Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Benzen

Izvor: Wikipedija
Benzene
Full skeletal formula of benzene
Full skeletal formula of benzene
Ball-and-stick model of benzene
Ball-and-stick model of benzene
Simplified skeletal formula of benzene
Simplified skeletal formula of benzene
Space-filling model of benzene
Space-filling model of benzene
IUPAC ime
 
Benzen
Naziv po klasifikacijicikloheksa-1,3,5-trien
Drugi nazivi
  • 1,3,5-cikloheksatrien
  • benzol
Identifikacija
CAS registarski broj71-43-2 DaY
PubChem[1][2]241
ChemSpider[3]236 DaY
UNIIJ64922108F DaY
EINECS broj200-753-7
KEGG[4]C01407
ChEBI16716
ChEMBL[5]CHEMBL277500 DaY
RTECS registarski broj toksičnostiCY1400000
Jmol-3D slikeSlika 1

c1ccccc1

InChI=1S/C6H6/c1-2-4-6-5-3-1/h1-6H DaY
Kod: UHOVQNZJYSORNB-UHFFFAOYSA-N DaY


InChI=1/C6H6/c1-2-4-6-5-3-1/h1-6H
Kod: UHOVQNZJYSORNB-UHFFFAOYAH

Svojstva
Molekulska formulaC6H6
Molarna masa78.11 g mol−1
Agregatno stanjeBezbojna tečnost
Mirisaromatičan, sličan benzinu
Gustina0,8765(20) g/cm3[6]
Tačka topljenja

5,5 °C, 278,7 K, 41,9 °F

Tačka ključanja

80,1 °C, 353,3 K, 176,18 °F

Rastvorljivost uvodi1,79 g/L (15 °C)[7][8][9]
Rastvorljivostrastvoran ualkoholu,hloroformu,CCl4,dietil etru,acetonu
log P2,13
Napon pare10 kPa
λmax255 nm
Magnetna osetljivost54,8 x 10−6 cm3/mol
Indeks prelamanja (nD)1,50108
Viskoznost0,652cP na 20 °C
Dipolni moment0D
Termohemija
Standardnaentalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo29848,7 kJ/mol
Standardna molarna entropijaSo298173,26 J/K mol
Specifični toplotni kapacitet,C136,0 J/K mol
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS)HMDB
EU-klasifikacija
NFPA 704
3
2
0
 
R-oznakeR45,R46,R11,R16,R36/38,R48/23/24/25,R65
S-oznakeS53,S45
Tačka paljenja−11,63 °C, 262 K
Tačka spontanog paljenja497,78 °C
Eksplozivni limiti1,2–7,8%
LD50930 mg/kg (pacov, oralno)
Srodna jedinjenja
Srodna jedinjenja

 DaY (šta je ovo?)  (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose nastandardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Benzen (trivijalni naziv: benzol), molekulske formule C6H6, je najjednostavnijiaromatični ugljovodonik. Otkrio ga jeMajkl Faradej1825. godine tako što je izolovao benzen iz kitovog ulja i dobio bezbojnu tečnost karakterističnog mirisa. Tada je bila poznata samo molekulska formula.Osnovno jedinjenje velike grupe organskih aromatičnih jedinjenja -arena. Njegova gustina 0,885 g/cm³, tačka topljenja 5,5 °C, tačka ključanja 80,2°S. Gori svetlim i jako čađavim plamenom. Otrovan je i kancerogen i u tečnom i u gasovitom stanju. Dobija se pri suvoj destilaciji uglja ukoksarima, na području nekadašnje Jugoslavije uLukavcu iZenici. Znatne količine se proizvode i sintetički, katalitičkim krekovanjem alifatičnih i naftenskih ugljovodonika. U svetu je1975. godine proizvedeno 8,92 miliona tona. Upotrebljava se u hemijskoj industriji kao rastvarač, sredstvo za ekstrakciju i kao sirovina za druge proizvode.

Benzenov prsten

[uredi |uredi kod]

Benzenov prsten je šestočlani prsten koji obrazuju atomiugljenika u strukturi molekula ugljovodonika benzola. Osnovni je strukturni sastojak organskih aromatičnih jedinjenja. Slobodnielektronski parovi ugljenika u prstenu su delokalizovani i iznad i ispod ravni prstena grade delokalizovane elektronske oblake. Ovakva struktura je hemijski veoma postojana pa su jedinjenja koja poseduju benzenov prsten, i pored postojanja nezasićenih veza, pretežno dezaktivirana za reakcijuadicije. Prsten je pak podložanelektrofilnom napadu odnosno elektrofilnoj aromatičnojsupstituciji pri kojoj se očuvavaaromatičnost (posebna pažnja se obraća na redosled uvođenja supstituenata zbog njihovih direkcionih uticaja). Dobijeni derivati imaju široku primenu.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. Lide, D. R., ur. (2005). CRC Handbook of Chemistry and Physics (86th izd.). Boca Raton (FL): CRC Press. ISBN 0-8493-0486-5. 
  7. Arnold, D.; Plank, C.; Erickson, E.; Pike, F. (1958). „Solubility of Benzene in Water”. Industrial & Engineering Chemistry Chemical & Engineering Data Series 3 (2): 253. DOI:10.1021/i460004a016. 
  8. Breslow, R.; Guo, T. (1990). „Surface tension measurements show that chaotropic salting-in denaturants are not just water-structure breakers”. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America 87 (1): 167-9. Bibcode1990PNAS...87..167B. DOI:10.1073/pnas.87.1.167. PMC 53221. PMID 2153285. 
  9. Coker, A. Kayode; Ludwig, Ernest E. (2007). Ludwig's Applied Process Design for Chemical And Petrochemical Plants. 1. Elsevier. str. 114. ISBN 0-7506-7766-X. Pristupljeno 31. 5. 2012. 

Literatura

[uredi |uredi kod]
  • Coker, A. Kayode; Ludwig, Ernest E. (2007). Ludwig's Applied Process Design for Chemical And Petrochemical Plants. 1. Elsevier. str. 114. ISBN 0-7506-7766-X. Pristupljeno 31. 5. 2012. 
  • Archibald Scott Couper,On a New Chemical Theory, Philosophical Magazine 16, 104-116 (1858)
  • Josef Loschmidt, Chemische Studien I, Carl Gerold's Sohn, Vienna (1861),
  • Josef Loschmidt, Chemische Studien I, Aldrich Chemical Co, Milwaukee (1989), catalog no. Z-18576-0, and (1913) catalog no. Z-18577-9
  • Kathleen Lonsdale, "The Structure of the Benzene Ring in Hexamethylbenzene,"Proceedings of the Royal Society 123A: 494 (1929).
  • Kathleen Lonsdale, "An X-Ray Analysis of the Structure of Hexachlorobenzene, Using the Fourier Method,"Proceedings of the Royal Society of London, Vol. 133, No. 822, Oct. 1, 1931

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Benzen naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Benzen&oldid=42239364
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp