novogalikovnog govora ostvaruje velik ciklus od 28fresaka iz životasv. Franje u gornjoj crkvi uAssisiju, poslije1297. g. Tim slikama se Giotto ustoličio kao najvažniji slikar gotike. On je prvi uskladio prizor slike sa stajalištem gledaoca, te je prostor slike povezao s prostorom gledaoca (tako što je sliku spustio na očište promatrača). Likovi na tim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni. Giotto je prvi u europskom slikarstvu krenuo u izražavanje osjećaja u stvarnom životu putem svojih likova.

Nadilazio je ikonografske norme bizantskog sliakrstva koje su utjecale na generacije slikara. Uveo je realizam u slikarstvo; dok je konvencionalno slikarstvo do tada imalo dvodimenzionalne figure, Giotto je uveo plastično modelirane figure u jednoj prostoriji sa perspektivom, koje imaju odnos jedna sa drugom. Dajuči im širinu, podario im je prirodni volumen i težinu. To se već naslučuje u križanju bazilike Santa Maria Novella u Firenci, jednom od njegovih ranijih radova. Po Vasariju je njegovo modeliranjeSvetog Franje Asiškog nekim kritičarima bilo čak prestvarno te stoga presvjetovno. Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor nadolazećim slikarima renesanse.

Poklonstvo kraljeva, freska izkapele Scrovegni u Padovi.

Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeliCappella degli Scrovegni u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije iIsusa, te koji je nastao od 1304. do 1306. Jedna slavna scena iz ciklusa je ona u kojoj Sveta tri kralja koja promatraju zvijezdu koja liči na komet. Poznata je i „Ognissanti“ Sveta Marija. Zanimljivo, plavu boju je u tom ciklusu slabo koristio, vjerojatno stoga je teško bilo proizvesti plave pigmente.

Svojim djelima Giotto je dao dojam dodirljivosti i dubinskog prostora. Bio je prvi umjetnik koji je pokušao ostvariti perspektivski krajolik i građevine. Neka djela koja se pripisuju njemu možda su zapravo djela njegovih učenika. Po jednoj legendi je predstavniku pape, koji je htio probu njegova umijeća, jednostavno ručno nacrtao savršen krug („Giottov O“).

Djelomice su očuvane i freske u kapelamafirentinske crkveSta Croce, dok su uRimu iNapulju potpuno propale. Osim fresaka slikao je utemperi i uulju na dasci, te oslikavaoraspela u kojima je bliži tradicionalnim rješenjima (Madona u slavi).

NasljeđujeArnolfa di Cambija na izgradnjifirentinske prvostolnice. Ispred katedrale podigao jezvonik od raznobojnogmramora, ukrasio gareljefima (nešto izmijenjen i dovršen nakon njegove smrti).

Galerija odabranih djela

  • Giottov toranj u Firenci.
    Giottov toranj uFirenci.
  • Giottov toranj u Firenci.
    Giottov toranj uFirenci.
  • raznobojni mramor.
    raznobojni mramor.
  • Giottov toranj nekad.
    Giottov toranj nekad.
  • Dante Alighieri.
  • Navještenje sv. Ani, Cappella degli Scrovegni u Padovi.
    Navještenje sv. Ani,Cappella degli Scrovegni uPadovi.
  • Jakobov san, Cappella degli Scrovegni u Padovi.
    Jakobov san,Cappella degli Scrovegni uPadovi.
  • Bijeg u Egipat, Cappella degli Scrovegni u Padovi.
    Bijeg u Egipat,Cappella degli Scrovegni uPadovi.
  • Judin poljubac, Cappella degli Scrovegni u Padovi
    Judin poljubac,Cappella degli Scrovegni uPadovi
  • Sena iz života sv. Franje, Bazilika San Francesco u Assisi.
    Sena iz životasv. Franje, Bazilika San Francesco u Assisi.
  • Sv. Franjo propovijeda pticama, Bazilika San Francesco u Assisi, Bazilika San Francesco u Assisi.
    Sv. Franjo propovijeda pticama, Bazilika San Francesco u Assisi, Bazilika San Francesco u Assisi.

Izvori

  • Gina Pischel,Opća povijest umjetnosti 1., Mladost, Zagreb, 1975. god.
  • Dr. Jadranka Damjanov,Likovna umjetnost 2., Školska Knjiga –Zagreb, 1997. god.
  • Više autora,Opća povijest umjetnosti,Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god.
  • Enciklopedija likovnih umjetnosti,Matica Hrvatska, Zagreb, 1975. god.
  • Gilles Plazy & Jean Lacouture,Povijest umjetnosti u slikama, Leo-Commerce, d. o. o.Rijeka, 2000. god.
  • H. W. Janson, ‘’’Art History’’’, Thames & Hudson,London, 1997.
  • Several Authors, ‘’’History Of Western Art’’’, McGraw Hill,New York, 2001.

Poveznice

Vanjske veze

Giotto di Bondone naWikimedijinoj ostavi
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Giotto_di_Bondone&oldid=42242041
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp