Čerkezi.- Narod u srednjem i sjeverozapadnomKavkazu, zvani nekada iCirkasijci. Sami sebe nazivajuAdyge,Adyghe i naKosovuAdidže (=ljudi), ili po drugom tumačenju 'stanovnici obala'. U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (jedn. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su:
Kabardinci u područjuTereka pa do Malke, danasKabardino-Balkarska. Dio ovih Kabardinaca živi i na gornjemKubanu uČerkeskoj autonomnoj oblasti i okoArmavira. Na područjuAdigeje razlikuje se više manjih plemena među kojima suAbadzehi,Bezlenejci (Bezlenejevci),Bžeduhi,Natuhajci ili Natuhadzi iTermigojci (Termigojevci). U 13. stoljeću Čerkezi su bili pod vlastiGruza, tada su i pokršteni. U 15. stoljeću se osamostaljuju pa su neko vrijeme ruski vazali. Kasnije dolaze u neprekidne borbe sTatarima. U prvoj polovici 19. stoljeća Čerkezi vode žestoke borbe s Rusima koji su ih porazili. 1864, tako se odigraloetničko čišćenje Čerkeza, te je između 700.000 do milion pripadnika te nacije protjerano sa Kavkaza u Tursku.
Turci su pak ove Čerkeze raselili po krajevima uMaloj Aziji, naBalkanu uBugarskoj,Sjevernoj Makedoniji iSrbiji, zatim po Siriji i Palestini. Njihovih potomaka ima još po ovim državama iako se većina povukla nakon turske vladavine nazad uTursku.
Čerkezi jezično pripadajusjeverozapadnoj (Jafetidskoj) grani Kavkazaca. Fizički su Čerkezi, kao plemenaŠapsugi, Bžeduhi i Natuhadzi, predstavnicipontskog tipaKavkazaca, subdolihokefalni (duge glave), duga lica, duge brade i tamne kose. Čerkezi su ipak većinom srednjeg rasta, tamnooki i mezokefalni. Za Kabardince koji su bili i pod tatarskim utjecajem, kaže se da su kratkoglavi, vitkog stasa i širokih ramena a po karakteru (iz treće ruke) ratoborni, ponosni, osvetoljubivi i podmukli, skloni razbojništvima i prevari.
U kulturi Čerkeza prevladava stočarstvo i patrijarhat, te nekad razvijenom feudalnom organizacijom.
Ovce, koze, goveda i konji imali su za njih veliku važnost, poznati su kao vrsni jahači.Pčelarstvo im je također značajno, tipične košnice rađene su od pruća i premazane zemljom ili balegom. Kuće su im niske od opeka ili pletera, pokrivene slamom i s velikom strehom. Kuće imaju dvije ili tri prostorije s ognjištem iznad kojega je dimnjak od pletera slično nekadašnjem slavonskom 'odžak'-u.
Čerkezi se ratarstvom bave možda negdje od prve polovice 20. stoljeća, najviše proso; i bez gnojenja. Jela su im od prosene kaše, mesa i riže s raznim umacima i začinima, prevladavaju paprika, luk, češnjak i med i kiselo mlijeko. Vole slatka jela s medom i sušeno ukuhano voće kao kajsije u vinu ili medu. Od pića Čerkezi uživaju u raznim vinima i pivu od prosa, medovini, šerbe i različito pripremljenim sokovima.
