| Baiji | |
|---|---|
 | |
| Kineski riječni dupin, Baiji (Lipotes vexillifer), ilustracija | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite:Kritično (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Podrazred: | Eutheria |
| Red: | Cetacea |
| Podred: | Odontoceti |
| Natporodica: | Platanistoidea |
| Porodica: | Lipotidae |
| Rod: | Lipotes |
| Vrsta: | L. vexillifer |
| Dvojni naziv | |
| Lipotes vexillifer Miller,1918. | |
 | |
| Područje na kojem žive Baiji | |
Baiji (lat.Lipotes vexillifer), vrstariječnih dupina kojeg nazivaju ikineski riječni dupin,kineski jezerski dupin ali iJangce dupin, živi isključivo u velikojkineskoj rijeciJangce i njenim pritocima. Smatra ga se najrjeđimsisavcem na svijetu, ako u međuvremenu već nijeizumro.
Kineski riječni dupin naraste do 2,5metara i težak je do 160kilograma. Pri tome, mužjaci su s oko 2,2 m nešto manji od ženki. Gornja strana tijela mu je blijedo siva do plavkasta, dok je donja strana bijela. Jednako tako su obojene i prednje i repna peraja, gornja strana sivkasta, a donja bijela. Leđna peraja ima oblik trokuta zaobljenog vrha.
Izraženokljunasta njuška mu je prema vrhu blagu svinuta prema gore. Vrlo je uska i u svakojčeljusti ima između 30 i 35zubičunjastog oblika.Oči su zakržljale, ali nije izgubioosjetilo vida.
Ranije se mislilo, da živi samo uDongtinškom jezeru (Što mu je, vjerojatno, i donijelo jedno od imena koja se za njega koriste,kineski jezerski dupin), dok nije tijekom 1970-tih otkriveno, da ga se može sresti u dužini od 1900km uzvodno od ušća Jangcea. Živjeli su od prilike na svakih četiri kilometra po jedan cijelom dužinom rijeke. Kod visokih voda, dolazili su i u riječne rukave i jezera. Iz Dongtinškog jezera je nestao kad se u njemu skupila velika količinasedimenta kao posljedica intenziviranepoljoprivrede. Nakon toga, moglo ga se vidjeti još samo u srednjem, mirnijem dijelu Jangcea.
O načinu života ove vrste je vrlo malo poznato. Kako su imoči a s njima i vid zakržljali, u lovu na plijen su ovisni o svojoj sposobnostieho lociranja. Hrane se isključivoribama koje love za vrijeme svojih urona koji traju samo dvadesetaksekundi. Spektar lovine im je vrlo širok, a love pretežno ribe koje se drže dna.
Baiji danas žive samotnjački. Ranije ih se sretalo u parovima ili manjim grupama do šest jedinki, a povremeno se viđalo grupe i do deset životinja. Većinu vremena ovaj dupin provodi tik ispod površine vode tako da mu leđna peraja viri iz vode. Kod izranjanja prvo izlazi glava, a zatim se savije i ponovo glavom uranja. Repna peraja se pri tome ne vidi.
O razmnožavanju se ne zna gotovo ništa. Mladunci se rađaju dugi manje od 95cm i teški oko 10 kilograma.
Premafosilnim nalazima zaključuje se, da je baiji prije oko 20.000 godina ušao u Jangce izPacifika. On je istovremeno jedini pretstavnikroda Lipotes i porodice Lipotidae. Do unatrag nekoliko godina svrstavalo ga se u istu porodicu sBoto,La Plata iIndijskim riječnim dupinom nazvanuriječni dupini. Sličnosti između ovih vrsta nisu proizašle iz njihove srodnosti, nego su posljedicakonvergentnog prilagođavanja životu u velikim riječnim sistemima.
ImeLipotes izvedeno je izgrčkog 'leipos' što se može prevesti kao 'preostali' ili 'onaj koji je ostao', a zasniva se na činjenici da živi na vrlo ograničenom području. Drugi dio imena,vexillifer, izvedeno je iz riječi 'vexillum' koja znači 'zastava' i 'fer' što znači 'nositi', dakle, 'nosač zastave'.
