Kao dijete odlično je pjevao, tako da su ga uzeli u crkveni zbor, njegov pjevački talent omogućio mu je daljnje školovanje u srednjoj školi umoravskom glavnom graduBrnu. Mucha je imao još jedan izuzetan dar, a to je bilo crtanje, koje je volio više i od pjevanja, - taj talenat omogućio mu je da počne zarađivati od njega. Ispočetka je radio kao kazališni dekorater - slikar, oslikavavši kazališne kulise. Zbog posla se je preselio1879. uBeč, gdje se uposlio u tadašnjoj vodećoj kući za izradu kazališnih kulisa -Kautský - Brioschi – Burghardt. Zbog nesretnog slučaja,1981. izgorjela je firma i ostao je bez posla, vratio se uMoravsku, i radio i nadalje kao slikar kazališnih i ostalih dekoracija, bez stalnog posla.
GrofKarl Khuen iz moravskog gradaMikulov angažirao jeMuchu da mu dekorira unutrašnjost dvorcaEmmahof, nedaleko mjestaHrušovan nad Jevišovkou, zidnim freskama, po završetku radova bio je toliko oduševljen, da je odlučio datiMuchi stipendiju za studij slikarstva naMünchenskoj Akademiji likovnih umjetnosti.
Nakon studija slikarstva uMünchenu (1885.-1887.), preselio se uPariz i nastavio studije naAcadémie Julian iAcadémie Colarossi, istovremeno radio je ilustracije za magazine i reklamne agencije. Oko božića1894., dobio je posao koji ga je izbacio u orbitu - narudžbu za plakat tada slavne glumiceSarah Bernhardt (za kazališteThéâtre de la Renaissance). Ovaj plakat (rađen potpuno u duhu idealaArt Nouveau) donio mu je slavu i mnoge buduće narudžbe. Mucha je sudjelovao u oblikovanju i dekoraciji paviljona Bosne i Hercegovine ( u sklopu nastupa Austro-Ugarske naSvjetskoj Izložbi u Parizu 1900.). Od1906.-1910. boravio je uSjedinjenim Američkim Državama, gdje je odlično primljen. UChicagu se oženio zaMariju Chytilovu, a tamo je upoznao i svog budućeg mecenuCharlesa R. Cranea. Nagovorio ga je da financira njegov budući panslavenski ciklus slika -Slavensku epopeju, te se vratio da ga realizira u svojoj rodnojČeškoj.
Alfons Mucha napravio je mnoštvo slika, plakata, reklama, ilustracija, dizajna nakita i kazališnihscenografija. Njegovi radovi postali su zaštitni znak stila u umjetnosti -Art Nouveau. Kao umjetnički pokretArt Nouveau je težio spoju umjetnosti i industrije, i na taj način želio da umjetnost postane dostupna svima, i tako negira elitističku prirodu umjetnosti. Najviše uspjeha kod naručioca, imao je s motivima mladih žena, raskošne kose, okruženih stiliziranim cvijećem i drugim ornamentalnim ukrasima. Osobno jeMucha želio da ostane upamćen ne samo po plakatima ili ilustracijama, držeći da je zadaća umjetnosti prikaz uzvišenih ideja i duhovnosti. Stoga mu veliki komercijalni uspeh nije godio, dapače čak ga je plašio.
Kazališni plakat za Maude Adams u ulozi Ivane Orleanske iz 1909.
Osamnaest godina je radio na svom mega djeluSlavenska epopeja (češki:Slovanská epopej), seriji od 20 impresivno velikih slika ( prosječno velikih od 8 x 6 m. do 4 x 4 m.) - sažetka povijestislavenskih naroda, za kojeg jeMucha mislio da će doprinjeti afirmaciji i buđenju nacionalne svijesti i ponosa slavenskih naroda. Ovaj opus počeo je slikati u dvorcuZbiroh po povratku izAmerike1910., radio ga je do1928. godine, uz izdašnu pomoć svog američkog meceneCharlesa R. Cranea. Prvotno je bio izložen uPragu, a danas se nalazi izložen u dvorcu u mjestuMoravské Krumlově. Jedna od slika tog opusa jeHájení Sigetu proti Turkům Mikulášem Zrinským (1566) (Odbrana Sigeta od Turaka Nikole Zrinjskog, dovršena 1914.), ali je kao pandan tomeMucha naslikao iŠtěpán Dušan Srbský a jeho korunovace (1346) (Krunidba cara Dušana 1346, veličine: 4,05 x 4,80 m ).
