Praptica iliarheopteriks (lat. Archaeopteryx lithographica) je najstarija poznata ptica. Sedam primjeraka arheopteriksa pronađeno je u vapnenačkim naslagama u blizini Eichstätta i Solnhofna u Bavarskoj u južnoj Njemačkoj.
Praptica se razvila oddinosaura teropoda, te predstavlja prijelazni oblik izmeđuptica igmazova. Imala jekrila i bila je pokrivenaperjem. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdobljaJure. Archaeopteryx je mogao letjeti približno 200 km/h.
Fosilni ostaci sačuvali su osimkostura još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sazubima ualveoli, te rep dug oko 30 cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra).Grudna kost joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene.Ima četiri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazredaSauriurae odnosnoArchaeornithes. U drugi podrazredOdonthognathae ubrajaju se dvije vrste arheopteriksa iz razdobljakrede.
Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheopteriks,2001. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheopteriksa.[1]
- ↑New Scientist, 17. travnja 2004, p. 17
.jpg)
