Giht | |
---|---|
![]() | |
Giht, naslikao Džejms Gilrej1799. Umetnik na slikovit način prikazuje bol i otok, glavne simptome ovog oboljenja. | |
Specijalnost | Reumatologija |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | M10 |
ICD-9 | 274.00274.1274.8274.9 |
OMIM | 138900300323 |
DiseasesDB | 29031 |
MedlinePlus | 000422 |
eMedicine | emerg/221med/924med/1112oph/506orthoped/124radio/313 |
MeSH | D006073 |
Giht iliuratna artropatija je metaboličkooboljenje, koje nastaje kao posledica trajno visokog nivoa mokraćne kiseline ukrvi (hiperuratemija) i taloženja kristala mononatrijum-urata u zglobovima i drugim delovima organizma. Predstavlja jednu od najstarijihbolesti poznatih međuljudima. Pre 2000 god. su je zvali "bolestkraljeva", jer je bila raširena među bogatim koji su preterivali u jelu i piću. Ovabolest se deli u dve kategorije:primarni isekundarni giht.
Češće je prisutna kodmuškaraca nego kodžena i 85-90% bolesnika su muškog pola. Najčešće se javlja tek nakon četvrte decenije života, vrlo je retka pre puberteta, a kod žena obično počinje posle menopauze. Učestalost gihta uEvropi je oko 0,3%, ali usvetu je različita. Kod Maora naNovom Zelandu dostiže i 10% ukupne populacije.
U velikom broju slučajeva uzrok nastanka ovog metaboličkog poremećaja je nepoznat. Kristali koji se gomilaju su soli mokraćne kiseline, koja u organizmu nastaje kao krajnji produkt metabolizma purina.
Purini nastaju na tri načina: izhrane, metabolizmom nukleinskih kiselina ućelijama i biološkom sintezom.
Normalna vrednost mokraćne kiseline ukrvi je do 57 mg/dl i dnevno se u organizmu stvori oko 600 mg. Od toga se putembubrega izluči 450 mg, a ostatak razgrade bakterije u crevima.
Primarni giht nastaje kao posledica i povećanog stvaranja mokraćne kiseline (zbog urođenih grešaka metabolizma) i smanjenog izlučivanja putembubrega. Sekundarni ili stečeni giht nastaje usled povećanog stvaranja mokraćne kiseline iz nukleoproteina raspadnutihćelija u slučaju raznihbolesti (policitemija, hronična granulocitnaleukemija,psorijaza i dr).
Giht počinje naglo, obično u snu, sa izuzetno jakim bolom u zglobu, toliko jakim da bolesniku i dodir pokrivača pobuđuje bolnu senzaciju. Najčešće je zahvaćen samo jedan zglob, obično zglob nožnog palca, mada izuzetnobolest može početi i na dva ili više zglobova. Oboleli zglob daje jasnu sliku zapaljenskog artritisa, gde dominira otok, zategnuta i sjajnakoža jako crvene boje. Ponekad se zbog inflamatornog procesa u zglobu, javlja i povišena telesna temperatura i drhtavica. Ovaj zapaljenski proces traje 3-14dana, a nakon toga se spontano smiruje. Kulminaciju dostiže u prva 24 časa.
U toku faze mirovanja bolesnik nema nikakve zglobne tegobe, ali je prisutna hiperuratemija.Bolest se ponovo javlja unutar prve godine od prvog napada i obično zahvata isti zglob kao prethodni put. Postoje određeni faktori koji ubrzavaju ili podstiču ponovno pojavljivanje gihta. To su pre svega gurmanski obroci i konzumacijaalkohola, a naročito uzimanjehrane bogate purinima (riba, iznutrice). U nekim slučajevima kao provocirajući faktor mogu delovati i hirurška intervencija, uzimanje nekihlekova, naglo mršavljenje, povrede i sl.
Ako se giht pravilno terapijski ne tretira, vremenom prelazi u hronični oblik koji se karakteriše pojavom potkožnih i kostnih tofusa, kao i hronične uratne artropatije. Tofusi predstavljaju karakterističnu izbočinu nakoži, nastalu uled višegodišnje nelečenebolesti, a kao posledica taloženja urata u hrskavici, sinovijalnoj tečnosti zglobova, tetivama, šaci, prstima šake, kolenima, pa čak i na ušnim školjkama. Oko 20% bolesnika ima prisustne bubrežne kamenčiće. Uratna nefropatija se obično ispoljava tek nakon nekoliko godinabolesti i u početku je praćena blagim simptomima, ali kasnije napreduje i dovodi do bubrežne insuficijencije, koja je uzroksmrti oko 25% bolesnika sa gihtom.
Najvažnija laboratorijska promena je povišen nivo mokraćne kiseline ukrvi. U akutnom napadu gihta mogu biti pozitivni i nespecifični testovi akutnog zapaljenja, kao npr. ubrzana sedimentacija.
Terapijski pristupbolesti kreće se u dva pravca: lečenje artritisa i lečenje hiperuratemije. Neophodno je što ranije započeti tretman artritisa, zbog zapaljenskog procesa u zglobovima, i u slučaju pravovremene terapijebolest se brzo smiruje. Medikamentozno se primenjuju nestereoidni antiinflamatorni reumatici u maksimalnoj dozi. Svim obolelim od gihta preporučuje se pravilan higijensko-dijetetski režim, sa akcentom na smanjenjemasti,hrane bogate purinom ialkohola. Takođe se savetuje što veći unos tečnosti, kao prevencija nastanka bubrežnih kamenčića. U težim oblicimabolesti preporučuje se uključivanje u terapijulekova koji koriguju metabolički poremećaj. Dugoročno uzimanje ovih lekova koriguje hiperuratemiju, sprečava ponovni nastanak artritisa i stvaranje hroničnih promena. Ukoliko postoje tofusi, dovode do njihovog rastvaranja i nestanka. Terapija gihta traje čitavog života.
U bolnici "Dženeral hospital" iz Masačusetsa urađena je studija na 47.150 ispitanika, i došlo se do zaključka da se redovnim uzimanjemmleka i mlečnih proizvoda može za 50% smanjiti rizik za pojavu gihta. Utvrđeno je i da svakodnevno uzimanje mesa povećava rizik za pojavu ovog oboljenja za 21%, a i veće količine morskehrane povećavaju rizik za 7%. Prilikom ispitivanja utvrđeno je da pojedine vrstepovrća nemaju nikakav uticaj na nastanak gihta, iako se ranije smatralo da imaju (karfiol,spanać,pasulj,grašak,bob).
U slučaju da sebolest javi kod mladih osoba prognoza je lošija, jer su ponovni napadibolesti češći, vrednosti uratemije više, češći su tofusi i promene nabubrezima, a ako sebolest ne leči dolazi do nastanka invaliditeta. Od kada se u terapiju uvode novilekovi koji smanjuju količinu mokraćne kiseline ukrvi, broj bolesnika sa hroničnim promenama je u stalnom padu, a takođe je u stagnaciji i broj bolesnika koji umiru zbog oštećene funkcijebubrega.
Naslage kristala mogu da izazovu stanje poznato kao pseudo-giht. Kristali su ovde sagrađeni od kalcijum-pirofosfata ibolest češće napada velike zglobove kao što su kolena, ručni zglob i zglobove prstiju.
![]() | Članak je velikim delom preuzet sa sajtawww.stetoskop.info (Arhivirano 2009-05-23 naWayback Machine-u) uz dozvolu koju možete videtiovde (srwiki). |