Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Bosra

Izvor: Wikipedija
Za grad u Jordanu, viditeBozrah. Za grad u Iraku, viditeBasra.
Bosra
Buṣrā (بصرى)
Rimske ruine s citadele
Rimske ruine s citadele
Rimske ruine s citadele
Koordinate:32°31′N36°29′E / 32.517°N 36.483°E /32.517; 36.483
Država Sirija
OblastDaara
Visina850 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad29.664
Vremenska zonaEET (UTC+2) (UTC)
 - Ljeto (DST)EEST (UTC+3) (UTC)
Pozivni broj963 15
UNESCO-vasvjetska baštinaStari grad Bosra
Godina uvrštenja1980.(4. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv
Ugroženostne
PoveznicaUNESCO
Službenestranice
bosracity.com
Karta
Bosra na mapi Sirije
Bosra
Bosra

Bosra (ar:بصرى), kroz povijest poznata i kaoBostra,Busrana,Bozrah,Bozra,Busra Eski Şam,Busra ash-Sham iNova Trajana Bostra) je drevni grad koji administrativno pripadaprovinciji Daara u južnojSiriji. Stari dio grada Bosre je zbog izvanredno dobro sačuvanih antičkih spomenika upisan naUNESCO-vpopis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1980. godine.

Ostaci bazilike sjeverno od citadele

Historija

[uredi |uredi kod]
Rimsko kazalište
Rimska glavna ulica (decumanus)
Citadela
Džamija Mabrak an-Nakah

Bosra se pod imenomBusrana prvi put spominje u natpisimaegipatskog faraonaTutmosisa III. u 14. stoljeću pr. Kr. Nakon što ga je osvojioAleksandar Veliki i kratkoghelenističkog razdoblja, ponovno ga osvajaperzijska dinastija,Seleukidi. Iskoristivši propast Seleukida, područje južne Sirije su u1. stoljeću pr. Kr. napali i zauzeliNabatejci te ju učinili prijestolnicom svog kraljevstva.

Godine 106., grad je zauzeoKornelije Palma, general vojskerimskog caraTrajana. Rimljani su grad pretvorili u vojni stožerNova Traiana Bostra u kojem je bila stacionirana III. kirenajska legija, a Bosra je postala sjedište noverimske provincijeArabia Petraea. Kroz Bosru je vodio novoizgrađeni rimski put izmeđuDamaska iAkabe na obaliCrvenog mora (Via Nova Traiana).Rimljani su u okolici grada izgradili sustave za navodnjavanje, koji su doveli do procvata oblasti. Godine 244., stanovnik Bosre,Filip Arapin, postao je rimskim carem, a svoj rodni grad je učinio metropolom u kojoj se kovao novac s njegovim likom.

Ubizantskom razdoblju Bosra je bila važno središtekršćanstva, prvo kao sjedištebiskupije, a potomnadbiskupije. U 6. stoljeću u Bosri je izgrađena najveća crkva u cijeloj regiji.

Prema predaji kršćanskog svećenika Bahire, grad je nekoliko puta pohodio i samMuhamed vodeći karavane izmeđuMeke i Damska. Godine 634. grad su osvojiliArapi pod vodstvomkalifaVelida I. i grad je, zbog legendi o Muhamedu, prosperirao kao omiljena postaja islamskih hodočasnika na putu prema Meki.

U 12. stoljeću ga dva puta bezuspješno napadajukrižari, ali grad nastavlja živjeti. No, kad je otvoren novi hodočasnički put prekoDere, grad je postupno napušten.

Danas je Bosra veliki arheološki lokalitet s iskopinama iz vremena Rimljana, Bizantinaca i ranog Islamskog razdoblja.

God. 1980. Bosra je upisana naUNESCO-vpopis mjesta svjetske baštine u Aziji, a 2007. god. Sirija je osnovala Odbor za zaštitu Starog grada Bosre[1]. No, zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji napopis mjesta svjetske baštine u opasnosti[2]

Znamenitosti

[uredi |uredi kod]
Drevni grad Bosra
Svjetska baštinaUNESCO
Sirija (Arapske države)
Registriran:1980(4. zasjedanje)
Vrsta:kulturni
Mjerilo:i, iii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Bosra, koja je nekad davno imala oko 80.000 stanovnika, danas je tek selo koje se smjestilo između slavnih ruševina.

Najznamenitiji spomenik je izvanredno sačuvanorimsko kazalište, vjerojatno iz vremena cara Trajana. Ono je jedinokazalište koje ima gornju galeriju u obliku natkrivenogtrijema. Utvrđeno je između 481. i 1231. godine. U blizini su i dva rimskamosta, Haraba i Gemarin.

Sačuvani su i mnogi drugi nabatejski, rimski i bizantski spomenici, te rane islamske džamije i medrese.Ranokršćanskabazilika ima središnji tlocrt s istočnom apsidom okruženom s dvije kapele, što će odlučujuće utjecati na razvoj kršćanske arhitekture.

Džamija Al-Omari je jedna od najstarijih sačuvanihdžamija na svijetu.[3]

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. Ancient City of Bosra na službenim stranicama UNESCO-a(en) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  2. Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a(en) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  3. Al Omari džamija na Archnet Digital LibraryArhivirano 2012-09-05 naWayback Machine-u(en) Posjećeno 13. travnja 2011.

Literatura

[uredi |uredi kod]
  • Immanuel Benzinger:Bostra, Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (RE). Band III,1, Stuttgart 1897., str. 789.–791.(de)

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Bosra naWikimedijinoj ostavi

Drevni gradAlep  Drevna sela sjeverne Sirije  Drevni gradBosra  Drevni gradDamask  Krak des Chevaliers iSaladinova citadela  Palmira

Sirijska zastava
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosra&oldid=41461641
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp