Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Erevan

Izvor: Wikipedija
Erevan
Երեւան
Pogled na Erevan s planinom Ararat u pozadini
Pogled na Erevan s planinom Ararat u pozadini
Pogled na Erevan s planinom Ararat u pozadini
Zastava Erevana
Zastava
Grb Erevana
Grb
Koordinate:40°11′N44°31′E / 40.183°N 44.517°E /40.183; 44.517
Država Armenija
Vlast
 - gradonačelnikHayk Marutyan
Površina
 -Urbano područje227km²
Visina989.4
Stanovništvo (2011.)
 - Grad1 121 900
 - Gustoća4,896/km²
Vremenska zonaUTC+4 (UTC)
Pozivni broj+374 10
Službena stranicawww.yerevan.am
Karta
Erevan na mapi Armenije
Erevan
Erevan
Erevan na karti Armenije

Erevan iliJerevan (arm.: Երևան,Jerevan) najveći je iglavni gradArmenije od 1918. godine.[1].

Grad je osnovan782. pne. na rijeciHrazdanu na zapadu zemlje, na istočnoj strani podnožja planine Ararat. Grad ima vrlo turbulentnu povijest punu raznih bitaka, paleža i potresa. Nakon skoro tri tisućljeća postojanja, ovaj grad postao je glavni grad Armenije nakonPrvog svjetskog rata iarmenskog genocida. Grad se relativno brzo razvio u 20. vijeku, kad je od malenog grada s nekoliko tisuća stanovnika narastao u glavno kulturno, umjetničko, industrijsko i političko središte zemlje.

Godine 2007., broj stanovnika Erevana procjenjen je na 1.107.800 stanovnika, dok aglomerizacijsko područje okuplja oko 1.245.700 stanovnika, što je više od 42 % ukupne populacije zemlje.[2]

Historija

[uredi |uredi kod]

Daleka historija

[uredi |uredi kod]
Ruševine tvrđave Erebuni
„Rodni list“ Erevana

Erevan je jedan od najstarijih gradova koji imaju i pisanu potvrdu o svom nastanku. U ovom slučaju to je natpis naklinastom pismu u kamenu koja svjedoči o početku gradnje utvrde.Arheološki nalazi dokazuju da jeurartijanska vojna utvrda zvanaErebuni (Էրեբունի) ustanovljena 782. pne. po naređenju kraljaArgištisa I. na mjestu današnjeg Erevana, kako bi služila kao stražarska utvrda protiv barbarskih napada sa sjevernogKavkazа, te je zbog toga jedan od najstarijih gradova na svijetu. U ovo vrijeme urartijske moći u gradu je napravljen sustav zanavodnjavanje. Vijek kasnije, kako bi nadomjestio napušteniErebuni, kraljRusa II. nekoliko kilometara sjevernije daje izgraditi tvrđavuTeišebani.[3] Ovo postaje glavni grad sjeverne pokrajine, te služi kao skladište za prikupljene proizvode koji se kasnije šalju u glavno središte kraljevstva,Tušpu. Grad su590. pne. opljačkali i spaliliMedijci, savezniciSkita.

Pri završetku urartijskog razdoblja, vladajuća dinastijaOrontida uvelike doprinosi obnovi grada. Od 6. do 4. vijeka pne. grad je jedan od glavnih armenskihsatrapskih središta uAhemenidskom Carstvu.

Zbog nedostatka historijskih dokaza, razdoblje između 4. i 3. vijeka pne. poznato je kaomračno doba Erevana.

Srednji vijek

[uredi |uredi kod]
Rekonstrukcija bagratidskog barjaka

Grad doživljava intenzivniji razvoj uSrednjem vijeku, a prva crkva u Erevanu, crkva sv. Petra i Pavla, izgrađena je u 5. stoljeću (srušena je1931. godine). Nakon više pokušaja u 640-ima, Arapi osvajaju grad658. godine.[4]. Ovo postaje drugi po važnosti grad u regiji nakonDvina, koji ostaje glavno ekonomsko središte sve do 11. vijeka. Arapi u svom pokušaju ovladavanja armenskim stanovništvom, što je uključivalo i masovna preobraćenja, nalaze na žestoki otpor stanovništva i prisiljeni su na kompromise. Od tad vladajućekalife toleriraju kršćanstvo i daju Armencima široku autonomiju. U Erevanu je razdoblje mira i prosperiteta trajalo sve do pobuna740., kad je grad opljačkan i djelomično zapaljen. Ponovnu djelomičnu autonomiju grad dobiva tek850., kada na vlast dolazi budući armenski kraljAšot I., čime započinje era vladavineBagratida.

Godine920., uz pomoćBizanta, kraljAšot II. reintegrira Erevan i regiju u kraljevstvo[4]. U 10. stoljeću, zbog svoje ekonomske i vojne moći, grad postaje središte istočne Armenije. Sve do 11. stoljeća grad je bio dio bagratidskog kraljevstva, nakon čega je tajno ponuđen Bizantu1023., da bi na kraju dospio pod vlastSeldžuka. Nakon smrti kralja1041.,bizantski carMihajlo V. Kalafat zauzima Erevan, Ani i dolinu Ararata.[5] Drugi napad Seldžuka bio je vrlo koban za tu regiju, te se bizantske snage povlače u grad Ani.[6]Seldžuci pljačkaju i pale grad, te na kraju preuzimaju apsolutnu kontrolu nad kraljevstvom1064. godine.[6] U 12. vijeku Gruzija postaje regionalna vojna sila i ulazi u savez sa Armencima kako bi otjerala turske vladare. Erevan je ponovno zauzet 1201., te obnovljen tjekom idućih dvadeset godina, što je razdoblje poznato kao „zlatno doba grada“. Od 1225., počinjuturkmenske imongolske invazije na grad, nakon čega Erevan dobiva mongolsku vlast koja ipak ima određenu toleranciju prema kršćanima. Od 1256., Erevan postaje glavni grad jednog od četiriulusa (regije) uMongolskom Carstvu. U 13. vijeku nastupa kriza i glad zbog koje stanovništvo opet napušta Erevan. Nakon više valova napada,1387.,Tamerlan opostušuje grad i cijelo okolno područje.[7].

Moderna historija

[uredi |uredi kod]
Erevan 1672. godine

Razdoblje 16. i 17. vijeka je još jedan mračan period u povijesti grada. U tom razdoblju grad je poslužio kao bojno polje izmeđuPerzijaca iTuraka, da bi uslijedili napadi Arapa i Mongola, te nakraju i veliki potres koji je skoro u potpunosti uništio grad.[3] Neki ostaci iz tog perioda vidljivi su još i danas.[3]

Kad je grad 1827. zauzelaCarska Rusija on je imao tek oko 12.500 stanovnika od kojih pola nisu bili Armenci. U tom razdoblju ponovno je zavladao mir i počeo je blagi demografski rast[8] i grad dobiva status glavnog grada pokrajine, a od 1849. i gubernije[9].

Poštanska marka iz sovjetskog rezdoblja - kip Davida Sasuncija.

Početkom 20. vijeka Erevan je bio samo malo provincijski grad od 30.000 stanovnika na vratima Ruskog Carstva.[8] Godine1918., Erevan postaje glavni gradNezavisne Republike Armenije i to ostaje sve do1920. godine. Urbanist Aleksandar Tamanian transformira cijeli grad u dostojni glavni grad te republike. Ova iznimna promjena u potpunosti mijenja lice grada gradnjom novih četvrti, cesta, mostova, zračne luke, te na kraju 1980. i metroa.[10]

Erevan je ostao glavni grad Armenije i nakon uključenja uSovjetski Savez 1920. godine. Dvije godine kasnije status glavnog grada uTranskavkaskoj Sovjetskoj Republici prepuštaTbilisiju. Godine 1936., Erevan ponovno postaje glavni grad noveArmenske Sovjetske Socijalističke Republike, te nakraju 1991. treće nezavisne republike Armenije. Prosvjedi održani 1988. za nezavisnostGorskog Karabaha jedna su od posljedicaperestrojke i želje za nezavisnošću sovjetskih republika. Potres 7. prosinca 1988. usporio je ovaj proces, te je Armenija jedna od zadnjih sovjetskih republika koja je postala neovisna.

Zemlju i grad je 1990-ih pogodila teška ekonomska kriza koja je djelomično izazvana i blokadom od straneTurske iAzerbajdžana. U 2000-ima opet slijedi brži gospodarski rast zemlje, a time i Erevana, premda po mnogočemu još zaostaje za nekim drugim područjima bivšeg SSSR-a.

Geografija

[uredi |uredi kod]
Satelitska snimka Erevana

Erevan se nalazi u središnjozapadnom dijelu Armenije, na sjeveroistočnom rubuAraratske doline. Grad je izgrađen na sedam brežuljaka, što daje Erevanu poseban izgled budući da se neke njegove četvrti nalaze na brdima, a neke u dolinama. Grad karakterizira velika visinska razlika između njegovih pojedinih dijelova, koja varira od 865 metara visine, sve do 1390 metara.

Južne i jugoistočne gradske četvrti nalaze se na visini od oko 900 metara. Ovdje ljeti vladaju relativno visoke temperature i blagi vjetar. To su većinom industrijske četvrti gdje se danas nalaze većinom napuštene tvornice, te elektrane i gradske zračne luke.

Gradsko središte i sjeverozapadne četvrti nalaze se na visini od 950 do 1000 m, a sagrađene su okoCicernakaberda i kanjona rijekeHrazdan, koje je jedino mjesto u središtu grada sa svježom klimom ljeti. Ovdje se nalaze okruziKentron (gradsko središte) iAdžapnijak na suprotnim stranama obale.

Sjeverni i istočni dio grada nalazi se na visini do 1300 m, a karakterizira ga svježa klima ljeti. Na malom brdu na istoku nalaze se ruševine tvrđaveErebuni, od koje se i razvio ovaj grad.

Za razliku od ostalih gradova u Armeniji, Erevan nije dio niti jedne pokrajine (marz), nego je poseban upravni teritorij[11][12], okružen s pokrajinamaKotajk na sjeveru,Ararat na jugu,Armavir na jugozapadu iAragacotn na sjeverozapadu.

Klima

[uredi |uredi kod]

U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.

Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40 °C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15 °C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320 mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.[13]

Sij.Velj.Ožu.Tra.Svi.Lip.Srp.Kol.Ruj.Lis.Stu.Pro.God.
T° maks.(prosjek) [°C]-21101924313433282110317,7
T° maks.(najviša) [°C]12162729333640393427201640
T° min.(prosjek) [°C]-9-8-16101417181371-35,4
T° min.(najniža) [°C]-27-25-18-3369102-2-12-16-27
Padaline [mm]23252848532315813233128318

Izvor : BBC Weather[14]

Prirodne opasnosti

[uredi |uredi kod]

Cijela Armenija se nalazi u zoni jakesezmičke aktivnosti.[15] Njezin položaj je na područjusubdukcijearapske ieuroazijske ploče.

Zemlju, a pogotovo Erevan, već su nekoliko puta u prošlosti pogodili snažni potresi. Relativno nedavan vrlo jaki potres dogodio se7. prosinca1988., s epicentrom udaljenim stotinjak kilometara od Erevana u područjuSpitka. U tom potresu poginulo je oko 30.000 osoba.[16] Ovaj potres od 6,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici snažno se osjetio u glavnom gradu gdje je oštetio mnoge zgrade. U 17. stoljeću je Erevan također pogodio snažan potres koji je uništio veliki dio grada.

Mnogi armenskiseizmolozi predviđaju da bi idući potres bio katastrofalan za grad i da bi broj žrtava moga biti nekoliko stotina tisuća. Ova predviđanja zasnovana su na stanju zgrada u gradu, od kojih su mnoge već oštećene u potresu 1988., a i mnoge su građene s nedovoljnom zaštitom od potresa. Oko 40% građevina u Erevanu ne zadovoljava norme zaštite od potresa.[17].

Politika

[uredi |uredi kod]

Erevan je glavni grad Armenije od proglašenjaPrve republike1918. godine. Zbog svog položaja u nizini Ararata koja je povijesna zemlja Armenaca, izbor ovog grada za glavni grad bio je logičan u vremenu nastajanja mlade države.

Nakon što je Armenija postala republika uSovjetskom Savezu, Erevan je ostao glavni grad u kojem su se nalazile sve političke institucije te sovjetske republike. Godine1991., nakon proglašenja nezavisnosti Treće republike, Erevan je ostao političko središte zemlje u kojem se nalaze sve važne političke institucije.

Gradska vlast

[uredi |uredi kod]
Vozila općinske policije Erevana

Armenski ustav koji je usvojen5. srpnja1995. godine, daje Erevanu status pokrajine (marz)[18]. Način upravnog funkcioniranja grada je dakle sličan upravnom funkcioniranju ostalih pokrajina, uz neke određene posebnosti.[19]

Upravu grada Erevana predstavljaju:

  • gradonačelnik, kojeg izabire predsjednik države na preporuku premijera, te koji uz skupinu od četiri podgradonačelnika upravlja s 11 gradskih upravnih ureda;[20]
  • Vijeće Erevana, koje uz vodstvo gradonačelnika okuplja načelnike zajednica gradskih okruga ,[21];
  • dvanaest zajednica okruga, od kojih svaka ima svog načelnika, te vlastito vijeće .[22]

Prema zadnjim promjenama ustava iz 2005. godine, grad je službeno pretvoren u zajednicu (hamajnk), a način i struktura izbora gradonačelnika i gradskog vijeća je promjenjena. Ove promjene stupaju na snagu 2009. godine.

Uz nacionalnu i prometnu policiju u Erevanu djeluje i lokalna općinska policija.

Gradski okruzi

[uredi |uredi kod]

Erevan je podijeljen na dvanaest okruga (Համայնք)[23].

Svaki okrug je podijeljen na nekoliko četvrti (Թաղամաս). Jedan okrug može imati do sedam četvrti.

