Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što suDnjepar,Dnjestr,Donjec,Don u Rusiji iDon u Engleskoj. Naperzijskom riječdānu označava rijeku ili struju.
Na njemačkom završetakau dolazi od germanskogouwe (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od1763. godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.
Od drugih naziva za rijeku, poznata je latinska inačicaDanuvius istarogrčka Ἴστρος (Istros).
Utjecajni slivovi Europe, od kojih je dunavski jedan od najvećih.
Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2850 kilometara[1] rijeka se ulijeva uCrno more u područjudelte Dunava (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik uSulini na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 805.000 km²[1].
Pritoke koje se nalaze većinom u Alpama, većinom pritječu s desne strane. Od izvora do ušća, najveće pritoke Dunava su:
Geološki gledano Dunav je mnogo stariji odRajne čiji utjecajni sliv parira dunavskom u istočnoj Njemačkoj. Budući da je Rajna jedina alpska rijeka koja teče sjeverno prema Sjevernom moru, može se povući nevidljiva crta koja razdvaja dijelove istočne Njemačke i koja se ponekad nazivaeuropsko razvođe.
Prije zadnjegledenog doba upleistocenu, Rajna je izvirala u jugozapadnom dijelu Schwarzwalda, a vode s Alpa koje danas ulaze u Rajnu su tekle u izvorni Dunav (Urdonau). Dijelovi ove bivše rijeke koja je bila puno veća od današnjeg Dunava mogu se vidjeti u kanjonimaŠvapske Jure. Nakon formiranjaerozijom gornje rajnske doline, većina alpskih voda je počela teći u Rajnu, zbog čega je današnji gornji Dunav mnogo manji od prijašnjeg.
Budući da Švapsku Juru karakterizira poroznivapnenac i budući da je razina položaja Rajne niža od razine položaja Dunava, podvodne rijeke odnose mnogo vode iz Dunava u Rajnu. Tijekom ljeta, kad je u Dunavu malo vode, rijeka zna potpuno nestati u podzemne kanale na dva mjesta u Švapskoj Juri koja se nazivajuDonauversickerung, tj. nestajanje Dunava. Voda se vraća na površinu 12 kilometara južno odAachtopfa, sjeverno odBodenskog jezera čime ulazi i u Rajnu. Budući da ogromne količine podvodne vode nagrizaju vapnenac, pretpostavlja se da će gornji tok Dunava jednog dana i potpuno nestati u korist Rajne.
Početak Dunava tvore dvije rječice uSchwarzwaldu,Breg iBrigach. Izvor Brega je blizuFurtwangena, na 1 078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, zemljopisno se smatra izvorom Dunava[2]. Dvije rječice spajaju se uDonaueschingenu gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. veka zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke[3]. Dunav izBaden-Württemberga, gdje prolazi krozSigmaringen iUlm, ulazi prekoBavarske (Regensburg iPassau) u sjevernuAustriju (prolazeći krozLinz iBeč), pa kroz jugSlovačke gdje prolazi krozBratislavu, prelazi prekoMađarske (krozBudimpeštu) od sjevera prema jugu te izmeđuBaranje i riječnog otokaKarapandže ulazi u istočnuHrvatsku. Zatim izbija na granicu Hrvatske iSrbije (Vojvodina), te ugrubo slijedi granicu Hrvatske i Srbije. Prolazi poredVukovara, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Prolazeći krozBeograd, rijeka kasnije tvori granicu između Srbije iRumunjske, pa kasnije i između Rumunjske iBugarske, nakon čega se ulijeva uCrno more u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici sUkrajinom. RepublikaMoldavija je1990. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kodGiurgiuleştija (između gradovaGalaţi iReni).
Delta Dunava je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. Deltu jeUNESCO označio kao svjetsku baštinu 1991. godine. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra odCernavode do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara[4], izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.
Udio pojedinih zemalja u dunavskom slivu je slijedeći:[5] Austrija (22,1 %), Rumunjska (17,6 %), Njemačka (14,5 %), Srbija (11,3 %), BiH (8,8 %), Hrvatska (6,4 %), Mađarska (4,3 %), Ukrajina (4,3 %), Bugarska (3,7 %), Slovenija (3,1 %), Slovačka (1,9 %), Češka (1,2 %), Moldavija (0,7 %).
