| Domena domaine | |
|---|---|
 | |
Domena (odfrancuskog:domaine, odlatinskogdominium =vlasništvo[1]) je termin izsrednjovjekovnogfeudalizma zamonarhovfeud, njegovuličnuimovinu.[1]
Danas se pod tim terminom podrazumjevadržavno,monarhovo ilikrunskoImanje.[1]
Od prihoda domenâ podmirivali su se troškovidvora,kraljevske porodice iadministracije. Direktnu upravu nad domenama uveo jeKarlo Veliki u svomzakonikuCapitulare de villis iz812. U to vrijeme nije bilo razlike izmeđudržavne ikraljeveprivatneimovine.[1]
Vremenom kako su raslidržavni troškovi, a zemljadonirana kaofeudplemstvu icrkvi te uvođenjemporeza slabjela je uloga domena. Pohrvatsko-ugarskompravu - dominium je bioplemićkifeud saurbarom ikmetovima, nad kojima je njihovfeudalac imao isudsku vlast.[1]
Od16. vijeka uFrancuskoj a od17. vijeka ponjemačkim zemljama, uvođenjem prava zemaljskihstaleža na odobravanjeporeza, počinje se razlikovati ufinancijskoj upravi zemljekraljevariznica oddržavne riznice, a od19. vijekazakonom je utvrđeno državno vlasništvo domena, za razliku od krunskih dobara kaoprivatnogmonarhovogvlasništva.[1] Nakon provođenjaagrarnih reformi, domene su razdijeljene i danas postoje samo kao eksperimentalne i nešto rjeđe, kao oglednadržavna dobra.[1]
Ranosrednjovjekovneengleske iz1066. zvane sudomesne, one su bilemonarhovovlasništvo akmetovi na tom teritoriju imali su nizprivilegija.[2]Demesne su premaengleskomfeudalnomzakonu, bile diofeuda koji jevlastelin zadržao za vlastito korištenje ili ga dao uzakup.Vremenom kako sezakonima ograničavalavlastelinska samovolja nadzakupcima -Vlastelinska demesna je označavalavlastelinovu kući sa okolnimparkom i zemlju.[2]
Krunske (ilikraljevske) demesne su bile onaj dio krunskihimanja koji nije dodijeljenfeudalacima, već su njime upravljalikraljevi upravitelji. Kasnije su predaneParlamentu u zamjenu za godišnjinajam.[2]