Sisa ilidojka (lat.mamma) ježlijezda karakteristična zaženski spol, po kojoj je nazvan čitav rodsisavaca, a u kojoj se nalaze mliječne žlijezde koje lučemlijeko u svrhu hranjenjamladunčadi.
Nalazi se na ventralnoj strani grudnog koša na granicikosti ihrskavice četvrtogrebra.Dojka je genetski apokrinakožna žlijezda.Dojka ženskog novorođenčeta ne razlikuje se od dojke muškog novorođenčeta. Jedna i druga neposredno nakon rođenja izlučujusekret pod utjecajemhormona prolaktina.Do početkapuberteta se muške i ženske dojke razvijaju jednako, a onda se muška dojka u pravilu dalje ne razvija, dok se ženska pod utjecajemženskih spolnih hormona razvija i njezin razvitak završava tek za vrijemetrudnoće idojenja.
Dojka žene je složena tubuloalveolarna žlijezda, izgrađena od 20 do 25 pojedinačnih žlijezda. Svaka od njih zajedno s vezivnim i masnim tkivom izgrađuje po jedan režanj. Režnjevi su međusobno odijeljeni gušćim vezivnim tkivom, a svakom režnju dojke pripada jedan glavni odvodni kanal (ductus lactiferus), koji završava ljevkastim proširenjem na bradavici (porus lactiferus).
Dojka spolno zrele žene se ciklički mijenja ovisno o menstrualnom ciklusu.
Bradavica dojke (mamilla mammae) i pojas koji je okružuje (areola mammae) pokriveni su nježnom i jače pigmentiranom kožom. Epidermis bradavice i areole u žena je jače orožen (kao zaštita kod dojenja).Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih stanica, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijarno i transvenzalno na bazi bradavice.Tijekom trudnoće se znatno povećavaju žljezdani elementi na račun vezivnog tkiva zahvaljujući djelovanjuestradiola iprogesterona, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.
Kod ljudi je značaj dojke ili sise prerastao njenu biološku funkciju, tako da su dojke veoma često osnova ženske privlačnosti i ljepote.