Dunav prolazi kroz deset zemalja. Rijeka služi kao granica na 1 070,9 kilometara, što je 37 % njezine ukupne dužine. Četiri zemlje nalaze se samo na jednoj strani rijeke (Hrvatska, Bugarska, Moldavija, Ukrajina).
„Izvor Dunava” u Donaueschingenu.Dunav u Ulmu (pogled s katedrale).Prolazak Dunava ispod mosta u Regensburgu.
Dunav se formira 1,4 kilometra istočno odDonaueschingena uNjemačkoj, spajanjem rječicaBrigach iBreg, što se lokalno naziva izrekom „Brigach und Breg bringen die Donau zu Weg”.
Desne pritoke rijeke suIller uNeu-Ulmu,Lech kod Marxheima (istočno odDonauwortha) i Isar kodDeggendorfa, kao iInn uPassauu ; lijeve pritoke suWornitz u Donauwörthu,Altmuhl poslijeKelheima,Naab iRegen kodRegensburga. Mnogo manjih rječica u također pritoke Dunava, kao što su Riß, Rot, Große Lauter, Blau, Günz, Brenz, Mindel, Zusam, Schmutter, Paar, Abens, Große Laber, Vils, te Ilz, Erlau i Ranna.
U Passauu s lijeve strane pritječe Ilz, nakon čega s desne strane pritječe Inn[2]. Voda Inna koji dolazi sAlpa je zelena, dok je voda Dunava plava, a boja Ilza koja dolazi iz močvarnog područja je crna[8].
Opatija Melk na Dunavu.Dunav i „Novi Dunav” u Beču.
Dunav se često snažno povezuje sAustrijom, najviše radi činjenice što seAustro-Ugarska (popularno zvana „Dunavska monarhija”) protezala na oko 1 300 kilometara uzduž rijeke. Svjetski je popularan i bečki valcerNa lijepom plavom Dunavu.
Danas kroz teritorij Austrije teče samo oko 350 kilometara rijeke[9], što je čini šestom državom po dužini Dunava.
Skoro sve rijeke u zemlji završavaju u Dunavu, a time i u Crnom moru. Jedino je savezna pokrajinaVorarlberg dio riječnog područjaRajne (Sjeverno more), kao i jedan manji sjeverozapadni dioDonje Austrije koji je dio područja rijekeLužnice (Vltava-Laba-Sjeverno more). Nekoliko kilometara iza Passaua nalazi se njemačko-austrijska granica nakon čega slijediSchlögener Schlinge, područje u kojem rijeka mijenja smjer za 180°. Negdje 70 kilometara poslije granice, Dunav prolazi krozLinz koji je treći po veličini grad u Austriji. Rijeka poslije prolazi krozMauthausen iEnns (na ušću rijekaEnns iGrein, gdje je najveća dubina austrijskog Dunava, a nakon 90 kilometara slijediMelk s poznatom opatijom.
Poslije, rijeka prolazi na oko 36 kilometara kroz poznatu pitoresknu dolinuWachau (naUNESCO-vom popisusvjetske baštine) koja se proteže odDürnsteina doKremsa[10]. Blizu slovačke granice Dunav prolazi još i kroz austrijski glavni grad,Beč. Stoljećima je ovo bio najvažniji i najveći dunavski grad, ali danas dijeli svoj status s Budimpeštom i Beogradom. Rijeka je omogućila ovom gradu da postane veliko gospodarsko središte, a veliki značaj ima i danas. Kako bi se spriječile poplave, rijeka je umjetno regulirana[10]. Grad je dobio ime po rijeciWien (Wienfluss) koja se ovdje ulijeva u Dunav.
Važne austrijske pritoke suInn (desna strana; na njemačkoj granici),Aist (lijeva strana),Traun (desna strana),Enns (desna strana),Jivice (Ybbs) (desna strana),Traisen (desna strana),Kamp (lijeva strana),Wien (desna strana),Schwechat (desna strana) iLeitha (desna strana) koja je značajna po tome što je do1921. služila kao granica s Ugarskom.
Na području Austrije nalazi se 11hidroelektrana na Dunavu.
Ulaskom uSlovačku rijeka čini prirodni granicu s Austrijom na udaljenosti od samo 45 kilometara od Beča, te prolazi kroz slovački glavni gradBratislavu gdje se spaja s rijekomMoravom. Nakon toga Dunav čini i granicu Slovačke s Mađarskom[12].
