Grad Elefsina se nalazi u zapadnom delugrčkog poluostrva i istorijske pokrajineAtika, a u središnjem delu prefekture. Grad je smešten na strateški važnom mestu gde se ovo poluostrvo povezuje sa drugim značajnimgrčkim poluostrvomPeloponezom prekoKorintskog zemljouza. Grad se takođe nalazi na severnoj obaliSaronskog zaliva, preko koga se lako stiže do obližnjeAtine (oko 30 km).
Koliko je položaj grada Elefsine dobar strateški i saobraćajno, toliko je nepovoljan sa stanovišta seizmike. Grad je više puta tokom istorije stradao u snažnimzemljotresima.
Klima u Elefsini jesredozemna, sa žakim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na okolnim planinama ona dobija oštrije crte.
Sve dostarorimskog vremena grad je bio poznato svetilište po „misterijama” (stgr. Ἐλευσίνια Μυστήρια), tajnovitim svetilištima vezanim za život posle smrti. Sa prelaskom mjesnog stanovništva nahrišćanstvo značaj ovih svetilišta i Elefsine jenjava.
Najpoznatije je svetišteDemetre i Kore i po svetim obredima vezanim uz njega. Grad je bio jedan od krajevaSvetog puta (Ἱερὰ Ὁδός) koji je vodio doAtene. Bio je saveznik grad Atene i doživio je razdoblje procvata između kraja7. i početka6. vijeka prije Krista. Bio je opljačkan tijekomperzijskih ratova i imao je značajnu vojnu važnost dopeloponeskih ratova i do dolaskaAleksandra Makedonskog. Godine381. po Kr. carTeodozije naredio je zatvarnje svetišta. Grad je395. godine razoren odAlariha i zatim vijekovima napušten, a ponovno je naseljen tek krajem19. vijeka.Eleuzinske misterije slavile su se u mjesecuboedromionu (Βοηδρομιών,septembar-oktobar), počevši od6. vijeka pr. K. zauzeo važno mjesto u vjerskom životuantičke Grčke. Prvobitni kult potječe izmikenskog doba, ali ništa se ne zna o njegovom izvornom karakteru. Neposredno prije uključenja Elefsine uatensku državu pojavila sehomerskaHimna Demetri (Ὕμνος εἰς Δήμητραν, v.homerske himne), tekst koji pripovijeda o mitskom podrijetlu misterija i koja je još uvijek najstariji dokument o kultu. Grad Atena je kasnije uključio slavlje misterija među svoje državne praznike. Malo znamo o obavljanju misterija, s obzirom na tajnost koja je nametnuta iniciranima. Ostalo su nam malobrojni i nejasni detalji o sadržaju misterija, koji ne pravdaju golemi ugled koji su oni imali u cijeloj Grčkoj, a zatim u cijeloj helenističko-rimskojekumeni. Sa druge strane to nije ni čudno, ako se posjetimo na pozivanja na pojam besmrtnosti. U mnogim misterijskim spisima spominje se tajanstveni likEubouleusa (Εὐβουλεὑς), bakljonoše i dobrog savjetnika.
Poznata suvremena imena vezana za Elefsinu suOréstis Láskos, pisac, glumac, dramatičar, režiser;Stelios Kazantzidis, jedan on najpopularnijih glasova narodne grčke muzike (λαϊκό);Vangelis Liapis, učenjak i folklorist; književnicaKaterina Mouriki. Elefsina je rodni grad drevnog dramaturgaEshila.
Elefsina danas ima oko 25.000 stanovnika u gradu. Stanovništvo su uglavnom etničkiGrci, mada se poslednjih decenija doselilo i nešto stranaca. Na poslednja tri popisa broj stanovnika se kretao na sledeći način:
Elefsina je poslednjih decenija izrasla u važan industrijski centarGrčke. Ovo je prvenstveno došlo usled širenja područjaAtine i premeštanja njene industrije ka širem obodu. Najvažniji industrijski kompleks jerafinerija.
Elefsina ima izuzetno povoljne prirodne uslove za razvoj svih vidova saobraćaja. Tradicionalno je razvijen pomorski saobraćaj, koji ima izuzetnu prometnu važnost zahvaljujući obližnjemKorintskom kanalu. U pozađu grada nalazi se važno ukršanje dva grčka autoputa: Atičkog Autoputa i Autoputne obilaznice okoAtine.