Aulo Plaucije (Aulus Plaucius, 1. vijek) bio je Rimsko Carstvo|rimski vojskovođa i političar, poznat po tome što je uspješno vodio rimske legije prilikomosvajanja Britanije te bio prvi rimski guverner Britanije.
O njegovom ranom životu se malo zna. Prvi put se spominje 24. kada je ugušio jedan manji ustanak robova uApuliji. U drugoj polovici 29. je bio suffectkonzul, a početkomKlaudijeve vladavine služio kao guvernerPanonije. U tom periodu je sagradio put koji je spajao današnjiTrst iRijeku.
Godine 43. mu je Klaudije za invaziju Britanije povjerio četiri legije i 20.000 pomoćnih trupa, uglavnom Tračana i Batavaca. Vojska mu se pred sam polazak pobunila, jer se smatralo da se prelaskom Oceana na sebe navlači bijes bogova. Tek je dolazakNarcisa, Klaudijevog sekretara za koga se znalo da je nekada bio običan rob, uvjerio vojnike da mogu krenuti na pohod, jer je "sve moguće". Plaucije se iskrcao kraj današnjegRichborougha uKentu i nakon nekoliko manjih okršaja una rijeci Medway poraziobritskog vođuKarataka (a prema nekim izvorima i njegovoh brataTogodumna). S vojskom je napredovao na sjever doTemze te potom zatražio da Klaudije osobno dođe sa pojačanjima. Ta se odluka pokazala ispravnom, jer su se preostali Briti, impresionirani rimskom silom, predali bez borbe. Plaucije je nakon toga postao guverner Britanije, i na tom položaju ostao do 47. Po dolasku u Rim mu je priređenovatio.
Plaucije je bio oženjen zaPomponiju Grecinu, za koju neki historičari drže da je bila prva rimska aristokratkinja preobraćena nakršćanstvo. Zbog toga što je Grecina 57. na porodičnom sudu oslobođena optužbi za "istočno praznovjerje" se ponekad špekulira da je i sam Plaucije prije toga postao kršćanin.
Plaucije se pojavljuje kao lik u romanuQuo vadisHenryka Sienkiewicza. On i Grecina su opisani kao skrbnici protagonistice Ligije koji potajno ispovijedaju krščanstvo. Uholivudskoj ekranizaciji iz 1951. je prikazano kako zbog svoje kršćanske vjere umire mučeničkom smrću uKoloseumu.