Od slovačkih gradova na Dunavu ovdje se nalazi iKomoran koji je važan grad mađarske manjine u zemlji i mjesto gdje seVáh, koji je najveća slovačka rijeka, ulijeva u Dunav. Prije mađarske granice se u Dunav još ulijevaju rijekaHron uŠtúrovu i rijekaIpel u seluChľaba[12].
Okuka Dunava (Dunakanyar) kod Višegrada u Mađarskoj
Slijedeći tok Dunava koji dijelom oblikuje granicu izmeđuMađarske i Slovačke, prvi važniji grad na rijeci jeGyőr, koji se nalazi na ušću Dunava iRabe. Nedaleko od ušća s Ipelom, blizu mađarskog gradaSzoba, Dunav u potpunosti prelazi granicu i ulazi u Mađarsku. Rijeka dalje svojim tijekom prolazi kraj planinskog lancaBörzsöny. Nedaleko odVišegrada, rijeka mijenja smjer za 90° prema jugu (okuka Dunava-Dunakanyar). Od te točke rijeka teče tim smjerom gotovo 500 kilometara, umjesto od zapada prema istoku kao što je do tad tekla.
Nakon toka od oko 40 kilometara, rijeka dolazi doBudimpešte koja je najveći grad na Dunavu (1,8 milijuna stanovnika) i glavni grad Mađarske. Od ove točke rijeka izlazi iz područja mađarskih brda i ulazi uAlföld (veliku mađarsku nizinu), kojoj je Dunav zapadna granica. Nakon prolaska kroz više manjih gradova, kao što suDunaújváros,Baja,Pakša iKalača (Kaloča), Dunav izlazi iz mađarskog teritorija nedaleko odMohača.
Hrvatska ima 137 kilometara udjela u Dunavu. Rijeka u Hrvatsku ulazi uBatini koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom i završava blizuIloka. Rijeka jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava jeVukovar. Grad je teško sradao zaDomovinskog rata i njegov gospodarski značaj kao hrvatska luka na Dunavu je opao. Nakon obnove je luka ponovno dobila veliki značaj, pogotovo u teretnom prometu.
Blizu Dunava je iOsijek, koji se nalazi oko 20 kilometara od ušća Dunava iDrave, koja je druga po veličini pritoka Dunava.
Na početku,Srbija dijeli Dunav s Hrvatskom, da bi kodBačke Palanke rijeka u potpunosti skrenula u Srbiju (Vojvodinu). Dunav kroz Srbiju teče jugoistočno od hrvatske do rumunjske granice.
Prvi važniji grad kroz kojeg rijeka prolazi u Vojvodini jeApatin, čijaopćina graniči s Hrvatskom, a i koji se nalazi na udaljenosti od samo 25 km od mađarske granice. Sledeći bitan grad kroz koji protiče rijeka jeBačka Palanka. Nizvodno od ovog grada, rijeka prolazi krozNovi Sad čiji sumostovi teško oštećeni za vrijemeNATO-vog bombardiranja1999. godine. Kroz više od šest godina se promet kroz dva dijela grada odvijao pomoću pomoćnog mosta, što je onemogućavalo i plovidbu rijekom, a most je bio otvoren tri dana tjednom[13]. Nakon što je11.10.2005., ponovno pušten u promet obnovljeni „Most slobode”, plovidba Dunavom bez zapreka je ponovno postala moguća.
Tvrđava Golubac
Nakon putovanja od 70 kilometara, Dunav dolazi doBeograda, koji je treći po veličini grad na rijeci s 1,6 milijuna stanovnika. Ovaj grad koji je naseljen već 7 000 godina je jedno od najstarijih stalno naseljenih mjesta na obalama Dunava. Grad je sagrađen na ušćuSave u Dunav, kojim dominira tvrđavaKalemegdan.
Dunav cijelim svojim tokom krozBugarsku označava granicu te zemlje s Rumunjskom. Uzduž cijele te granice od 500 kilometara, postoji samo jedan most (Most prijateljstva) koji od1954. godine spajaRuse, koji je najveći bugarski grad na Dunavu, i rumunjski gradGiurgiu.
Iako se Dunav velikom dužinom proteže uz rub Bugarske, rijeka ima manji značaj nego u ostalim podunavskim zemljama. Budući da je ovo jedini plovan riječni put u zemlji i da se nalazi na sjeveru zemlje koji nije jako naseljen, Dunav je regionalno značajan za omanju trgovačku flotu.