Okruzi Erevana
Okruzi i četvrti Erevana
Okruzi (Համայնք)Br. stanovnikaPovršinaČetvrti (Թաղամաս)
Adžapnijak
Աջափնյակ
125 800
25,68 km²
Adžapnijak, Norašen, Nazarbekian, Silikian,
Lukašin, Hagtanak, Vahakni
Arabkir
Արաբկիր
150 200
12,35 km²
Nor Arabkir, Ajgedsor
Avan
Ավան
50 400
8,37 km²
Avan, Avan Areš 1 i 2
Davtašen
Դավթաշեն
50 500
6,71 km²
Davtašen, Narek
Erebuni
Էրեբունի
126 200
48,41 km²
Erebuni, Nor Areš, Sari Tag, Vardašen,
Mušavan, Verin Džrašen
Kanaker-Zejtun
Քանաքեր-Զեյթուն
102 700
8,10 km²
Kanaker, Nor Zejtun
Kentron
Կենտրոն
179 100
14,20 km²
Pokr Kentron, Noragjug, Nor Kilikia, Ajgestan,
Kond
Malatia-Sebastia
Մալաթիա-Սեբաստիա
158 700
25,80 km²
Nor Malatia, Nor Sebastia, Zoravar Antranik,
Šahumian, Araratian
Nork-Maraš
Նորք-Մարաշ
14 600
4,60 km²
Nork, Nor Maraš
Nor Nork
Նոր Նորք
132 100
14,47 km²
Nor Nork
Nubarašen
Նուբարաշեն
9 300
18,11 km²
Nubarašen
Šengavit
Շենգավիթ
146 100
4,05 km²
Nerkin Šengavit, Verin Šengavit, Kogb,
Nerkin Šarbah, Verin Šarbah, Noragavit

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]

Od malog sela, Erevan je, u isto vrijeme kada je postao glavni grad Armenije, postao i metropola u kojoj danas živi preko milijun stanovnika. Grad je 1827., imao šest javnih parkova, 851 dućan, sedam karavan-saraja, deset javnih kupališta i 1736 kuća gdje je živjelo 12.500 stanovnika. Stanovništvo Erevana je od tada do 1989. naraslo na 1.200.000 građana, što je bila trećina stanovništva zemlje.

Sve do padaSovjetskog Saveza stanovništvo grada su većinom činiliArmenci, ali sa značajnomruskom,kurdskom,azerskom iiranskom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakonrata u Gorskom Karabahu između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.

Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinomEuropu iSjevernu Ameriku) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine[13], na 1.103.488 stan. 2001. godine[24], te na 1.091.235 stan. 2003. godine.[25] Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika2006. godine[nedostaje referenca]

Od glavnih gradova naKavkazu, Erevan je najslabije naseljen.

1827.1890.1917.1926.1939.1970.1975.1979.1989.1998.2003.2006.
10.00012.50034.00065.000204.000767.000899.0001.019.0001.201.5391.249.2021.091.2351.104.900

Izvori:Grad Erevan,ArmStat

Promet

[uredi |uredi kod]

Cestovni prijevoz

[uredi |uredi kod]

Budući da je Erevan bio mali grad koji se pretvorio u metropolu, izgrađena je moderna planska mreža prometnica. U središtu grada nalaze se široke avenije od po nekoliko prometnih traka koje omogućavaju efikasno odvijanje prometa. Ovih dvadesetak avenija povezuje desetak gradskih trgova.

Mreža autocesta u Erevanu

Neke od važnijih gradskih prometnica su: avenija Mesrop Maštoc koja povezuje južni ulaz u grad s Matenadaranom ; prestižna avenija maršala Bagramjana koja povezuje Barekamutiun s Francuskim trgom gdje se nalazi predsjednička palača i parlament ; ulicaSajat Nova koja je produžetak Bagramjanove avenije poslije Francuskog trga i u kojoj se nalaze brojni restorani, hoteli i dućani ; ulica Abovjan koja završava kod Trga Republike ; te Sjeverna avenija koja prolazi gradom spajajući se s drugim avenijama.

U gradu postoje tri glavnamosta preko rijekeHrazdan: Most Davtašen, Veliki Hrazdanski most i Most pobjede. Također postoje i pet manjih mostova preko kojih je moguće prijeći rijeku, a najuočljiviji je Crveni most kojim se do 1945. u grad moglo ući s juga.

Autoceste

[uredi |uredi kod]

Uz široke gradske avenije, za gradski promet su važne i brze ceste koje se spajaju u Erevanu:

Zbog snažnog rasta armenskog voznog parka od 12.000 vozila godišnje[26] došlo je do prometnog zasićenja u središtu grada, te do velikih prometnih zastoja na nekim avenijama. Zbog ovog problema, gradske su se vlasti odlučile na nove investicije u gradsku cestovnu mrežu.

Željeznički prijevoz

[uredi |uredi kod]

Erevan ima samo jedan kolodvor, od kad su se ostale željezničke stanice prestale koristiti u 1990-ima. Kolodvor je sagrađen u socrealističkom stilu, te na sebi još ima crvenu petokraku zvijezdu, te srp i čekić. Kolodvor je daleko od zadovoljavanja osnovnih normi, a od raspada Sovjetskog Saveza i zatvaranja turske i azerbejdžanske granice njime prolazi samo četiri regionalna vlaka dnevno. Svaki drugi dan ovdje prođe i međunarodni vlak koji ide prema susjednoj Gruziji.

Za iznos od 9000 do 18000drama moguće je noćnim vlakom doći do gruzijskogTbilisija.[27] Taj vlak nastavlja put dalje prema crnomorskom odmorištuBatumi.

Vlakovi ne prometuju prema Iranu, budući da željeznica prolazi preko azerbejdžanskogNahčivana. Nijedan vlak iz Erevana zato ne prometuje prema jugu. Projekt izgradnje željeznice koja bu povezala ove dvije zemlje je trenutno pod razmatranjem.

Zračni prijevoz

[uredi |uredi kod]

Međunarodna zračna luka u Erevanu nalazi se 12 kilometara zapadno od središta grada. To je glavna zračna luka zemlje i matična luka zračne kompanijeArmavia.

Zračna luka Zvartnoc otvorena je 1961., u sovjetsko doba. Luka je prvi put obnovljena 1985., a drugi put 2002., kako bi se prilagodila međunarodnim propisima. Od tada je započeta gradnja novog terminala čija je prva faza završena u rujnu 2006. otvaranjem područja za dolaske. Drugi dio terminala otvoren je u svibnju 2007. godine[28].

Ova međunarodna zračna luka povezuje zemlju sFrancuskom,Rusijom,Njemačkom,Ujedinjenim Kraljevstvom,Austrijom,Češkom,Ukrajinom,Izraelom,Libanonom i drugim zemljama.[29]

Druga zračna luka u Erevanu je Erebuni. Od nezavisnosti zemlje 1991., ovdje više ne polijeću komercijalni, već privatni letovi. Zračne snage Armenije ovdje imaju svoju bazu u kojoj se nalazi nekolikoMiG-ova 29.

Javni prijevoz

[uredi |uredi kod]

Metro

[uredi |uredi kod]
Erevanski metro

Erevanski metro (Երեւանի մետրոպոլիտեն) sastoji se od jedne linije dugačke 12 kilometara, koja povezuje deset stanica. Trenutno je u fazi izgradnje produžetak ove linije prema sjeverozapadu, a taj produžetak sastoji se od još dvije stanice. Izgradnja jedne stanice (Ajapniak), kao i tunela koji bi je povezao s ostatkom mreže, stoji oko 18 milijunadolara.[30] Datum završetka radova još nije određen.

Dugoročno je planirana gradnja još dvije linijemetroa, ali zbog nedostatka financijskih sredstava još nije određen datum početka radova.

Autobus

[uredi |uredi kod]

Erevanom vozeautobusi i minibusi na 46 linija[31], tetrolejbusi na 24 linije[32]. Još uvijek gradom prometuju stari autobusi iz sovjetskog doba, ali se oni postepeno zamjenjuju novim autobusima ukrajinskog Bogdana (Isuzu) i ruskogGAZ-a.

Od2006., određena su stajališta autobusa u svim gradskim četvrtima. Uz gradski prijevoz, autobusi koji polaze s glavnog kolodvora u četvrti Nor Kilikia povezuju Erevan sa svim gradovima u Armeniji, te s važnijim gradovima susjednih država kao što suTbilisi uGruziji iTabriz uIranu.

Tramvaj

[uredi |uredi kod]

Tramvaji su prometovali Erevanom od 1906., a ukinuti su u siječnju 2004. godine. Razlog ukidanju bili su previsoki troškovi koji su za 2,4 puta prelazili količinu prihoda od tramvajske mreže. Nakon prestanka prometovanja, tramvajske tračnice su razmontirane i prodane.

Žičara

[uredi |uredi kod]

Središte grada bilo je žičarom povezano sa stambenom četvrti Nork u okruguNork-Maraš sve do2004. godine. Početkom travnja te godine, dogodila se nesreća u kojoj je kabina pala s 17 metara, ubivši pet od sedam putnika. Do tada su se žičarom dnevno služili oko 500 putnika.

Nakon nesreće, dio kabela žičare potrgan je, a cijeli sustav je napušten. Danas se traže financijska sredstva kako bi se žičara ponovno mogla pokrenuti.

