Bordeaux su u3. stoljeću pne. osnovali pripadnici jednogkeltskog naroda, pod nazivomBurdigala. To je bilo jednogalsko pleme u okoliciBourgesa.Prvo je naselje osnovano na ušćuDevèze, pritoke Garonne, blizu Gironde.
Grad se nalazio na trgovačkom putu između galskih luka naLoiri iRimske Republike. Nakon rimske okupacije, Burdigala se razvila u najimućniji grad u Galiji. Burdigala u3. stoljeću preuzima od gradaMediolanum Santonum (Saintes) naslov administrativnog središta provincije Akvitanije. Grad se jako razvio za vrijeme severske dinastije (193.-235.).Godine276.Vandali napadaju grad i on se zatvara u svoje zidine. Grad nastavlja svoj razvoj još jedno cijelo stoljeće (po opisima nekih kršćanskih pjesnika).
Period napretka Burdigale prekidaju razne invazije: Vandali409. godine,Vizigoti414. godine iFranci498. godine. U10. stoljeću grad napadaju iNormani, čime grad tone u dugo mračno razdoblje. Jedini ostatak atičkog doba, Galski amfiteatar.
Tek se u12. stoljeću Bordeauxu vraća sjaj. Nakon brakaEleonore Akvitanske, bivše ženeLuja VII., sHenrikom II.,1154. godine, grad prelazi uenglesko vlasništvo. U njihovu vlasništvu ostaje iduća tri stoljeća, zajedno s cijelom Akvitanijom, koja pod Englezima postajeGuyenne. Bordeaux povisuje postojeće i dobiva nove zidine. Tijekom13. stoljeća, grad opet postaje imućan zahvaljujući trgovinivinom s Engleskom. U to je vrijeme izgrađena katedralaSvetog Andrije. Njezinnadbiskup, Bertrand de Got postao je papaKlement V.,1305. godine. Od1362. do1372. godine, za vrijeme vladavineCrnog Princa, Bordeaux je postao glavni grad suverene države, ali je kasnije Crni Princ odustao od svoje namjere suverenosti Guyenne.
Godine1453., nakonKastiljonske bitke, grad ponovno pada u francuske ruke iStogodišnji rat završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kraljKarlo VII. gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine1462., kraljLuj XI., vraća gradu slobodu, davši mu parlament.
Godine1585.,Montaigne postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom.
Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivajuConjuration de l'Ormée, stranku protivnika monarhije.
Tek1653. godine, kada mladiLuj XIV. oružjem pokorava grad, Bordeaux pristaje biti dio francuskog kraljevstva.
Bordeaux doživljava novi procvat od sredine17. stoljeća pa doRevolucije. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali išećerom irobovima. Kao iNantes, grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnoginadbiskupi,intendanti i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (Porte d'Aquitaine, Trg pobjede), Vrata Dijaux (Porte Dijaux, Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (Porte de la Monnaie, Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (Porte de Bourgogne, Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradioVictor Louis.
ArhitektLuja XV.,Ange-Jacques Gabriel, na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (Jardin Public), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (Place de la Bourse). Grad postaje važno europsko središteprosvjetiteljstva, čiji je prethodnik bioMontesquieu.
Padom Prvog carstva, grad je prvi primiobourbonske prinčeve. Za Revolucije uvedeno je obvezno školovanje te je grad u 19. stoljeću imao tri priznate škole, zajedničkim nazivom Écoles de Santé Navale (Škole pomorskog zdravlja).
Plan Bordeauxa iz 1840.
Godine1840., grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina sAfrikom. Krajemstoljeća, grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijemefiloksera napadavinograde.
Dana7. maja1841. godine otvorena je prvaželjeznička pruga između Bordeauxa iLa Teste. Prvi je kolodvor u gradu bio Bordeaux-Ségur na lijevoj obali rijeke. Godine1852., otvorena je pruga između Bordeauxa iAngoulêmea, čime je omogućena željeznička veza sParizom. Vlakovi koji su išli za glavni grad su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans na desnoj obali rijeke.
U godinama nakonFrancusko-pruskog rata, tri škole pomorskog zdravlja doživljavaju intelektualni pad. Tek1890. godine škole oživljavaju, osnivanjemÉcole du Service de Santé pour la Marine. U gradu je5. studenog1890. godine osnovanaÉcole Principale du Service de Santé de la Marine et des Colonies u starom azilu za strance. Škola je imala namjenu obrazovanja budućihliječnika i farmaceuta.
TijekomPrvog svjetskog rata, Parizu je prijetio prodornjemačke vojske te se vlada privremeno preselila u Bordeaux. U to vrijeme, grad duguje svoj razvoj tvornicama oružja. Godine 1917. godine, ulakomSAD-a u rat, grad postaje dolazna točka njihovim vojnicima. U to vrijeme u gradu djelujeAction Française i druge važne političke skupine.
Drugi svjetski rat gradu donosi nove nevolje. Bordeaux1940. godine, po treći put u svojoj povijesti postaje sjedište vlade. U lipnju 1940. godine, u trenutku kada francuska vlada potpisuje kapitulaciju,portugalski konzul,Aristides de Sousa Mendes, daje 30 000 viza izbjeglicama pred njemačkom vojskom. Grad tada okupirajunacisti, uz pomoć domaćih deklariranih kolaboratora, kao što su biligradonačelnikAdrien Marquet iliprefektMaurice Papon. Bordoška luka od tada ima veliku ulogu u gospodarstvuTrećeg Reicha, a izgrađena je i podmornička luka. Gradom su tada vladalikvislinzi Adrien Marquet i Marcel Déat iz neosocijalističke partije, koja je propagiralafašističke ideje. Nakon što su napustiliPérigueux iAgen, 19. kolovoza1944. iPau, 20. kolovoza, Nijemci odlaze iz Bordeauxa, 28. kolovoza 1944.
Godine1947.,Jacques Chaban-Delmas, general izPokreta otpora, postaje gradonačelnik i počinje industrijalizacija grada. On ostaje na mjestu gradonačelnika do1995. godine, kad ga zamjenjujeAlain Juppé. Za vrijeme njegovog mandata, počinje obnova grada, uređenje četvrti, kao i konstrukcijatramvaja. Godine 2004., na njegovo mjesto dolaziHugues Martin.
Gradom protičerijekaGaronne koja je plovna dooceana. Tu se nalazi posljednjimost preko rijeke, Most Akvitanije. Gradska se aglomerizacija ubrzano razvija. U središtu grada, u kvartu Meriadeck razmišlja se o odvajanju pješačkog od automobilskog prometa. U gradu se može naći klasična, pravilna arhitektura, pogotovo u dvorcima od plavog kamena. Gradom vlada romanska, živa atmosfera.
LijevaobalaGaronne, gdje leži veći dio grada, sastoji se od velikih nizina, koje su često močvarne (kao Bordeaux-Lac). Iako postoji nekoliko brjegova, prosječna visina desne obale prilično je niska. Ove su nizine većinom načinjene od naslaga rijeke, ispod kojih ješljunak. Tlo je vrlo tanko i propusno na vodu, tako da je jako pogodno za uzgojvinove loze. Grad se nalazi izmeđuMédoca (nizvodno) iGravesa (uzvodno), koji su geološki vrlo slični.
Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazivapnenački plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznativinogradi, gdje se uzgajaju najskuplja svjetska vina.
Gradom vlada oceanskaklima, čija je karakteristika slaba razlika izmeđuljetnih izimskih temperatura. Zime su blage, a ljeta topla. Padaline su česte tijekom cijele godine, s 820mm kiše godišnje. Grad ima oko 150 kišnih dana. Ljeti su česte oluje. U srpnju1883. godine u 30 minuta pao je najveći broj padalina ikad zabilježen u Francuskoj.
Prosječna je temperatura u siječnju 3,5 °C, a u kolovozu 20°C. Prosječna je godišnja temperatura 14,5 °C. Tijekom ljeta u prosjeku 18 dana temperatura prelazi 30 °C. Ponekad temperatura znaju biti i jako visoke, npr. 2003. godine, izmjeren je 41 °C. Te iste godine, 12 dana jetemperatura bila viša od 35 °C. Bordeaux ima oko 2000 sunčanih dana godišnje. Najhladnije zime bile su 1985. i 1987., a najsuše gudine1988. i1992. Velike suše vladale su od 2002. do 2005. godine, a izuzetno suhe bile su2003. i2005.
Bordeaux je podijeljen na 8 okruga. Okruzi od 1 do 6 se nalaze na lijevoj strani rijeke. Sedmi odgovara četvrti Bastide na desnoj strani rijeke. Osmi okrug odgovara četvrti Caudéran. Ova upravna podjela nije povijesna pa se stanovnici radije identificiraju s četvrtima u kojima žive.
Grad se dijeli na tri dijela:
stari grad Bordeauxa
stare četvrti
vanjske četvrti (kao Bordeaux-Lac ili Caudéran)
Tipovi zgrada i aktivnosti vrlo su različiti u ta tri dijela grada.
U gradu živi 235 178 stanovnika (prema popisu iz2007. godine), a u gradskoj aglomeraciji 803 115 (2006), pa je ovo je sedma po veličini aglomeracija u Francuskoj, poslijePariza,Lyona,Marseillea,Lillea,Nice iToulousea. U širem urbanom području (aire urbaine) živi 999 149 stanovnika te je ono također sedmo po veličini u Francuskoj. Nakon razdoblja naglog opadanja stanovništva (280 000 stanovnika 1946., 208 159 stanovnika 1982.) i velikih radova obnove starih četvrti, stanovništvo grada opet je počelo rasti. Bordoška općina, koja je u posljednjih 20 godina dobila 25 000 novih stanovnika, i dalje ima veliku stopu rasta. Trenutačno je u fazi studija o spajanju općina, kao što je slučaj Lille-Lomme ili Cherbourg-Octeville, kako bi broj stanovnika porastao iznad 300 000 te grad tako postao velika europska metropola.
Prema procjenamaINSEE-a za 2004. i 2005. godine, Bordeaux broji oko 126 046 domaćinstava i 139 707 stambenih boravišta. Od 229 900 Bordožana, 46% su muškog, a 54% ženskog spola. Bračni je status građana starijih od 15 godina sljedeći: 54% neoženjenih, 32% u braku, 8% razvedenih i 6% udovaca ili udovica. Prosječan je broj ljudi po kućanstvu 1,8.
Bordeaux je svjetska prijestolnicavina. U blizini Bordeauxa nalaze se brojni vinogradi u kojima se proizvodi veliki broj prestižnih vina. Sva su ova vina u svijetu poznata kao bordoška vina ili jednostavno "bordeaux". Oko grada nalazi se 14 000 proizvođača vina, 117 514 hektara vinograda, 400 prodavača, s ukupnim prihodom od 14,5 milijardieura. Godišnje se proizvede oko 700 milijuna boca vina.
Tlo oko Bordeauxa ima dva različita porijekla. Na lijevoj straniGaronne i uzdužestuarija vinogradi su na više od 150 km. Ovu je zemlju nanijela rijeka sPirineja i najpogodnija je zaCabernet sauvignon. S druge strane rijeke, zemlja je malo drugačija i najpogodnija je zaMerlot.
Bordoški vinogradi podjeljeni su na pet regija: Entre-Deux-Mers, Libournais, Bourgeais-Blayais, Graves iMédoc. Najslavnija su područjaSaint-Émilion,Pauillac,Saint-Estèphe,Sauternes iPomerol. Klasifikacija bordoških vina je počela 1855.
Trenutačno se bordoško vinogradarstvo nalazi u krizi, zbog međunarodnog pada cijene i jeftinih proizvođača iz inozemstva.
Bordeaux je također i veliko industrijsko središte. Iako bordoška industrija nije imala prevelikog uspjeha zadnjih desetljeća (na desnoj obali rijeke), grad se nedavno orijentirao na nove tehnologije, posebno naaeronautiku. Aeronautički sektor zapašljava u gradu oko 20 000 osoba. Poduzeća koja se bave ovom industrijom su:Dassault,Safran (stara Snecma) iThales. Na bordoškoj periferiji izrađuju se zrakoploviFalcon, kabine zaAirbus A380 i potisnici za raketeAriane. Na periferiji se također gradi ilaser Mégajoule, koji je ključan za francuski nukulearni program i u kojeg je Ministarstvo obrane uložilo dvije milijarde eura.
U gradu je još prisutna petrokemijska i farmaceutska industrija.
Tercijalni sektor najdominantniji je u gradu, najviše zahvaljujući trgovačkoj privlačnosti grada i velikog broja poduzeća.Turizam postaje sve važniji i važniji za grad koji sadrži veliku povijesnu baštinu. U okolnom području grada, razvija se seoski turizam.
Gradska luka važan je centar poslovne aktivnosti grada. Luka godišnje prima oko 1 600 plovila i kroz nju godišnje prođe oko 9 milijuna tona dobara. Kroz luku prolaze dijelovi za zrakoplove, na putu doToulousea.
Najvažniji projekti koji čekaju svoju realizaciju razvoj i poboljšanje jesutramvajske mreže i povezivanje grada s drugim većim gradovima brzimvlakovima.
1995. godine, uprava grada odlučila je grad podijeliti na 12 upravnih četvrti da bi mogla uspostaviti vijeća četvrti. Ova vijeća pružaju bolju povezanost između njihovih stanovnika i vijećnika, te s time i ubrzano rješavanje lakalnih problema. Ovih 12 četvrti sadrži više povijesnih gradskih četvrti.
Bordeaux-Lac : Ovdje se oko 169 hektara vode nalazi izložbeni prostor, kongresna palača, cvjetni park i biciklodrom. Ovdje se događaju brojne manifestacije, kao: međunarodni sajam,Vinexpo, bordoška biciklijada itd. Ove povijesne četvrti danas se nalaze unutar novih četvrti, koje su stvorene1995.
Bordeaux je važan cestovni prometni čvor na obali Atlantika. PovezujePariz i sjevernuEuropu saAtlantikom iŠpanjolskom. Grad je povezan s Parizom, autocestom A10, sPérigueuxom iClermont-Ferrandom autocestom A89, sToulouseom autocestom A62 i sa Španjolskom autocestom A63. Bordeaux je opremljen obilaznicom (N230 i A630), na kojoj je često gužva za vrijeme velikih odmora. Trenutačno je u fazi proučavanja projekt još veće obilaznice.
02 -> Bordeaux-Bastide
04 -> Bordeaux-Centre, Bordeaux-Nord, Bordeaux-Lac, Izložbeni park
04a -> Izložbeni park
04b -> Hotelski centar na jezeru
05 -> Bordeaux-Fret
09 -> Bordeaux-Caudéran
21 -> Bordeaux-Centre, Kolodvor St Jean, M.I.N. (Marché d'Intérêt National)
Željeznički most Eiffel (ili Saint-Jean) preko Garonne, 1900. godine
Željeznica se u Bordeauxu pojavila1841. godine, kada je otvorena pruga između Bordeauxa iLa Teste (u vlasništvuCompagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste) . Tada je otvoren i prvi kolodvor u gradu Bordeaux-Ségur. Ovaj je kolodvor kasnije zamijenila vojarna, a nalazio se u današnjoj ulici Pessac.
1852. godine, otvorena je pruga između Bordeauxa iAngoulêmea (u vlasništvuCompagnie du Paris-Orléans), čime je grad povezan s Parizom.Vlakovi su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans (Bordeaux-Bastide, danas kino) na desnoj obali rijeke. 1853. godine,Compagnie des chemins de fer du Midi preuzela jeCompagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste.1855. godine, kolodvor Bordeaux-Ségur maknut je i zamijenjen kolodvorom Bordeaux-Saint-Jean.
Tako su u to vrijeme postojala dva kolodvora na dvije mreže, kojima su upravljale različite kompanije.Ovakva se situacija objašnjava činjenicom što nije postojao željeznički most preko Garonne. Putnici iz Pariza koji su išli na jug Akvitanije, morali su sići na kolodvoru Bordeaux Orléans, prijeći rijeku i ponovno krenuti vlakom sa kolodvora Saint-Jean. Željeznički most između dva kolodvora 1860. godine izgradio jeGustave Eiffel. Kolodvor Orléans ostao je glavni terminalCompagnie du Paris-Orléans (prema Clermont-Ferrandu, Lyonu i Parizu).1898. godine, izgrađen je današnji kolodvor Saint-Jean, kako bi zadovoljio veći broj putnika. Kolodvor Orléans malo je po malo gubio svoju važnost, da bi se nakon spajanja dva poduzeća (Paris-Orléans iMidi)1934. i stvaranjaSNCF-a, 1938. godine, apsolutno zatvorio u korist kolodvora Saint-Jean. Danas je kolodvor Orléans kino.
Bordeaux je do danas ostao važno željezničko čvorište između Pariza i Španjolske. Glavni bordoški kolodvor (Saint-Jean) povezan je brojnimTGV vlakovima. Bordeaux je TGV-om povezan sa kolodvorima Pariz-Montparnasse,Toulouse,Irun,Dax,Hendaye,Pau, itd.Bordeaux je također povezan sa običnim vlakovima i sa TER-om saNantesom,Périgueuxom,Arcachonom, itd. Bordeaux također ima i dva kolodvora za regionalne vlakove, Bénauge i kolodvor Saint-Louis.
Bordoška željeznička mreža trenutačno je zasićena i priprema se gradnja novog mosta preko Garonne, paralelno s Eiffelovim mostom, da bi se grad pripremio za dolazak nove brze linije TGV-a.
Bordeaux opslužuje međunarodni aerodrom Bordeaux-Mérignac. Nalazi se u općini Mérignac i dostupan je obilaznicom na izlazu 11b. Ova jezračna luka 2004. godine imala promet od 2 928 873 putnika. Glavne su odredišne veze Pariz-Orly,Lyon,London-Gatwick,Marseille,Nica iStrasbourg.
Bordeaux i njegovu aglomerizaciju (CUB), opslužuje prijevozničko poduzeće TBC (Tram et Bus de la CUB). Ovim poduzećem upravlja Connex Bordeaux iz grupeConnex koja po ugovoru upravlja mrežom. TBC je zamijenio CGFTE, 3. srpnja 2004. godine, nakon reorganizacije mreže i uvođenja linije B Bordoškog tramvaja.
Mreža se sastoji od:
3 tramvajske linije (A, B i C)
75 dnevnih autobusnih linija, koje su sve povezane sa tramvajom (od 1 do 96)
12 noćnih autobusnih linija (od S1 do S12)
jednog električnog i jednog riječnog shuttlea na Garonni.
Ova mreža opslužuje 27 općina u urbanoj zajednici Bordeauxa, od 5 sati do 1 sat ujutro.
Grad je prvu tramvajsku liniju (A) dobio 21. prosinca 2003. Gradonačelnikov ured i CUB odlučili su se za tramvaj, nakon napuštanja projekta gradske lake željeznice. Projekt gradnje metroa najavljen je 1993. godine, ali je napušten zbog cijene projekta ( 300 milijunafrancuskih franaka). Alain Juppé uz potporu oporbenih socijalista najavio je gradnju tramvaja. Linija C otvorena je 24. travnja 2004., a linija B 15. svibnja 2004. Sve tri linije trebale bi biti produžene2007.
Bordeaux ima u prosjeku oko 70 000 studenata na jednom od najvećih kampusa u Europi (235 ha) koje se dijeli na 4 općine: Bordeaux,Talence,Pessac etGradignan. Bordoško je sveučilište podijeljeno na 4 dijela:
Université Bordeaux 1 (znanost i tehnologija), 10 693 studenata, 2002.
Bordeaux je označen kao "Francuski grad umjetnosti i povijesti". Kulturno zaštićeni dio jedan je od najvećih u Francuskoj (150 ha), a većinom ga čini najveći arhitektonski urbani kompleks u Europi iz 18. st., izgrađen za vrijemeLuja XV. Jedan je dio ove baštineUNESCO proglasioSvjetskom baštinom 2007. god.
Dolaskom Revolucije maknuto je cvijeće, a postavljeni su travnjaci te su sačuvana samo velika stabla. Vrt se koristio za službene ceremonije i za balove. 1856. godine donesena je odluka o renovaciji. Izgrađena su dva pješačka mosta, a Armand i Guibert napravili su engleski park. Postavljeni su i novi kipovi: Diane (Gabies), Jeunesse et Chimère (Granet), Maxime Lalanne (bordoški akvafortist),Rosa Bonheur (slikarica životinja). Ovdje se nalazi i prirodnoslovno-povijesni muzej.
Što se tiče kina, Bordeaux je jako dobro opremljen. Na trgu Gambetta mogu se naći kinaUGC Cinécité ile Français.Le petit Trianon Jean Vigo specijaliziran je za art et essai (umjetnost i pokus),Utopia, kino je sa pet dvorana koje se nalaze u staroj kapelici (četvrt Saint-Pierre). MultipleksiMéga CGR iMégarama, nalaze se na desnoj obali Garonne, blizu starog kolodvora Orléans (povijesni spomenik).
1) Zajednička svjetska baštinaBelgije iFrancuske2) Zajedno sa 5 drugih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baštinaFrancuske iŠpanije4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[30]
.svg)
.JPG)
_-_The_Day_of_the_Dead_(1859).jpg)
.svg)
.svg)