Od dvanaest bugarskih luka na Dunavu, najznačajnije suSvištov,Ruse,Vidin,Nikopol,Lom iSilistra. U Svištovu rijeka doseže svoju najjužniju točku. Nakon toga Dunav se penje sjeverno i napušta teritorij Bugarske nakon grada Silistre.
Od svih zemalja kroz koje Dunav teče, Rumunjska ima daleko najveći udio u rijeci. 1 075 kilometara koji prolaze kroz Rumunjsku čine oko trećine ukupne dužine rijeke[14]. Većim dijelom rijeka tvori granicu zemlje sa Srbijom i Bugarskom, da bi izmeđuBărăganBărăgana iDobrudže rijeka skrenula sjeverno, gdje prije ulijevanja uCrno more tvori granicu s Ukrajinom.
Prije dolaska do Đerdapske klisure (Željezna vrata) što je bio za plovidbu najopasniji dio Dunava, sve do umjetne regulacije u 1970-ima, rijeka prolazi jugozapadno odbanatskih gorja, gdje se rijekaOlt ulijeva u Dunav blizu Islaza. NakonOršove, rijeka prolazi krozDrobeta-Turnu Severin. Ovdje rijeka skreće prema jugu i prolazi kroz Gruia, Pristol, Cetate iCalafat. Odavde rijeka nastavlja svoj put prema istoku i tvori 400 kilometara dugačku granicu s Bugarskom. Rijeka prolazi kroz gradoveCorabia,Turnu Măgurele,Zimnicea,Giurgiu (koji se nalazi preko puta bugarskog gradaRuse),Olteniţa, gdje se rijekaArgeş ulijeva u Dunav, teCălăraşi. Dalje rijeka formira zapadnu granicu Dobrudže i prolazi kroz gradoveCernavodă,Topalu,Hârşova,Giurgeni iGropeni, prije dolaske u veće gradoveBrăila iGalaţi.
47 kilometara prije prolaska kroz ovaj zadnji grad, Dunav se dijeli u tri rukavca koji formiraju granicedelte Dunava gdje rijeka prolazi kroz lukeTulcea iSulina prije dolaska do Crnog mora koje se nalazi nešto istočnije[15]. Stotinjak kilometara poslije Galaţija, tok Dunava tvori granicu Rumunjske s Moldavijom (na 570 metara) i Ukrajinom (ostatak granice uz sjeverni dunavski rukavacKilija).
KrozMoldaviju teče najmanji dio Dunava. Poslije ulijevanja rijekePrut nizvodno od Galaţija, lijeva obala Dunava zalazi u moldavijski teritorij, te rijeka tvori 570 metara dugi dio granice između Rumunjske i Moldavije, blizu gradaGiurgiuleşti. Moldavija je izvorno imala samo 340 metara udjela u rijeci, ali je1999. godine Ukrajina ustupila, zbog razmjene, dodatnih 230 metara.
Iako ima pristup rumunjskoj luciGalaţi, te ukrajinskim lukamaReni,Izmail iKilija, Moldavija planira iskoristiti svoj pristup Dunavu za izgradnju vlastite luke.
Nakon moldavijske granice, lijeva obala Dunava postaje ukrajinski teritorij, a sama rijeka tvori granicu između Rumunjske iUkrajine na oko 47 kilometara[16]. Dunav se dijeli na tri rukavca, od kojih dva, Sulina i Sfântu-Gheorghe teku kroz Rumunjsku, dok najsjeverniji rukavac Kilija (Chilia), služi kao granica na 56 kilometara i prolazi kroz ukrajinske lukeIzmail,Kilija iVilkovo gdje počinjekanal Dunav-Crno more. Nakon Vilkova, Kilijski rukavac u potpunosti ulazi u Ukrajinu, gdje se nekoliko kilometara dalje ulijeva u Crno more.
Rimske ruševine kod Drobete-Turnu Severina na Dunavu.
Na riječnom području Dunava razvile su se neke od najstarijih civilizacija uEuropi. Uneolitiku u sredini dunavskog područja postojala jekultura linearne keramike. Ubrončano doba na prostoru današnje Hrvatske postojala je razvijenaVučedolska kultura poznata po keramičkim radovima[17]. Brojna nalazištaVinčanske kulture koja datira iz 6. tisućljeća pne. do 3. tisućljeća pne., nalaze se uzduž Dunava[18].
U 7. veku pne. su Grci krenuli uzvodno uz rijeku od Crnog mora kroz grad Tomis, današnjuConstanţu. Njihovo putovanje je završilo blizu današnje granice Srbije i Rumunjske, gdje je zbog opasnog toka rijeke nastavak putovanja postao nemoguć. Od 37. godine je Dunav praktički cijelim svojim tokom tvorio granicu Rimskog imperija sa sjevernim narodima[19]. Rimska ratna mornarica (Classis) se ovdje uspješno borila protivGermana, koji nisu imali načina suprotstaviti joj se.Marko Aurelije je zahvaljujući svojoj borbenoj floti pobijedioMarkomane u više bitaka. Rimljani su uspješno dominirali rijekom sve do vladavineValentinijana Prvog (364.-375.), jedina iznimka bilo je razdoblje od 256. do 259. godine. Širenje preko Dunava u Dakiju je Rimljanima uspjelo tek nakon izgradnje mosta 101. godine, kod garnizonskog mjestaDrobete-Turnu Severina blizu Željeznih vrata, te nakon borbi 102. i 106. godine[20]. Kao rezultat oveTrajanove pobjede, stvorena je provincijaDakija koja je evakuirana 271. godine.
Za vrijeme seobe naroda, od 3. do 5. veka, mnogi su istočni narodi (Vandali,Vizigoti,Huni,Avari iSlaveni) koristili dolinu Dunava za ulazak u Europu.
Krajem 9. veka su uz Dunav na prostor današnjeMađarske iz Azije došliMađari. Oni su zajedno sa slavenskim stanovništvom koje je ondje već živjelo, osnovaliUgarsku pod kraljemStjepanom.
U vrijemeprvog križarskog rata, vojskaGotfrida Bujonskog (Godefroy de Bouillon) je od1096. do1099., putovala uz Dunav od Regensburga do Beograda (Route Charlemagne). Oko 340 godina poslije,turska je vojska iskoristila isti put, samo u suprotnom smjeru. Dunav je bio važan način prijevoza vojske, opreme i zaliha za vrijeme njihovog osvajanja jugoistočne Europe. Rijeka je Turcima omogućila brzo napredovanje, te su se1440. godine odvile prve bitke za Beograd koji se nalazi 2 000 kilometara od ušća rijeke. Osvajanje grada uspjelo je tek 1521., a nekoliko godina kasnije,1526. godine, je turska vojska uspjela pobijediti iUgarsku (s Hrvatskom u sastavu) uMohačkoj bitci. Budući da je kraljLudovik II. ubijen tijekom bitke, zapadni dio Ugarske koji ne biva osvojen dolazi pod vlastHabsburgovaca. Taj događaj obilježava rođenje „Dunavske monarhije”.
Godine1529., Turci dolaze doBeča, ali ga ne uspijevaju osvojiti. Osmansko širenje uz Dunav biva zaustavljeno, a nakon bitke kod Haršanja u Baranji1687. godine, Turci počinju polako gubiti moć i teritorije. U ovom razdoblju najveću političku moć u regiji stječeAustro-Ugarska, dokOsmansko Carstvo ostaje jedan od najvažnijih političkih faktora u jugoistočnoj Europi, sve do skoro potpunog gubitka teritorija naBalkanu za vrijemerusko-turskih ratova (1768.–1774.) ibalkanskih ratova 1912.-1913. godine. Dunav za to vrijeme nije igrao samo važnu vojnu i trgovačku ulogu, već je bio i politička, kulturna i vjerska poveznica između istoka i zapada.
NakonDrugog svjetskog rata,1946. godine je stvoren novi dogovor o riječnom prometu koji je trebao zamijenitiPariške ugovore iz1921. godine. Sve zemlje na rijeci su sudjelovale na konferenciji u Beogradu1948. godine, osim Njemačke i Austrije. Nakon potpisivanja sporazuma, dodatno je uDunavsku komisiju primljena i Austrija.Savezna Republika Njemačka primljena je u komisiju tek1998. godine, pedeset godina nakon Beogradske konferencije. Njen raniji ulazak u komisiju bio je onemogućen zbog protivljenjaSSSR-a.
Dunav sa stotinama kilometara dugačkim tokom prolazi kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš, što objašnjava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta uzduž rijeke. Unatoč ljudskom faktoru, u brojnim područjima rijeke je biološka raznolikost još uvijek velika, jednim dijelom zahvaljujući i brojnim ekološko zaštićenim područjima.
Ekološki zaštićena područja su:
Park prirode Gornji Dunav (Naturpark Obere Donau)
Prirodni rezervat Donauleiten (Naturschutzgebiet Donauleiten)
Nacionalni park Dunav-Auen (Nationalpark Donau-Auen)
Nacionalni park Dunav-Ipel (Duna-Ipoly Nemzeti Park)
Ukupno uz Dunav živi više od 300 vrstaptica. Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih putova za ptice, a u podunavlju su i područja važna za prezimljavanje, gniježdenje i odmor mnogih rijetkih vrsta kao što suvelika ušara,vodomar,orao štekavac,crna roda,crna lunja ifalco rupicoloides. Parkovi Dunav-Auen, Kopački rit i delta Dunava su posebno zaštićena područja[29].
Drugo važno zimsko stanište jePark prirode Kopački rit koji pokriva močvarno netaknuto područje na sjeverozapadu Hrvatske na kojem živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo rijetke kaoorao štekavac[30].
U ornitološkom smislu, najvažnije područje je delta Dunava koja je glavno raskrižje migracijskih putova u Europi. U tom području dodiruju se europski i azijski životinjski svijet. Ovdje živi više od 300 vrsta ptica, između ostalih ipelikani,ždralovi,žličarke,ptice grabljivice i rijetkacrvenovrata guska[31].
Nekimvrstamariba prirodno je stanište pomaknuto zbog ljudskog djelovanja.Crnka(Umbra krameri), poznata i pod nazivomruca, vrsta je štuke za koju se vjerovalo da je izumrla od1975., ponovno je otkrivena1992. godine. Udelti Dunava živi više od 150vrstariba, kao što su: ribe izrodajesetri, temoruna,šaran i mnoge druge[32].
Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive uzduž rijeke. UBaden-Württembergu, vodoopskrbno poduzeće koje pitkom vodom opskrbljuje područje izmeđuStuttgarta,Bad Mergentheima,Aalena i okrugaAlb-Donau, 30% vode od 30 milijuna kubičnih metara (2004. godine) čini prerađena dunavska voda. Drugi gradovi kaoUlm iliPassau koriste i veće količine dunavske vode kao vodu za piće.
UAustriji se 99 % vode za piće crpi iz podzemnih izvora, a dunavska vode se koristi samo u razdobljima velikih vrućina. Slično je i uMađarskoj gdje 91 % pitke vode čini voda iz podzemnih izvora. Druge zemlje također slabo koriste vodu iz Dunava, zbog snažnog zagađenja. Samo mjesta na rumunjskoj obali koriste ovu vodu za piće, jer je rijeka na tom području ponovno čista (Drobeta-Turnu Severin,Delta Dunava).
Pet dunavskih zemalja koriste Dunav kao značajan izvor energije;Njemačka,Austrija,Slovačka,Srbija iRumunjska. Drugim zemljama nedostaje teritorijalna kontrola za vlastitu izgradnju (Hrvatska,Bugarska iMoldavija kontroliraju samo jednu obalu rijeke), ili nemaju političku mogućnost, kao u Mađarskoj gdje je javno mišljenje negativno, ili tok rijeke jednostavno ne dopušta izgradnju kao u Ukrajini.
U Njemačkoj su prvehidroelektrane izgrađene pred kraj 19. stoljeća na gornjem toku rijeke, blizuUlma. Ipak, Dunav veću važnost ima nizvodno, jer je u gornjem dijelu rijeke tok slab, pa je slaba i energetska iskoristivost.
Stanje u Austriji je potpuno drugačije. Iako je prva hidroelektrana izgrađena tek1953. godine, Austrija je treća zemlja u Europi po proizvodnji hidroelektrične energije (poslijeIslanda iNorveške), a 20% ukupne proizvodnje energije čine elektrane na Dunavu. Negativne posljedice ovakve proizvodnje energije su usporavanje toka rijeke i štetno djelovanje na okolne šume. Hidroelektrane stvaraju i umjetne barijere ribama i ostalim riječnim organizmima kojima se time ograničava slobono kretanje rijekom.
U Slovačkoj je hidroelektrična energija sa 16 % drugi izvor električne energije poslije ugljena. Najveći dio ove energije proizvodi centrala Gabčíkovo-Nagymaros, koja je prvobitno trebala biti korištena u suradnji s Mađarskom, što je kasnije odbačeno.
Danas je najveća hidroelektrična centrala u Europihidroelektrana Đerdap, kojom od 1972., upravljaju Srbija i Rumunija.
Dunav je plovan odKelheima, gotovo 500 kilometara od izvora, pa do ušća u dužini od 2 415 km[34]. Kanal Majna-Dunav koji utječe blizu Kelheima, stvara riječnu vezu izmeđuSjevernog mora, krozRajnu iMajnu, i Crnog mora[34].
Što se tiče mogućnosti plovidbe, Dunav je podijeljen na tri dijela:
Uz stotine brodova hotela koji plove većinom između Passaua, Budimpešte i Crnog mora, postoje i brojni brodovi za jednodnevne izlete, posebno u Njemačkoj u područjuPassaua i u Austriji u regijiWachau, kao i veliki broj manjih brodova.
Dunav je danas jedan od dva važna europska riječna puta za prijevoz tereta. Prvi riječni put jeRajna, gdje je promet 2000. godine bio oko 300 milijuna tona.
Suprotno teretnom prometu na Rajni, Dunav je doživio pad u prijevozu tereta između1980. i2002. s 90 na 30 milijuna tona. Ovaj pad prouzročili su brojni čimbenici[35]:
Političke promjene u istočnoj Europi i prelazak na tržišnu ekonomiju uzrokovali su promjene u prijevozu gdje se smanjio riječni i povećao cestovni prijevoz;
Prva jugoslavenska kriza između 1992. i 1995. koja je popraćenaembargom UN-a, uzrokovala je snažan pad prometa rijekom;
Druga jugoslavenska kriza između 1999. i 2002., kad je uništenjem mostova u Novom Sadu blokiran lokalni promet[34];
Promjena u statističkoj metodi korištenoj od 1990. godine, kojom se isključuje lokalni promet na području manjem od dva kilometra 1990. godine.
Otvaranjem kanala Majna-Dunav 1992. godine, povećan je promet u gornjem dijelu Dunava.
Važnost ribolova, od kojeg su na nekim mjestima preživljavale čitave zajednice u Srednjem vijeku, snažno je opala u 19. i 20. veku. Primjerice u Njemačkoj, postoji samo jedan dunavski ribar izmeđuStraubinga i Vilshofena an der Donau. U Austriji se ribolov donekle prakticira okoLinza iBeča, ali je danas ipak najintenzivnije ribolovno područje u delti Dunava.
Područje Dunava je i vinogradarsko područje, pogotovo u Austriji i Mađarskoj. Regija koja proizvodi najkvalitetnijevino jeWachau u Austriji, gdje se većinom proizvodeGrüner Veltliner,rizling ichardonnay[36].
U Mađarskoj se vinova loza uzgaja skoro svuda uzduž Dunava između Višegrada i južne granice zemlje. Najvažniji mađarski vinski grad je Vác. Mađarska su vina izgubila dosta na kvaliteti u razdoblju prošlog režima, ali je od 1990-ih kvaliteta ponovno porasla.
U Nemačkoj se nešto malo vina proizvodi blizu Bacha an der Donau, izmeđuRegensburga i Straubinga. To je zadnji kulturni ostatak nekad cijenjenog bavarskog vina kojeg su pili Rimljani.
Zaturizam na Dunavu, posebno su važne brojne povijesne lokacije uzduž rijeke i brojni pejzaži i nacionalni parkovi. Na nekim područjima na gornjem Dunavu koji nisu plovni, prakticira se vožnja kanuima, čamcima i pedalinama. U Njemačkoj i Austriji uzduž rijeke nalaze se i brojne uređene biciklističke staze.
Kružna putovanja rijekom su vrlo popularna i česta između Beča i Budimpešte, a mnogi brodovi plove i od Passaua sve do delte. U vrhu sezone Dunavom plovi i više od 70 kružnih brodova.
↑(de)(en)Internationale Komission zum Schutz der Donau : Facts and Figures about the Danube River BasinPročitajArhivirano 2011-08-16 naWayback Machine-u
↑10,010,1(de)Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes - Landschaften, Naturräume, Größe des Einzugsgebietes, Zuflüsse, Länge, Hydrologie, Sveučilište u Kasselu, str. 5-7Pročitaj[mrtav link]
.png)
.jpg)
