podredovi = Mala Braća, Klarise, Franjevački Svjetovni redbroj pripadnika = oko 2.000.000
Podredovi:
{{{podredovi}}}
Broj pripadnika:
{{{broj pripadnika}}}
Poznati pripadnici:
...
Odijelo:
...
...
dva franjevca u odijelu
Franjevci ilifratri (latinski:Ordo Franciscanus iliOrdo Minorum – OFM) su naziv za svjetovni rimokatolički red ustanovljen po nadahnuću sv.Franje Asiškog (1182-1226).
Red Manje Braće je osnovao Franjo Asiški1209. godine.
Franjo Asiški (svetovno ime: Giovanni di Pietro di Bernardone) je po svom obraćanju ustanovio bratstvo "Pokornička braća i sestre", iz kojeg se razvijaju četiri franjevačka reda:
Kako bi ostali vjerni Utemeljiteljivom idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobličile tri razne redovničke obitelji. Svaka od tih triju obitelji ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture:
četvrto i trenutno važeće pravilo je izradio1978 godine papaPavao VI.
Franjevački red danas ima oko 2,000,000 pripadnika, i ima svoje sjedište uRimu.
Prvi misionari u Americi bili su franjevci. Petorica franjevaca sudjelovala su već u pohodu Francisca Bobadille1500., a idućih 13 došlo je s drugim upraviteljemHispaniole Nicolásom de Ovandom1502. godine.[1] Godine1505. utemeljena je prva franjevačka provincija u Americi. Devetnaest godina kasnije prvih 12 franjevaca stiglo je uMeksiko. Godine1533. utemeljili su prvu provinciju uLimi i odande počeli odlaziti na prostor današnjegaČilea, gdje je prva provincija utemeljena tek1565. Godine1553. utemeljili su prvi samostan u gradu Santafé de Bogotá u današnjojKolumbiji, a dvije godine kasnije prvi jebiskup gradaAsuncióna osnovao prvuparagvajsku misiju. U današnjuVenezuelu stigli su1575. izSanto Dominga, svoje prve postaje u Americi. Nakon toga prvog velikog vala širenja kršćanstva ponovno su se istaknuli krajem 18. stoljeća preuzevši misije uKaliforniji koje suisusovci morali napustiti. U tom dobu franjevci su vodili čak 163 misije, a godine1789. u Americi i naFilipinima bilo ih je čak 4 195. Godine1686. Antoni Llinás utemeljio je uŠpanjolskoj posebnu ustanovu (colegio de Escornalbou) namijenjenu izobrazbi i pripremi misionara za Ameriku.
Franjevci su otvorili prve škole zaIndijance u Texcocu1523. i u gradu Meksiku1525. godine. Osnovali su iColegio de Santa Cruz de Tlatelolco, neku vrstu znanstvene i akademske ustanove za proučavanje indijanskih jezika, opće povijesti i civilizacija te za poučavanje preživjelih potomaka znamenitihastečkih loza onim disciplinama i znanjima kojima je trebao biti vičan svaki kršćanin.
Prvi franjevački samostan uBosni je podignut uMilama kodVisokog oko1340. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani uSutjesci,Olovu,Srebrenici,Fojnici,Kreševu... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže odApulije na sjeveruItalije pa doCrnog mora. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanjaBosne dolazi do podjele vikarije1514. naBosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) iBosnu-Hrvatsku (na preostalom području) i obje ove vikarije su1517. godine izdignute u rang provincija. SultanMehmed El-Fatih je1463. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje uBosni.
