| Friedrich Reinhold Kreutzwald | |
|---|---|
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 26. prosinca1803. Jõepere,Estonija(tada  Jömper,Rusko Carstvo) |
| Smrt | 25. kolovoza1882.Tartu,Estonija (tada Dorpat,Rusko Carstvo) |
| Počivalište | Groblje RaadiTartu,Estonija |
| Supružnik | Marie Elisabeth Saedler |
| Rodbina | Juhan Kreutzwald(otac) Annie Kreutzwald(majka) |
| Obrazovanje | |
| Alma mater | Carski univerzitet u Dorpatu |
| Zanimanje | liječnik, pisac |
| Opus | |
| Književni pravac | romantizam |
| Književne vrste | ep,poezija,bajka |
| Jezik | njemački jezik,estonski jezik |
| Znamenita djela | |
Friedrich Reinhold Kreutzwald (Jömper,26. prosinca1803. –Dorpat,25. kolovoza1882.),estonski pisac, folklorist i liječnik te jedna od ključnih figura rane fazeEstonskog narodnog preporoda. Kreutzwald je najpoznatiji kao autorKalevipoega, estonskog nacionalnog epa.
Kreutzwaldovi su roditelji bilikmetovi na imanju uJömperu,[1] gdje se Kreutzwald i rodio26. prosinca1803. godine. Njegov otac Juhan radio je kao postolar i čuvar žita, dok je njegova majka Annie bila sobarica. Kada je kmetstvo ukinuto1815. godine, roditelji su Kreutzwalda poslali u okružnu školu uWesenbergu. Kreutzwald je1820. godine maturirao uDorpatu te se zaposlio kao učitelj u osnovnoj školi. Godine1833. diplomirao je na medicinskom fakultetu priCarskom univerzitetu u Dorpatu. Iste godine,18. kolovoza, oženio se s Marie Elisabeth Saedler. Od1833. pa sve do1877. radio je kao općinski liječnik uWerru.[2] Za života je bio član niza europskih naučnik udruženja te je bio nosioc počasnih doktorata s nekoliko europskih univerziteta.
Ipak, Kreutzwald je najpoznatiji kao pisac i kao jedna od vodećih figura rane fazeEstonskog narodnog preporoda. Za života je napisao cijeli niz poučnih priča, temeljenih na folklornim pričama iz niza europskih zemalja (poput one oliscu Reynardu iliTrojici mudraca iz Gothama); te su priče mahom objavljene nanjemačkom jeziku. Njegovmagnum opus svakako je estonski nacionalni epKalevipoeg,[3] što ga je sastavio naestonskom jeziku temeljem bilješki koje je ranije prikupioFriedrich Robert Faehlmann.[4] Danas se Kreutzwalda smatra autorom prve izvorne knjige na estonskom jeziku, a za života se snažno zalagao i za to da se mladi estonski intelektualci služe estonskim jezikom. Od ostalih djela treba spomenuti zbirkuStare estonske bajke (1866.), nekoliko zbirki pjesama te poemu o starješiniLembituu, koja je objavljena posthumno.