Kultura

[uredi |uredi kod]

Muzeji i knjižnice

[uredi |uredi kod]

Glavni muzej u Erevanu je Nacionalna galerija Armenije koja je sagrađena1921. godine. Ona je spojena s Muzejom povijesti Armenije. Uz bogatu stalnu izložbu dijela autora kao što suAjvazovski,Kandinski,Chagall,Rousseau,Monticelli iliBoudin[33], ovdje se održvaju i izložbe modernih umjetnika, kao što je izložba djelaYanna Arthus-Bertranda, Talijansko-armenska izložba 2005. i sl.

Muzejarmenskog genocida vrlo je važan simbol i podsjetnik na ovu tragediju, a nalazi se u podnožjuCicernakaberda. Tamo se nalaze brojna svjedočanstva, tekstovi i fotografije iz tog razdoblja.

Matenadaran je knjižnica i muzej u kojem se nalazi oko 17.000 starih rukopisa, te nekoliko Biblija iz Srednjeg vijeka. Nalazi se u središtu grada, a u tim arhivima nalazi se bogata kolekcija drevnih armenskih,starogrčkih,sirijskih,židovskih,rimskih iperzijskih zapisa. Godine2007., za vrijeme godine Armenije u Francuskoj, Matenadaran je posudio brojne rukopise muzejuLouvre za izložbuArmenia Sacra.

Kraj rijeke Hrazdan nalazi se MuzejParadžanov koji je u potpunosti obnovljen 2002., te u kojem se nalazi oko 250 djela, dokumenata i fotografija ovog armenskog redatelja i slikara.[34]

Također, u Erevanu se nalaze i brojni drugi muzeji, kao što su Muzej Bliskog istoka, te Muzej grada Erevana[35].

Umjetnost

[uredi |uredi kod]
Opera u Erevanu

U gradu postoje dvije funkcionalne kinodvorane, od kojih je najpoznatije kinoMoskva. Filmovi se prikazuju u isto vrijeme kao i u ostatku svijeta, a većinom su naruskom jeziku. Od 2004. godine, u kinu Moskva održava se Međunarodni filmski festivalZlatna marelica.

U Armenskoj nacionalnoj operi i kazalištu nalazi se koncertna dvoranaAram Hačaturjan i nacionalni teatar opere i baleta Aleksandar Spendiarjan. Ovdje su održane mnoge kazališne i druge predstave u brojnim dvoranama od kojih je najpoznatija Hamalir.

Dokolica

[uredi |uredi kod]
Waterworld

Erevanski zoološki vrt osnovan je1940. godine. Nakon vrlo teškog razdoblja 1990-ih, danas se gospodarski oporavio. Za relativno nisku cijenu ovdje je moguće vidjetislonove,orlove,medvjede,deve i 260 ostalih vrsta životinja.[36].

Waterworld je gradski zabavni akvapark.[37] Sadrži nekoliko bazena, na desetke tobogana, te barove i restorane. Park je zimi zatvoren, ali 2003. započela je gradnja zatvorenog dijela ovog parka zvanogAquatek.

Udaljen nekoliko kilometara, na cesti za jezeroSevan, nalazi se drugi zabavni park zvan Play City, koji je Erevancima popularno odredište za vikend.

Sport

[uredi |uredi kod]

Najpopularniji sport u Erevanu jenogomet. U gradu postoji sedam nogometni klubova, od kojih pet igraju u prvoj armenskoj nogometnoj ligi, a ostala dva u drugoj ligi. Najuspješniji erevanski klub jeFC Pjunik Erevan koji je od 1992. osvojio prvenstvo Armenije jedanaest puta.[38].

KlubStadion
Ararat ErevanStadion Hrazdan
Bananc ErevanStadion Nairi
Kilikia ErevanStadion Hrazdan
Uliss ErevanStadion Kazak
Mika AštarakStadion Mika
Pjunik ErevanStadion Hanrapetakan
Erevan United FC[39]Stadion Hanrapetakan

U Erevanu se nalazi pet stadiona: Nairi, Kazak, Mika,Stadion Republike, te glavniStadion Hrazdan koji je ime dobio po rijeci. U gradu se također nalazi i sportski kompleks s prostorima zaboks,karate,košarku itenis.

Armenija je već dugo vremena jedna od vrhunskih zemalja po uspjesima ušahu. Armenska šahovska federacija nalazise u Kentronu, a brojni šahovski klubovi postoje diljem Erevana. Godine 1996., grad je, unatoč gospodarskoj krizi, ugostio32. šahovsku olimpijadu[40] Četiri Erevanca koji čine armensku šahovsku momčad, osvojili su 2006.šahovsku olimpijadu uTorinu, a 2008.obranili su svoj naslov uDresdenu.

Zbratimljeni gradovi

[uredi |uredi kod]

Trenutno je Erevan zbratimljen s 27 gradova.[41][42]

GradDržavaGodina
CarraraItalijaOd 1965.
PodgoricaCrna GoraOd 1974.
AntananarivoMadagaskarOd 1981.
Cambridge, MASADOd 1987.
MarseilleFrancuskaOd 1992.
AtenaGrčkaOd 1993.
LyonFrancuskaOd 1993.
StavropoljRusijaOd 1994.
IsfahanIranOd 1995.
KijevUkrajinaOd 1995.
MoskvaRusijaOd 1995.
OdesaUkrajinaOd 1995.
FirencaItalijaOd 1996.
TbilisiGruzijaOd 1996.
BeirutLibanonOd 1997.
DamaskSirijaOd 1997.
Sankt PeterburgRusijaOd 1997.
MontréalKanadaOd 1998.
ParizFrancuskaOd 1998.
VolgogradRusijaOd 1998.
BratislavaSlovačkaOd 2001.
MinskBjelorusijaOd 2002.
São PauloBrazilOd 2002.
AhalciheGruzijaOd 2005.
KišinjevMoldavijaOd 2005.
Rostov na DonuRusijaOd 2005.
Los AngelesSADOd 2007.

Poznate osobe

[uredi |uredi kod]

Značajne osobe koje su rodom iz Erevana ili su živjele u njemu:

Reference

[uredi |uredi kod]

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. Gérard Dédéyan (dir.),Histoire du peuple arménien, Privat, Toulouse, 2007ISBN978-2-7089-6874-5, str. 567.
  2. (en) ArmStat,Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2008,„« Yerevan - RA Capital »”. 2008. .
  3. 3,03,13,2(en) Brady Kiesling,op. cit. str. 6
  4. 4,04,1(en) Rick Ney,Tour Armenia,„« Yerevan »”. , ArmeniaNow.com, 2007., str. 7.
  5. Gérard Dédéyan (dir.),op. cit., str. 313.
  6. 6,06,1Gérard Dédéyan (dir.),op. cit., str. 269.
  7. Claude Mutafian & Eric Van Lauwe,Atlas historique et culturel de l'Arménie : Proche-Orient et Sud-Caucase du VIII au XXI, Collection Atlas / Mémoires, Éditions Autrement, Pariz, 2001.ISBN978-2746701007.
  8. 8,08,1Encyclopædia Universalis France S.A., « Erevan », 1995.
  9. Gérard Dédéyan (dir.),op. cit., str. 486.
  10. Gérard Dédéyan (dir.),op. cit., str. 631.
  11. (en)„Stranica armenske vlade, podjela teritorija”. .
  12. (en) Članak 108„Armenskog ustava”. .
  13. 13,013,1(hy)(ru) V. Azatian i T. Hakopian,Երևան Ереван Yerevan, ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.
  14. (en) BBC Weather,Yerevan, Armenia. .
  15. (en) United States Geological Survey,Iran - Seismic Hazard Map”. .
  16. „Encyclopédie Universalis”. Arhivirano izoriginala na datum 2021-05-05. Pristupljeno 2015-05-08. .
  17. Krikor Amirzajan, « 40% des constructions d’Erévan ne seraient pas aux normes sismiques requises », dansNouvelles d'Arménie.
  18. (en) Article 108 de la„Constitution arménienne de 1995”. .
  19. „Article 117 of the Armenian Constitution”. Pristupljeno 2008-05-16. 
  20. „Yerevan municipality structure”. Pristupljeno 2008-05-16. 
  21. „Article 82 of the May 7, 2002 Law relative to local autonomy”. Pristupljeno 2008-05-16. 
  22. „Article 77 on the May 7 2002 Law relative to local autonomy”. Pristupljeno 2008-05-16. 
  23. (en) Liste des districts et détail sur le„site de la municipalité”. .
  24. (en) Recensement de 2001 :ArmStatArhivirano 2016-03-04 naWayback Machine-u.
  25. Šablon:Hy(en)(ru)ArmStat,„Recensement de 2003”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-09-10. Pristupljeno 2015-05-08.  (PDF).
  26. (en) Armenpress,„« Yerevan traffic creates chaos »”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-02-02. Pristupljeno 2015-05-08. .
  27. (en) ArmenPress, « Yerevan - Batumi railway communication to resume in Summer », sur„ArmeniaDiaspora.com”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-04-04. Pristupljeno 2015-05-08. .
  28. (en)Šablon:Hy„Site de l'aéroport international de Zvartnots”. .
  29. (en)Šablon:Hy Liste de toutes les destinations, horaires et informations sur„le site de l'aéroport”. Arhivirano izoriginala na datum 2009-03-27. Pristupljeno 2015-05-08. .
  30. Izjava premijeraSergea Sargsiana tijekom obilaska radova 2008. godine.
  31. Šablon:Hy Liste des 46 lignes de bus d'Erevan sur le„site de la municipalité”. .
  32. Šablon:Hy Liste des 24 lignes de trolley bus sur le„site de la municipalité”. 
  33. Šablon:Hy(en)„Site de la Galerie nationale d'Arménie : toute la collection permanente en ligne”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-04-11. Pristupljeno 2015-05-08. .
  34. „site d'ArmeniaTour”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-02-20. Pristupljeno 2015-05-08. .
  35. (en) Brady Kiesling,Rediscovering Armenia, 2000.
  36. (en)„Yerevan_Zoo”. .
  37. (en)„Présentation sur le site officiel”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-12-24. Pristupljeno 2015-05-08. .
  38. Khachik Chakhoyan. „Et de huit pour Puynik en Arménie”. Arhivirano izoriginala na datum 2009-04-13. Pristupljeno 2015-05-08. .
  39. (en) Klub nije sudjelovao u prvenstvu 2008 :„službena stranica kluba”. Arhivirano izoriginala na datum 2008-07-03. Pristupljeno 2015-05-08. .
  40. (en)„32nd Chess Olympiad: Yerevan 1996”. 
  41. „Sister Towns of Yerevan”. Arhivirano izoriginala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 2015-05-08. 
  42. „Sister Cities of Los Angeles”. Arhivirano izoriginala na datum 2007-01-04. Pristupljeno 2015-05-08. 

Bibliografija

[uredi |uredi kod]
  • (en) ArmStat,Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006,„« Yerevan RA Capital »”. [mrtav link].
  • (fr) D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe ,Le Petit Futé Arménie : 2007-2008, Nouvelles Éditions Université, 2007ISBN978-2746919600.
  • Šablon:Hy(en)(ru) V. Azatian et T. Hakopian, Երևան Ереван Yerevan, ИПО Parberakan, Erevan, 1989.
  • (en) N. Beglaryan,Atlas of Armenia and adjacent countries, Noyan Tapan, Erevan, 2007ISBN978-9994144556.
  • (fr) Gérard Dédéyan (dir.),Histoire du peuple arménien, Privat, Toulouse, 2007ISBN978-2-7089-6874-5.
  • (en) Scott Earle ,Yerevan Journal, Larkspur Books, 2007ISBN978-0615144207.
  • (fr) René Grousset,Histoire de l'Arménie, Payot, Paris, 1984ISBN978-2228889124.
  • (en) Philip M. Parker,The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia, ICON Group International, Inc., 2006ISBN978-0497812508.
  • (en) Mariné Petrossian,Erevan, Comp'act/federation, 2003ISBN2876612690.
  • (fr) Taline Ter Minassian,Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique, Presses Universitaires de Rennes, 2007ISBN2753503699.
  • (fr)Les douze capitales d'Arménie, Éditions COFIMAG, Pariz, 2006ISBN2-907070-09-6.
Erevan naWikimedijinoj ostavi

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]

Abovjan Agarak Alaverdi Aparan Ararat Armavir Artašat Artik Ahtala Aštarak Berd Bjuregavan Vagaršapat Vajk Vanadzor Vardenis Vedi Gavar Gjumri Goris Dastakert Dilidžan Egvard Idževan Jerevan Jehegnadžor Kadžaran Kapan Maralik Martuni Masis Megri Mecamor Noemberjan Nor Ačin Sevan Sisijan  Spitak Stepanavan Talin Tašir Tumanjan Hrazdan Cahkadžor Čambarak Čarencavan Džermuk Šamlug

Glavni gradovi i administrativni centri država i teritorijaEvrope
Samostalne države
Nepriznate ili
djelomično priznate države
Zavisni teritoriji
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope. •4 U pitanju jegrad-država.
Glavni gradovi i administrativni centri država i teritorijaAzije
Samostalne države
Nepriznate ili
djelomično priznate države
Ostali teritoriji
1 Djelomično uEuropi. •2 Smatra se i dijelomOceanije. •3 Posebna upravna regijaNR Kine. •4 U pitanju jegrad-država.

2001:ŠpanijaMadrid  2002:EgipatAleksandrija  2003:IndijaNew Delhi  2004:BelgijaAntwerpen  2005:KanadaMontréal  2006:ItalijaTorino  2007:KolumbijaBogotá  2008:NizozemskaAmsterdam  2009:LibanonBejrut  2010:SlovenijaLjubljana  2011:ArgentinaBuenos Aires  2012:ArmenijaErevan  2013:TajlandBangkok  2014:NigerijaPort Harcourt  2015:Južna KorejaIncheon  2016:PoljskaWrocław  2017:GvinejaConakry  2018:GrčkaAtena  2019:Ujedinjeni Arapski EmiratiŠardža  2020:MalezijaKuala Lumpur  2021:GruzijaTbilisi  2022:MeksikoGuadalajara  2023:GanaAccra

Zastava UNESCO-a
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Erevan&oldid=42359810
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp