Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Elefsina

Izvor: Wikipedija
Elefsina
Ελευσίνα
Eleusina (transliteracija)
Koordinate:38°2′N23°32′E / 38.033°N 23.533°E /38.033; 23.533
Država Grčka
PeriferijaAtika
PrefekturaZapadna Atika
Vlast
 - gradonačelnikGeorgios Georgopoulos
Površina
 - Ukupna18.455km²
Stanovništvo (2011)
 - Grad4.910
 - Gustoća1,3/km²
Službenestranice
Zvanična stranica grada
Karta
Elefsina na mapi Grčke
Elefsina
Elefsina
Elefsina na karti Grčke

Elefsina, nekadaEleusina (grčki:Ελευσίνα,engleski:Eleusina) je grad uGrčkoj i upravno središteprefekture Zapadna Atika, u okviruPeriferije Atike. Naselje je sastavni deo „Velike Atine”.

Elefsina je bilo važno mesto i svetilište u dobastare Grčke. Tu je rođen i veliki starogrčki tragičarEshil.

Prirodni uslovi

[uredi |uredi kod]

Grad Elefsina se nalazi u zapadnom delugrčkog poluostrva i istorijske pokrajineAtika, a u središnjem delu prefekture. Grad je smešten na strateški važnom mestu gde se ovo poluostrvo povezuje sa drugim značajnimgrčkim poluostrvomPeloponezom prekoKorintskog zemljouza. Grad se takođe nalazi na severnoj obaliSaronskog zaliva, preko koga se lako stiže do obližnjeAtine (oko 30 km).

Koliko je položaj grada Elefsine dobar strateški i saobraćajno, toliko je nepovoljan sa stanovišta seizmike. Grad je više puta tokom istorije stradao u snažnimzemljotresima.

Klima u Elefsini jesredozemna, sa žakim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na okolnim planinama ona dobija oštrije crte.

Historija

[uredi |uredi kod]

U razdobljustare Grčke Elefsina je poznata još1700 godina pne.

Sve dostarorimskog vremena grad je bio poznato svetilište po „misterijama” (stgr. Ἐλευσίνια Μυστήρια), tajnovitim svetilištima vezanim za život posle smrti. Sa prelaskom mjesnog stanovništva nahrišćanstvo značaj ovih svetilišta i Elefsine jenjava.

Najpoznatije je svetišteDemetre i Kore i po svetim obredima vezanim uz njega. Grad je bio jedan od krajevaSvetog puta (Ἱερὰ Ὁδός) koji je vodio doAtene. Bio je saveznik grad Atene i doživio je razdoblje procvata između kraja7. i početka6. vijeka prije Krista. Bio je opljačkan tijekomperzijskih ratova i imao je značajnu vojnu važnost dopeloponeskih ratova i do dolaskaAleksandra Makedonskog. Godine381. po Kr. carTeodozije naredio je zatvarnje svetišta. Grad je395. godine razoren odAlariha i zatim vijekovima napušten, a ponovno je naseljen tek krajem19. vijeka.Eleuzinske misterije slavile su se u mjesecuboedromionu (Βοηδρομιών,septembar-oktobar), počevši od6. vijeka pr. K. zauzeo važno mjesto u vjerskom životuantičke Grčke. Prvobitni kult potječe izmikenskog doba, ali ništa se ne zna o njegovom izvornom karakteru. Neposredno prije uključenja Elefsine uatensku državu pojavila sehomerskaHimna Demetri (Ὕμνος εἰς Δήμητραν, v.homerske himne), tekst koji pripovijeda o mitskom podrijetlu misterija i koja je još uvijek najstariji dokument o kultu. Grad Atena je kasnije uključio slavlje misterija među svoje državne praznike. Malo znamo o obavljanju misterija, s obzirom na tajnost koja je nametnuta iniciranima. Ostalo su nam malobrojni i nejasni detalji o sadržaju misterija, koji ne pravdaju golemi ugled koji su oni imali u cijeloj Grčkoj, a zatim u cijeloj helenističko-rimskojekumeni. Sa druge strane to nije ni čudno, ako se posjetimo na pozivanja na pojam besmrtnosti. U mnogim misterijskim spisima spominje se tajanstveni likEubouleusa (Εὐβουλεὑς), bakljonoše i dobrog savjetnika.

Naravno, cijeli je ovaj teritorij pao podosmansku vlast između1453. i1458., a zatim se vratio podgrčku vlast između1821. i1829. putemGrčke revolucije. Tek poslije vaspostavljanjagrčke države1830. godine i davanja obližnjojAtini statusa državne prijestolnice Elefsina se ponovo počinje razvijati.

Tijekom20. vijeka ona je postala industrijsko središte, naročito poznato kaoluka zanaftu sa velikomrafinerijom.

Kultura

[uredi |uredi kod]

Poznata suvremena imena vezana za Elefsinu suOréstis Láskos, pisac, glumac, dramatičar, režiser;Stelios Kazantzidis, jedan on najpopularnijih glasova narodne grčke muzike (λαϊκό);Vangelis Liapis, učenjak i folklorist; književnicaKaterina Mouriki. Elefsina je rodni grad drevnog dramaturgaEshila.

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]

Elefsina danas ima oko 25.000 stanovnika u gradu. Stanovništvo su uglavnom etničkiGrci, mada se poslednjih decenija doselilo i nešto stranaca. Na poslednja tri popisa broj stanovnika se kretao na sledeći način:

  • 1981. g, grad 20.320 st.
  • 1991. g, grad 22.793 st.
  • 2001. g, grad 25.863 st.

Privreda

[uredi |uredi kod]

Elefsina je poslednjih decenija izrasla u važan industrijski centarGrčke. Ovo je prvenstveno došlo usled širenja područjaAtine i premeštanja njene industrije ka širem obodu. Najvažniji industrijski kompleks jerafinerija.

Saobraćaj

[uredi |uredi kod]

Elefsina ima izuzetno povoljne prirodne uslove za razvoj svih vidova saobraćaja. Tradicionalno je razvijen pomorski saobraćaj, koji ima izuzetnu prometnu važnost zahvaljujući obližnjemKorintskom kanalu. U pozađu grada nalazi se važno ukršanje dva grčka autoputa: Atičkog Autoputa i Autoputne obilaznice okoAtine.

Galerija slika

[uredi |uredi kod]
Elefsina naWikimedijinoj ostavi
  • Pogled na Elefsinu
    Pogled na Elefsinu
  • Bunar Kallichorona
    Bunar Kallichorona
  • Svetilište Demetre i Kore
    Svetilište Demetre i Kore
  • Ostaci drevne Eleusine
    Ostaci drevne Eleusine

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Glavni gradovigrčkih prefektura
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Elefsina&oldid=42445466
Kategorija:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp