Karta rimskih provincija na području današnje AustrijeFaksimil darovnog ugovora u kojem se prvi put pominje AustrijaCaricaMarija TerezijaPodjela Austrijskog Carstva na austrijski i mađarski dioSavezničke okupacione zone u Austriji nakonDrugog svjetskog rataKarta nacionalnih parkova u AustrijiGroßglockner najviši planinski vrh Austrije se 3.798 mPredsjednik Austrije od 2016. godineAlexander Van der BellenZgrada austrijske skupštine u Beču
Područje Austrije bilo je naseljeno i ustarijem kamenom dobu, o čemu svjedoči i jedan od najvrijednijih nalazaarheologije u AustrijiWillendorfska Venera. Nastala je oko 25.000 godina p.n.e na području današnjeg Willendorfa kodWachaua uDonjoj Austriji. Pronađena je 1908. godine, a danas se nalazi u Prirodno-historijskom muzeju uBeču.
Na području današnje Austrijekeltska plemena - Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo Noricum. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu željeza, sve do područja današnjeItalije, kao i po svojim konjima. Imali su i svoju kovnicu novca. ŠirenjemRimskog carstva, kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovimaTiberijem iDruzom 15. godine pne. područje današnjegTirola iVorarlberga prelazi u posjed Rima. Rimljani osnivajuprovincijeNorikum,Panonija iRetija. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su :Solva - kod mjestaWagna,Ovilava -Wels,Lauriacum - Lorch kodEnnsa,Cetium -Sankt Pölten,Vidobona -Beč,Iuavavum -Salzburg.
…in regione vulgari vocabuloOstarrîchi in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.
Oko 1000. godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr.in orientali regno,in oriente,OsterlandAustria iterra orientalis. Danas većina jezika naziva Austriju tim imenom, izuzevslovačkogRakúsko,češkogRakousko ifinskog jezikaItävalta.
Izumiranjem dinastije Babenberg,Rudolf Habsburški 1240. godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije Habsburg, te uzima ime Rudolf I. vojvoda austrijski i štajerski.Dinastija Habsburg vladala je Austrijom sve do svog izumiranja1780. godine, kada ju je naslijedilalotarinška dinastija pod imenom Habsburg-Lotaringija.
Austrijsko Carstvo je1867. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija,Austro-Ugarske na austrijski i mađarski dio. OdlukomBerlinskog kongresa Austrija okupira Bosnu i Hercegovinu, koju 1908. godine anektira. Napadom Austro-Ugarske naSrbiju 1914. godine započeo je Prvi svjetski rat. Sa ukupnom površinom od 676.615 km² Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u Evropi, a po broju stanovnika sa oko 53 miliona 1914. godine, treća u Evropi. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubilaPrvi svjetski rat, pa jemirovnim ugovorom u Saint-Germainu imirovnim sporazumom u Trianonu 1918. godine, nastala Austrija u današnjim granicama, nazvanaPrva Republika, sa prvim predsjednikom vladeKarlom Rennerom.1938. godine Austriju je pripojila nacističkaNjemačka.
KrajemDrugog svjetskog rata 1945. godine saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacione zone sve do1955. godine, kad je stekla potpunu nezavisnost, pod uvjetima da ostane neutralna, te da se odrekne težnji za ponovnim pripojenjem Njemačkoj. 27. aprila 1945. godine proglašena je privremena vlada na čelu saKarlom Rennerom. Ta vlada proglašava uspostavljenjeDruge republike i upravlja Austrijom, sa manjim promjenama, sve do prvih legitimnihizbora 1949. godine.
Austrija se proteže maksimalno u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijencaAlpe. Na istočnoj granici premaČeškoj, nalaze se obronciKarpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž tokaDunava, te u južnojŠtajerskoj iGradišćje je na rubu Panonske nizije. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža tačka Austrije je Hedwighof u općiniApetlon u Gradišću 114 m, a najviši vrh jeGroßglockner sa 3.798 m.
Najviši planinski vrhGroßglockner 3.798 m u Austriji nalazi se u saveznoj pokrajini Koruškoj. Osim njega Austrija ima preko 900 vrhova sa visinom većom od 3.000 m.[6] Neki veći vrhovi su:
Najveći dio Austrije, oko 80.566 km² pripadaDunavskom slivu, a samo mala područja na zapadu pripadaju slivuRajne (2.366 km²), te na sjeveru slivuElbe sa površinom od 918 km².
U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.
Po austrijskomUstavu iz 1920., te dopunama iz 1929. godine godine Austrija je federalna, parlamentarna demokratska republika, koja se sastoji od devet saveznih pokrajina.[7] Ustav je ponovo stupio na snagu nakon završetkaDrugog svjetskog rata 1945. godine.
Aktivno pravo glasa na izborima u Austriji imaju sve osobe koje su
državljani Austrije.
osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. Do 2007. godine starosna granica bila je 18 godina.
Pasivno pravo glasa, imaju sve osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 18 godina, osim ako nisu izuzeti iz prava za glasanje.
Šef države je predsjednik, koji se bira direktno na izborima svakih šest godina. Po austrijskom Ustavu, mandat se predsjedniku može samo jednom produžiti, sa narednih šest godina. Predsjednik ima funkciju proglašavanja i mogućnost raspuštanja vlade, savezne skupštine, kao i pokrajinskih skupština, glavni je zapovjednik oružanih snaga Austrije, kao i službeni predstavnik Austrije na međunarodnom nivou. Sadašnji predsjednik Austrije jeHeinz Fischer, članSocijalističke partije Austrije (SPÖ) izabran je prvi put naizborima 25. aprila 2004., a drugi put, kao nezavisni kandidat naizbori za predsjednika Austrije, 25. aprila 2010. godine.
Državno vijeće (njem:Nationalrat) sastoji se od 183 zastupnika, koji se biraju na direktnim i tajnim izborima svakih pet godina. Do 2007. godine mandat u skupštini trajao je četiri godine. Skupština donosi najvažnije zakone, te je za njihovo usvajanje potrebna, obično apsolutna većina (najčešće dvotrećinska). Za ulazak u skupštinu postavljena je granica od 4%. Glasovi partija, koje osvoje manje od 4%, dijele se partijama sa većim procentualnim udjelom. Državnim vijećem predsjedavaju tri predsedjnik koji se biraju iz redova tri najjače partije. U mandatu od 2008. godine predsjednica vijeća je Barbara Prammer (SPÖ), drugi predsjednik je Fritz Neugebauer (ÖVP), a treći, član FPÖ Martin Graf.
Savezno vijeće (njem:Bundesrat) Članovi se biraju iz pokrajinskih skupština. Savezno vijeće ima pravoveta na odluke, koje se u državnom vijeću, može pobiti. Samo u iznimnim slučajevima, ako su prava pokrajina ugrožena, savezno vijeće ima apsolutno pravo veta. Politički kritičari, zbog zastupanja partijskih interesa zastupnika, a ne interesa pokrajina, često smatraju ovo vijeće nepotrebnim.
Naizborima 2008. godine za skupštinu koji su održani 28. septembra izabrane su sljedeće partije:
Socijalistička partija Austrije (SPÖ) 29,26% i 57 predstavnika,
Narodna partija Austrije (ÖVP) 25,98% i 51 predstavnik
Slobodarska partija Austrije (FPÖ) 17,54% i 34 predstavnika
Savez za budućnost Austrije (BZÖ) 8,26% i 21 predstavnik
Zeleni 8,05% i 20 predstavnika
Ostale partije dobile su manje od 4 % te nisu imale pravo za ulazak u parlament
Zbog najviše osvojenih glasova mandat za sastav vlade povjeren je članu Socijalističke partije Austrije (SPÖ)Werneru Faymannu.
U Austriji je vlada, pored predsjednika države najviši organ uprave. Članovi vlade su predsjednik vlade (njem:Bundeskanzler), podpredsjednik vlade (njem:Vizekanzler) i savezni ministri.
Predsjednika vlade postavlja predsjednik države, uobičajeno ga predlaže nakon izbora, najjača partija u parlamentu, mada to nije pravilo. Vlada predlaže predsjednika vlade, predsjedniku i on predlog može također odbiti. Predsjednik države ima ovlasti, da na osnovu prijedloga vlade, raspusti skupštinu te raspiše nove izbore. Predsjednik vlade jeprimus inter pares u vladi, predlaže i otpušta ministre, mada nema ovlasti mješanja u resor pojedinog ministarstva.
Nakon izbora u septembru 2008. godine, te nakon 56 dana pregovaranja, SPÖ je ušao u koaliciju sa ÖVP, te je za predsjednika vlade izabranWerner Faymann, a za podpredsjednika, Josef Pröll, član ÖVP.
Austrijska vlada, izabrana na izborima 2008. godine, ima četrnaest članova, uključujući predsjednika i podpredsjednika vlade. Broj članova je promjenljiv, te je u zavisnosti od pojedine vlade. Podpredsjednik vladeJosef Pröll obavlja i funkciju ministra financija.
Austriju zastupa uEvropskom parlamentu 18 predstavnika, koji se biraju svakih pet godina na izborima. Birači glasaju za biračke liste političkih partija, te mogu i direktno svoj glas dati kandidatu na izabranoj listi političke partije. Od 2009. godine Austriju će predstavljat 17 predstavnika. Naizborima za Evropski parlament održanim 8. juna 2009. godine u Austriji, pobijedila je Narodna partija Austrije (ÖVP) sa 29,8 % i 6 predstavnika u parlamentu. Na drugom mjestu je Socijalistička partija Austrije sa 23,9% i 5 predstavnika
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznihpokrajina. Pokrajine su podijeljene naokruge i statutarne gradove. Okruzi su podijeljeni nagradove, općine i općine samarkt statusom.
Austrija ima razvijenu tržišnu privredu i visok životni standard. Njeguje dobre veze sa privredamaEvropske Unije, pogotovo sNjemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU.
Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je ekonomski porast na 1.2% u2001. godini.
Po članu 8 Ustava Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je maternji jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlikaaustrijskog njemačkog, sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih naroda (slovenskog, mađarskog i italijanskog jezika). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je porednjemačkog,gradišćanski hrvatski islovenački, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati zvanične državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik.
Austrija ima i mnogo radnika useljenika. Najveći broj je useljenika iz Turske, državljana balkanskih zemalja (BiH, Srbija, Hrvatska, Rumunija, Albanija i dr.).
U Austriji je službeno priznato dvanaest religija[8] i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:
broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova,
pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu,
obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te
kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe.
Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na:
organizovanje nastave religije i njeno financiranje od strane državnih organa,
oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište,
pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i
zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice,
Sistem visokog obrazovanja u Austriji sastoji se of federalnih univerziteta (njemački:Universitäten), privatnih univerziteta (njemački:Privatuniversitäten) i visokih škola (njemački:Fachhochschulen). Tri vrste institucija funkcionišu na osnovu različitih zakona gde je jedna od glavnih razlika način financiranja rada institucija. Dve institucije uDonjoj Austriji imaju specijalan status.
Turizam zauzima veoma vazno mesto u privredi Austrije.U tome prednjaci pokrajina Tirol(centar-Insbruk) na zapadu zemlje,koja ostvaruje skoro polovinu ukupnih austrijskih prihoda od turizma.Razvijen je i hotelski i seoski turizam,a turisti dolaze leti i zimi. Znatne prihode od turizma ostvaruje Bec.
Sport u Austriji je veoma popularan . Fudbal i rukomet su najpopularniji.Pored toga učestvovali su na raznim takmičenjima i pri tom osvojili brojne medalje.
Johnson, Lonnie (1989). Introducing Austria: a short history. Riverside, Calif.: Ariadne Press. ISBN0-929497-03-1.
Rathkolb, Oliver.The Paradoxical Republic: Austria, 1945–2005 (Berghahn Books; 2010, 301 pages). Translation of 2005 study of paradoxical aspects of Austria's political culture and society.
Österreichische Nationalbibliothek:Österreichische Bibliographie: Verzeichnis der österreichischen Neuerscheinungen. Wien 1946–2002. Seit 2003Online-AusgabeArhivirano 2006-10-10 naWayback Machine-u
Ingeborg Auer u. a.:ÖKLIM – Digitaler Klimaatlas Österreichs. In: Christa Hammerl u. a. (Hrsg.):Die Zentralanstalt für Meteorologie und Geodynamik 1851–2001. Leykam, Wien 2001,ISBN3-7011-7437-7.
Richard und Maria Bamberger, Ernst Bruckmüller, Karl Gutkas (Hrsg.):Österreich-Lexikon. Verlagsgemeinschaft Österreich-Lexikon, Wien 2004,ISBN3-85498-385-9 – Fortgeführt alsOnline-Ausgabe.
Ernst Bruckmüller:Sozialgeschichte Österreichs. Oldenbourg, Wien 2000
Harald Fidler:Österreichs Medienwelt von A–Z. Das komplette Lexikon mit 1000 Stichwörtern von Abzockfernsehen bis Zeitungssterben. Falter, Wien 2008,ISBN978-3-85439-415-0.
Friedrich Heer:Der Kampf um die österreichische Identität. Böhlau, Wien 2001,ISBN3-205-99333-0.
Erwin Ringel:Die österreichische Seele: Zehn Reden über Medizin, Politik, Kunst und Religion. Neuauflage. Kremayr & Scheriau, Wien 2005,ISBN3-218-00761-5.
Robert und Melita Sedlaczek:Das österreichische Deutsch. Ueberreuter 2004,ISBN3-8000-7075-8.
Helmut Seel, Josef Scheipl:Das österreichische Bildungswesen am Übergang ins 21. Jahrhundert. Leykam, Graz 2004,ISBN3-7011-7388-5.
Peter Berger:Kurze Geschichte Österreichs im 20. Jahrhundert. 2. verb. Auflage. Facultas Universitätsverlag, Wien 2008,ISBN978-3-7089-0354-5.
Karl Vocelka:Geschichte Österreichs. Kultur – Gesellschaft – Politik. Heyne, München 2002,ISBN3-453-21622-9.
Herwig Wolfram (Hrsg.):Österreichische Geschichte. 14 Bände. Ueberreuter, Wien 1994–2006.
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
.svg)
.jpg)
.svg)