Prvi opis ove životinje potiče iz jedne enciklopedije o prirodi napisane u vrijeme dinastijeHan, što znači iz razdoblja oko Kristovog rođenja.1978. je kineska Akademija znanosti osnovala Centar za istraživanje slatkovodnog dupina.
Danas se baiji smatra najrjeđimkitom i jednim od najrjeđihsisavaca uopće. Najveća ugroza im je industrijalizacija i kao njena posljedica veliko zagađivanje Jangcea, zatim masivan prometbrodova rijekom kao i utapanje dupina kad se upletu u ribarske mreže. Sve to dovelo je vrstu na granicu istrijebljenja. Mnoga dokazana uginuća posljedica su raznih načina lova nakečige, a zatim sudara s motornim čamcima čiji broj se također jako povećao.
Iako je dupin još1979. prepoznat kao ugrožena vrsta a1983. stavljen pod strogu zaštitu, uvjeti koji ga ugrožavaju se nisu promijenili. Jedno brojanje provedeno1986. utvrdilo je broj od oko 300 jedinki, dok ih je brojanje1998. utvrdilo još samo sedam.
Aktualni broj jedinki je vrlo teško procijeniti. Gradnju poznate braneTri sutjeske vrsta vjerojatno neće preživjeti, jer će branom populacija biti zauvijek podijeljena. Može se pretpostaviti, da se baiji pod ovim uvjetima više neće moći razmnožavati, te da će zadnji preostali primjerci vrste uginuti bez potomaka.
Posljednji poznati baiji bio je Qi Qi koji je uginuo 2002. godine.[1]
Ustudenom2006. bilo je u planu nekoliko preživjelih primjeraka pronaći, uloviti i ponovo pustiti u jedan oko 20km dugačak rukavacJangcea.Prema pisanju NewScientist od 8. kolovoza 2007., rijetki dupin iz rijeke Jangce, službeno je izumro. Tijekom istraživanja koje je trajalo šest tjedana u rijeci nije primijećen ni jedan dupin. Uzroci izumiranja su teška industrijalizacija, zagađenje, ribolov s velikim mrežama i drugi.
GradBeijing je ime dobio upravo po kineskom rečnom dupinu,i ima dosta mitova o postanku kineskog rečnog dupina
Prema jednom mitu,Baiji (što znači rečni dupin nakineskom) je bilaprinceza kojoj je otac (kralj) umro i njen deda mučitelj je želeo prodati je zato što će kada je proda,imati puno novca,i jednog dana ju je vodio preko mosta ispod koga je bila rekaJangcekjang i bila je jaka oluja i nevreme,i princeza se otela svom dedi i skočila u reku i pretvorila u rečnog dupina,a za svojom unukom je i njen deda skočio u reku i pretvorio u pliskavicu.
Prema drugom mitu,Baiji (što znači dupin nakineskom) je bila kćerka generala koji je ratovao sajapanskom vojskom,i godine su prošle i kada se vratio iz rata,shvatio je da je ta devojka njegova kćerka i bacio se u reku i pretvorio u pliskavicu,a njegova kćerka je skočila za njim i pretvorila u rečnog dupina.
Ukineskom folkloru,rečni dupini se često prikazuju kao natprirodna bića koja mogu da se pretvore u ljude
Kineski rečni dupini su uglavnom noćne životinje koje su i jako graciozni plivači koji često iskaču iz vode i imajusrebrni odsjaj koji podseća na odsjajMeseca,te se u kineskom folkloru vezuju zaMesec i ženski pol;takođe,u kineskom folkloru,kineski rečni dupini poseduju sposobnost preobražavanja u žene. Poređenje rečnih dupina sa ženskim polom je kulturološki toliko jako da je u neki kineskimprovincijama kompliment za ženu reći da jerečni dupin što znači da je žena lepa i privlačna,i u istočnoj Kini,rečni dupin je simbol gracioznosti,ženstvenosti,lepote,seksualne privlačnosti i zavodljivosti.
