Gabela | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton/Županija | Hercegovačko-neretvanski kanton |
Opština/Općina | Čapljina |
Stanovništvo | |
Stanovništvo((1991)) | 2.440 |
Geografija | |
Koordinate | 43°04′N17°41′E / 43.06°N 17.69°E /43.06; 17.69 |
Koordinate:43° 03′ 36" SGŠ, 17° 41′ 24" IGD
Gabela je naseljeno mesto u opštiniČapljina, uBosni i Hercegovini, uz samu granicu saHrvatskom. Nalazi se 5 km južno od Čapljine, na desnoj obaliNeretve (na 68 m nadmorske visine) uz rub istoimenog polja. Stanovništvo se pretežno bavipoljoprivredom (povrće,voće,duvan ivinova loza). Dobri putevi i veze omogućile su angažovanje dela aktivnog stanovništva u Čapljini iMetkoviću.
Ime Gabelaital.gabella - carina nosi od druge polovine XV.veka kada su trg Drijeva na levoj obali Neretve i grad na desnoj obali, koji su podigliMlečani posle1452. godine. Ubrzo je Gabela pala podugarsku vlast, a posle smrtiMatije Korvina (1490) osvojili su jeTurci.
Godine1664.u Gabeli je bilo 150 kuća, 3džamije, 1tekija, 2hana i oko 30 dućana, a na Neretvi dve naoružanegalije. Najpre je kao skela pripadala kadilukuNevesinje, a samostalan kadiluk je postala je između1567. i1620..
Mlečani su je zauzeli1693. koji su gabelski grad u tursko-mletačkom ratu digli u vazduh.Požarevačkim mirom1718. Gabela je ponovo došla pod tursku vlast.
Do1878. bila je važno pogranično mesto izmeđuHercegovine iDalmacije, a ulogu Gabele kao utvrđenja preuzeo je u ovom kraju gradPočitelj.
Posle potpisivanjaDejtonskog sporazuma Gabela je sa kompletnom opštinom Čapljina, (32 naselja), ušla u sastavFederacija Bosne i Hercegovine.
Gabela | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Hrvati | 2.046 (83,85%) | 2.007 (79,70%) | 1.615 (77,79%) | |||
Srbi | 324 (13,27%) | 377 (14,97%) | 435 (20,95%) | |||
Muslimani[a] | 32 (1,31%) | 38 (1,50%) | 9 (0,43%) | |||
Jugosloveni | 24 (0,98%) | 90 (3,57%) | 11 (0,52%) | |||
ostali i nepoznato | 14 (0,57%) | 6 (0,23%) | 6 (0,28%) | |||
ukupno | 2.440 | 2.518 | 2.076 |
Gabela je stekla veliki publicitet nakon što jemeksički filologRoberto Salinas Price 1985. objavio knjiguHomerova slijepa publika, u kojoj tvrdi da se drevnaTroja, odnosno grad koji Homer opisuje kao poprištetrojanskog rata nalazio u dolini Neretve, temeljeći to na geografskim i drugim detaljima izIlijade koji po njemu daleko više odgovaraju lokaciji Gabele nego lokaciji uMaloj Aziji. Salinasove tvrdnje su, međutim, uglavnom izazvale skepsu među historičarima i arheolozima.