Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Akrolein

Izvor: Wikipedija
Akrolein
IUPAC ime
 
Prop-2-enal
Drugi naziviAkraldehid
Akrilni aldehid
Alil aldehid
Etilen aldehid
Identifikacija
CAS registarski broj107-02-8 DaY
PubChem[1][2]7847
ChemSpider[3]7559 DaY
UNII7864XYD3JJ DaY
KEGG[4]C01471
ChEBI15368
ChEMBL[5]CHEMBL721 DaY
IUPHAR ligand2418
Jmol-3D slikeSlika 1
Slika 2

O=CC=C


C=CC=O

InChI=1S/C3H4O/c1-2-3-4/h2-3H,1H2 DaY
Kod: HGINCPLSRVDWNT-UHFFFAOYSA-N DaY


InChI=1/C3H4O/c1-2-3-4/h2-3H,1H2
Kod: HGINCPLSRVDWNT-UHFFFAOYAQ

Svojstva
Molekulska formulaC3H4O
Molarna masa56.06 g mol−1
Agregatno stanjeBezbojna ili žuta tečnost.
Iritirajući miris
Gustina0,839 g / mL
Tačka topljenja

−88 °C (-126 °F)

Tačka ključanja

53 °C (127 °F)

Rastvorljivost uvodiZnatna (> 10%)
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS)JT Baker MSDS
Opasnost u toku radaVeoma otrovan. Uzrokuje ozbiljnu iritaciju. Ekstremno zapaljiva tečnost i para.
NFPA 704
3
4
3
 
Tačka paljenja−26 °C
Srodna jedinjenja
Srodna materijeKrotonaldehid

cis-3-Heksenal
(E,E)-2,4-Dekadienal

 DaY (šta je ovo?)  (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose nastandardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Akrolein (propenal) je najjednostavnijinezasićenialdehid. On je bezbojna tečnost sa prodornim, neprijatanim, oštarim mirisom. Miris goruće masti (kao kad se ulje za kuvanje zagreje dok ne počne da se dimi) je uzrokovano razlaganjemglicerola goruće masti u akrolein. Akrolein se industrijski proizvodi izpropilena i uglavnom se koristi kao biocid i gradivni blok za druga hemijska jedinjenja, kao što jeaminokiselinametionin.

Production

[uredi |uredi kod]

Akrolein se industrijski priprema olsidacijompropena. Taj proces koristi vazduh kao izvor kiseonika, a potrebni sumetalni oksidi kaoheterogeni katalizatori:[6]

CH2=CHCH3 + O2 → CH2=CHCHO + H2O

Oko 500.000 tona akroleina se proizvede na ovaj način godišnje u Severnoj Americi, Evropi, i Japanu. Dodatno,akrilna kiselina se proizvodi putem tranzientnog formiranja akroleina.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. Dietrich Arntz, Achim Fischer, Mathias Höpp, Sylvia Jacobi, Jörg Sauer, Takashi Ohara, Takahisa Sato, Noboru Shimizu and Helmut Schwind "Acrolein and Methacrolein" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2012, Wiley-VCH, Weinheim.DOI:10.1002/14356007.a01_149.pub2
Akrolein naWikimedijinoj ostavi
Folna kiselina /metotreksat
Solifolne kiseline (kalcijum folinat/kalcijum levofolinat, natrijum folinat/natrijum levofolinat)
Urična kiselina (TLS)
Akrolein /azotni mustardi
Gvožđe /antraciklini
Alkilirajući agensi
Keratinocitni faktor rasta
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Akrolein&oldid=4926186
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp