Rođena je uFrankfurtu, mlađa od dvije kćerke Ottoa i Edith Frank. Nakon pobjede Nacističke partijeAdolfa Hitlera1933. godine, Frankovi odlaze potražiti spas uHolandiji. U ovom periodu Anne, koja je od djetinjstva pokazivala interes za književnost, počinje pisati svoj dnevnik.Njemačka ubrzo okupira Holandiju a progoni Jevreja se nastavljaju, prisiljavajući porodicu na skrivanje u zgradi Ottove firme. Nakon dvije godine skrivanja uAchterhuisu iliTajnom skrovištu, porodica je izdana i odvedena u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije Anne je umrla od tifusa, samo nekoliko dana nakon svoje sestre Margot. Edith je uspjela pobjeći iz koncentracionog logora, da bi umrla od iscrpljenosti dvadeset dana prije nego je Crvena armija oslobodila logor. Njen otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se uAmsterdam nakon završetka rata, pronašao Annin dnevnik i objavio ga1947.
U dnevniku koji je dobila na trinaesti rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te originalno pokazuje trepnje i situaciju skrivenih židova.
4. augusta1944. godine, ispred kuće Prinsengracht 263., sklonište Anne Frank i porodice sa prijateljima, stajeauto sa pripadnicimaSS iZelene Policije (holandskapolicija u saradnji sa nacističkim vlastima). Iz njega izlaze 4 osobe, SS-Oberscharführer Karl Josef Silberbauer i tri pripadnikaZelene Policije u civilu ali pod oružjem. Kao izdanik smatra se radnik njenog oca W.G. van Maaren iako je oslobođen optužnice u nemogućnosti dolaska do dokaza (ne zbog njihovog nedostatka, već što su se nalazili u poslijeratnojDDR). Policajci hapse svih 8 osoba iz skrovišta te dvoje pomagača: Viktor Kugler i Johannes Kleiman. Miep Gies i Elisabeth Voskuijl toga dana nisu uhapšene iako su bile jedne od pomagača. Jedna od ovih osoba uspijeva spasitidnevnik poslije pretresa. Kugler i Kleiman su još istog dana odvedeni u zatvor Amstelveensweg iz kojeg jedan mjesec kasnije dolaze u zatvor uAmsterdamu. Kleiman je iz zdravstvenih razloga otpušten 18. septembra 1944., dok Kugler tek 28. marta 1945. uspjeva pobjeći.
Uhapšeni Jevreji su prvo odvedeni u prolazni logor za holandske Jevreje Westerbork, odakle bivaju prebačeni zadnjim židovskim transportom premaistoku iz ovog zatvora. Sve osobe prvo dolaze uAuschwitz gdje je jedan od stanara, Hermann van Pels, već istog dana ubijenotrovnimplinom. Auguste van Pels je premještena u logorBergen-Belsen i odatle dalje uTheresienstadt gdje joj se gubi svaki trag. Peter van Pels (Anina tinejdžerska ljubav) je poginuo pri evakuaciji logora od strane nacista5. maja1945., tri dana prije oslobođenja logora od straneCrvene Armije. Fritz Pfeffer je umro 20.decembra1944. u logoru Neuengamme gdje je sproveden preko logoraBuchenwald iSachsenhausen. Edith Frank umire6. januara1945. u ženskom logoruAuschwitz-Birkenau od gladi i slabosti. Margot i Anne Frank su evakuirane u logor Bergen-Belsen gdje malo poslije izbijatifus od kojeg umire prvo Margot a nekoliko dana poslije i Anne. Otto Frank je kao jednini preživio strahote logora te je1980. umro uBaselu uŠvicarskoj. Do kraja života on radi na dnevniku koji biva1988. poslije njegove smrti objavljen.
