Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Francisco Goya

Izvor: Wikipedija
Francisco Goya
romantizam
Biografske informacije
Rođenje30. ožujka1746.
ŠpanijaFuendetodos,Španjolska
Smrt16. travnja1828.
FrancuskaBordeaux,Francuska
Opus
Poljeslikarstvo,grafika
Znamenita djela

Francisco José de Goya y Lucientes (Fuendetodos,Španjolska,30.3.1746. -Bordeaux,Francuska,16.4.1828.), španjolski slikar i graver.

Bio je najvažniji europski umjetnik svoga doba koji je izvršio ogroman utjecaj u evoluciji slikarstva. Njegovi se zadnji radovi smatraju pretečom romanticarskog pokreta.

Rodio se, živio je, ponekad teško obuzdavajući svoju narav i svoje stavove i umro u burnom razdoblju povijesti kada se je stvarao novi svjetski poredak u čijim približnim okvirima živimo i danas.

Biografija

[uredi |uredi kod]

Rođen je, u malom mjestuFuendetodos, kao četvrto dijete, a drugi sin, od oca José de Goya i majke Gracie Lucientes.

Kao dijete provodio je vrijeme u radionici svoga oca pozlatara koji je htio da ga on i naslijedi u tome zvanju, ali ipak se je odlučio za zvanje slikara.

UZaragozi je s 14 godina učio od prijatelja svoga oca, slikaraJoséa Luzana, koji je u umjetničkim krugovima bio poznatiji kao učitelj nego kao autor.

Krajem1769. godine, u potrazi za nadahnućima, odlazi na putovanje uItaliju, o kojem se malo zna. Takva vrst putovanja je bila obavezna za obrazovanje mlade gospode. Anticka i renesansna umetnost se proucava IN SITU, tj. na licu mesta, uzivo. Dobrostojeci su cak i imali svog licnog CICERONA, kako su se nazivali vodici kroz kulturu koji bi ih pratili na tim putovanjima koja su trajala i po nekoliko godina. Između ostalih gradova, posjećujeRim,Veneciju,Genovu iParmu, u kojoj, početkom1771. godine, osvaja drugu nagradu na lokalnom slikarskom natječaju, slikom nazivaHanibal prelazeći Alpe (španj. Anibal cruzando los Alpes), a o čijoj se sudbini danas ne zna ništa.

1771. je bila i godina njegova povratka u domovinu, točnijeZaragozu, gdje prvi put ostvaruje radove, religiozne tematike, s razvijenim stilom, po kojima se dalo naslutiti njegovo umijeće.

Vjenčao se 25. srpnja1973, sa Josefom Bayeu, sestromFrancisca Bayeua jednog od najutjecajnijih slikara uMadridu, koji je svoj utjecaj imao zahvaliti poznanstvu s prgavim nijemcemAntonom Rafaelom Mengsom, tada prvim slikarom španjolskog kraljaKarla III.

Rodilo mu se troje djece od kojih je punoljetnost doživjelo samo najmlađe, što je poprilično pridonijelo majstorovim tjeskobnim raspoloženjima. Prvo dijete Antonio Juan Ramon, se rodilo1774, ali umire nedugo nakon rođenja. Eusebio Ramón, Goyino drugo dijete, dolazi na svijet1775, godine i kada sa druge Atlantskog oceanaGeorge Washington preuzima zapovijedništvo nad trupama uAmeričkom ratu za neovisnost. Dvije godine poslije rodio se i najmlađi sin, Vicente Anastasio.

Šogor mu je, iste godine, namaknuo posao u Kraljevskoj tvornicitapiserija za koju je ostvario šezdeset i tri predloška (39 do1780, 17 između1786-1788 i 71791-1792) s motivima lova, idile i svakodnevnog života te na taj način otvara vrata kraljevske kuće, koja je oduvijek obilno nagrađivala talentirane umjetnike. Istovremeno slika iportrete raznih dvorskih likova te djela s religioznim motivima po kojima ga zamjećuju pripadnici struke.

Prvu serijugravura ostvaruje1778, na kojima se nalazi šesnaest kopija Velàzquezovih ulja.Velázquez, kao iRembrandt, bili su, bez sumnje, najveći Goyni uzori, posebno na području portreta.

Na madridskoj Likovnoj akademiji »San Fernando«, imenovan je članom1780 za koju je, povodom primanja, ostvario jedno od njegovih prvih remek djela, sliku zvanuRazapetiKrist (španj. Cristo crucificado). To mu je imenovanje, između ostalog, otvorilo vrata u tadašnju visoku zajednicu i ubrzo postaje nešto poput današnjih zvijezda zabavne industrije, pogotovo među pripadnicama te zajednice.

Malo poslije smrtiAntona Rafaela Mengsa šalje kralju molbu (24. srpnja1779) da ga imenuje kraljevskim slikarom. Potvrdni odgovor mu stiže sedam godina kasnije (7. srpnja1786). Njegovo ogromno zadovoljstvo tim događajem ostaje zabilježeno u jednom pismu upučeno njegovom prijateljuZapateru u kojem navodi: "Martine moj! Već sam kraljevski slikar od petnaest tisuća realesa!".

Dvije godine kasnije umire kraljKarlo III te ga na tronu naslijeđuje njegov sin,Karlo IV. Kraljevanje novog kralja započelo je u prosincu1788, pet mjeseci prije početkafrancuske revolucije. Monarh mu naručuje portrete i kao nadoknadu za izvršen posao obećaje mu najuzvišenije slikarsko mjesto koje je mogao priželjkivati, mjesto Prvog kraljevskog slikara. Kraljevsko se obećanje ostvaruje1789.

U zimi1792, za vrijeme svog boravka na jugu Španjolske, teško obolijeva. Pošto je bio poznat i po svom promiskuitetnom životu neki su sumnjali da je u pitanju bila neka od veneričnih bolesti. Zbog posljedica te bolesti ostaje potpuno gluh, ali i neumoljiviji u svom umjetničkom izražaju.

1799, dovršio je na zahtjev vladara remek djelo, portret poznat kaoObitelj Karla IV (španj. La familia de Carlos IV) crpeči inspiraciju iz Velazquezovih "Las Meninas". To je službeni portret, formalnog izražaja, ali u kojem si autor dopušta izvjesnuironiju u oblikovanju portretiranih likova kritičkim realizmom.

Iste je godine dovršio brilijantnu serijugravura, satiričkog karaktera, poznatu kaoHirovi (španj.Los caprichos). To su osamdeset i dva djela koja sadržavaju britku kritiku tadašnjeg španjolskog civilnog i crkvenog društva. U toj se seriji pojavljuju neobična bića, koja se u kasnijim majstorovim djelima ponavljaju puno češče. Dva dana nakon izdanja, zbog straha od represalija, povlači ih sa tržišta.

Slikao je portrete, ne samo za kraljevsku obitelj, već i za madridsku aristokraciju, te se i među tim slikama nalaze neka njegova najcijenjenija djela poput:Grofica od Činčona (španj. La condesa de Chinchon),Gola ljepotica (španj. La maja desnuda) iOdjevena ljepotica (španj. La maja vestida). Za posljednje dvije slike, legenda kaže da se na njima pojavljuje plemenita Cayetana, vojvotkinja od Albe, koja je sa umjetnikom održavala, za ono vrijeme, skandalozne odnose.

"Gola ljepotica"

PoslijeVelázqueza, Goya je najveća pojava u španjolskom slikarstvu, majstor koji je mimo shemarokokoa iklasicizma duboko zahvatio u stvarnost svoga doba i svoje sredine. Goyino je djelo po tematici svestrano. Slikao je prizore iz pučkog života, strašne scene iz pobuna i ludnica, te kartone zatapiserije, no vrhunac svog stvaranja dosegao je uportretu.

Kao dvorski slikar Goya je desetljećima portretirao vladare, aristokraciju, generale i ministre, vojvode i vojvotkinje, ostvarujući njihove likove genijalnom pronicivošću.

Užasi rata

[uredi |uredi kod]
Naslovna strana prvog izdanja (1863) albuma serije grafika „Užasi rata“

Najpoznatiji Goyin ciklus se zoveUžasi rata (šp.Los desastres de la guerra) koji predstavlja seriju od 82 grafike koje nastaju u periodu između1810. i1815. godine. Upečatljive grafike predstavljaju detalje okrutnih i besmislenih atrociteta počinjenih u špansko-francuskom sukobu, odnosnoratu za nezavisnost Španije.

Za vrijeme života Goje, štampana su samo dva kompleta ovih grafika, jedan od kojih je Goja poklonio svom prijatelju i kritičaru umjetnosti Seanu Bermudezu. Prvo izdanje poslije Gojine smrti, objavila jeKraljevska akademija lijepih umjetnosti San Fernando,1863. godine. Slijedila su ga tri izdanja,1892.,1903., i1906. godine.

Istorijske prilike na osnovu kojih nastaju grafike

[uredi |uredi kod]

1808. godine, počinje prvi pravi gerilski rat u istoriji. Strane u sukobu su Španija i Napoleonova Francuska. Napoleonove trupe ulaze u Španiju kako bi napale Portugal, saveznika Engleske. U prvom momentu, španski narod pozdravlja francuske trupe, pošto misli da su Francuzi došli da obore Manuela Godoja, kraljičinog štićenika. Ali kada je Napoleon primorao španskog kralja na abdikaciju poslije represije koja se desila 3. maja i poslije imenovanja kraljevog brata Hozea za kralja, stvari se drastično mijenjaju. Pretpostavljeni oslobodilac se pretvara u neprijatelja i osvajača. Kao i u ostatku Evrope, otpor i mržnja prema Napoleonu progresivno raste.

Brutalna i krvava represija majskih ustanaka u Madridu, bila je signal za otpočinjanje masovnih oružanih otpora protiv Francuza, širom Španije. Počevši odNavare, prvog dijela koji je bio u kontaktu sa francuskim trupama, pa sve do najjužnijih dijelova Španije.

31. maja1808. godine i pod vođstvom španskog generala Palafoksa, u Saragosi počinje krvavi otpor protiv Francuza. Grad je bio neprekidno bombardovan već od polovine juna, ali branioci Saragose uspijevaju da odole svim napadima, tako da polovinom avgusta 1808. godine, francuski generali donose odluku o pauzi borbenih dejstava. U to vrijeme, general Palafoks poziva Goju u Saragosu kako bi bio svjedok okrutne opsade Saragose.

Datiranje

[uredi |uredi kod]

Goja izMadrida putuje uSaragosu između 2 i 8. oktobra 1808. godine, na poziv španskog generala Palafoksa, kako bi upoznao i kasnije predstavio, događaje oko opsade Saragose. Tokom puta susreće se sa raznim ratnim scenama koje takođe predstavlja na slikama kao što su Proizvodnja baruta u Sijeri de Tardijenti i Proizodnja metaka u Sijeri de Tardijenti, nastale u periodu izrade Užasa rata.

Od oktobra1808. godine, Goja izrađuje pripremne skice (danas uMuzeju Prado), i polazivši od tih skica počinje izradu grafičkih ploča1810. godine. Male izmjene koje su se desile u procesu, učinile su da nestanu anegdotični elementi u prilog boljim kompozitivnim rješenjima, kao i višoj univerzalnosti predstavljenih scena. Takođe je bitno istaći, odbacivanje predstavljanjasmrti kao herojskog čina.

U vezi datuma završetka grafika, Herusa Vega je analizirao kvalitetpapira i ploča i zaključio da su slabog kvaliteta, te bi po njemu završetak izrade bio negdje 1815. godine, budući da je Goja u tom periodu imao velikih poteškoća za pronalaženje kvalitetnih grafičkih i slikarskih materijala.

Vremenski okvir scena ovih grafika, obuhvata period događaja koji su se desili u Španiji između 1808. i1815. godine. Činjenica da nisu objavljene tih godina, po Glediningu, je najvjerovatnije u direktnoj vezi sa oštrom kritikom pojedinih grafika na račun tadašnjeg totalitarnog režima.

Tehnika

[uredi |uredi kod]

Grafička tehnika u kojoj su rađene grafike jebakropis, sa detaljima usuvoj igli iakvatinti. Iako je akvatinta osnovna tehnika za izradu serije grafika pod imenomLos caprichos (Hirovi, Kaprici), Goja je jedva koristi u ovoj seriji, najvjerovatnije zbog problema sa materijalima koji ga prate tokom izrade „Užasa“.

Teme i struktura

[uredi |uredi kod]

U prvom momentu, grafike Užasa su trebale da budu patriotski album, u skladu sa zahtjevima generala Palafoksa, međutim, kako je Goja napredovao u izradi, širi spektar predstavljenih scena kako bi predstavio različite tipove ratnih nedaća i dešavanja, obuhvatajući obe zaraćene strane bez razlike. U mnogim grafikama nije moguće utvrditi koja strana je autor užasa i atrociteta. Na kraju serije dotiče se i nekih poslijeratnih političkih tema.

Galerija grafika

[uredi |uredi kod]
  • Tužna predskazanja onoga što će se desiti
    Tužna predskazanja onoga što će se desiti
  • Isto
    Isto
  • Ovdje takođe
    Ovdje takođe
  • Ovo je gore
    Ovo je gore
  • Zbog jednog peroreza
    Zbog jednog peroreza
  • Bježe od vatre
    Bježe od vatre
  • Kreveti smrti
    Kreveti smrti
  • Protiv opšteg dobra
    Protiv opšteg dobra

Djela

[uredi |uredi kod]

Najpoznatije slike:

  • "Razapeti Krist" (španj. Cristo crucificado)
  • "Odjevena ljepotica" (španj. La Maja vestida)
  • "Gola ljepotica" (španj. La Maja desnuda)
  • "Drugog svibnja 1808." (El 2. de Mayo de 1808 en Madrid)
    Drugog svibnja 1808
  • "Trečeg svibnja 1808 u Madridu" (španj. El 3. de Mayo de 1808 en Madrid)
  • "Grofica od Činčona" (španj. Condesa de Chinchon)
  • "Obitelj Karla IV" (španj. La familia de Carlos IV)
  • "Saturn proždirući jednog sina" (španj. Saturno devorando un hijo)

Gravure:

  • "Kopije Velázquezovih ulja"
  • "Hirovi" (španj.Los caprichos)
  • "Strahote rata" (španj. Los desastres de la guerra)
  • "Borbe s bikovima" (španj. Tauromaquia)
  • "Besmislice" (španj. Disparates)

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Francisco Goya naWikimedijinoj ostavi
Pisci
Kompozitori
Slikari
Filozofi
Kultura
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Francisco_Goya&oldid=42485918
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp