Edwin Hubble je bio jedan od prvih znanstvenika koji su tvrdili dacrveni pomak uspektrima dalekih galaktika potječe oddopplerovog efekta koji nastaje usljedširenja svemira. Hubble je bio jedan od vodećih astronoma modernog doba i zaslužan je za stvaranje temelja na kojima danas ležifizikalna kozmologija.
Hubble je rođen u mjestuMarshfield (Missouri,SAD), a kao 9-godišnjak (1898.) se preselio uWheaton,Illinois. U mladosti je pokazivao više talenta na polju sporta nego znanosti - godine1906 odnio je 7 pobjeda na školskom natjecanju u atletici, a iste je godine postavio i rekord Illinoisa uskoku u dalj.
Tijekom studiranja nasveučilištu u Chicagu se posebno posvetiomatematici iastronomiji. Diplomirao je1910. godine. Slijedeće 3 godine je bio jedan od prvih korisnika Rhodesove stipendije na Oxfordu, gdje je magistriraopravo, nakon čega se vraća u SAD gdje se zapošljava kao učitelj i školski košarkaški trener u mjestuNew Albany,Indiana.
Edwin Hubble umro je odsrčanog udara28. rujna1953 u mjestuSan Marino,Kalifornija. Njegova supruga, Grace, nije organizirala sprovod i nikad nije otkrila gdje se nalazi njegovo tijelo. Čini se da je Hubbleova želja bila da ga se pokopa u neoznačenom grobu ili je htio da budekremiran. Njegovo posljednje počivalište ni danas (2005) nije poznato.
Hubbleov dolazak na Monut Wilson vremenski se poklopio sa dovršenjem 2.5-metarskog (100-inčnog)teleskopa Hooker (Hooker telescope), tadašnjeg najjačeg svjetskog teleskopa. Huubleova promatranja1923. i1924. otklonila su sve sumnje u tvrdnje da magličastenebule, ranije viđene kroz manje teleskope kao nejasne maglice, nisu dijeloviMliječnog puta (kako se do tada mislilo), već se radi o zasebnimgalaktikama, izvan Mliječnog puta. Hubble je ovo otkriće objavio30. prosinca1924.
Hubble je stvorio klasifikaciju galaktika (Hubbleova viljuška), u kojoj se one svrstavaju u skupine prema njihovu izgledu na fotografijama.
Hubbleu se pripusuje otkriće crvenog pomaka u spektru galaktika (iako je pojavu zapravo prvi uočioVesto Slipher[2]. Hubble je zajedno saMiltonom Humasonom1929. formuliraozakon crvenog pomaka, empirički zakon između brzine udaljavanja galaktika i njihove udaljenosti, danas poznat kaoHubbleov zakon, po kojem je brzina udaljavanja galaktike proporcionalna njezinoj udaljenosti. Hubbleov je zakon, uz pretpostavku da je crveni pomak uzrokovan udaljavanjem galaktika, sukladan saEinsteinovim jednadžbama izopće teorije relativnosti za homogeni izotropni svemir koji se širi.
Ovim je u astronomiju uveden koncept širenja svemira, što je kasnije dovelo doteorije Velikog Praska.
Nešto ranije,1917. godine, Einstein je shvatio da njegova opća teorija relativnosti zahtijeva da se svemir mora ili širiti ili sažimati. Nespreman povjerovati vlastitim formulama i prihvatiti takvu ideju, Einstein uvodikozmološku konstantu (faktor odbijanja) u jednadžbe, čime zaobilazi ovaj "problem". Čuvši za Hubbleovo otkriće, Einstein je mijenjanje svojih formula nazvao "največom zabludom u svojem životu"[3].
Hubble je30. kolovoza1935. otkrioasteroid1373 Cincinnati. U tom je razdoblju napisao i dvije knjige - "Promatrački pristup kozmologiji" (The Observational Approach to Cosmology) i "Kraljevstvo Maglica" (The Realm of the Nebulae).
Hubble je proveo veći dio kasnijeg dijela svoje karijere pokušavajući astronomiju svrstati pod fiziku, a ne da bude smatrana kao zasebna znanost. Motiv za ove težnje je pokušaj da se astronomima dade šansa da dobijuNobelovu nagradu zbog njihovih značajnih doprinosaastrofizici.
Komitet za dodjelu Nobelove nagrade, ovaj je prijedlog usvojio tek1953., kratko nakon Hubbleove smrti, pa Hubble nikad nije saznao da su njegova nastojanja urodila plodom. Hubble je iste godine bio nominiran za nobelovu nagradu za fiziku koju bi bio i dobio da nije umro (samo žive osobe mogu primiti Nobelovu nagradu), o čemu je obaviještena njegova udovica.
.JPG)
