6. novembra/studenog (6. 11.) je 310. dan godine pogregorijanskom kalendaru (311. uprijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 55 dana.
- 1528. —Álvar Núñez Cabeza de Vaca otkrioTeksas.
- 1661. — Rođen španski kraljKarlos II, posljednji monarh iz dinastije španskihHabsburga (1665-1700). Poslije njegove smrti počeo jeRat za špansko naslijeđe (1701-1714). Pošto nije imao muškog potomka, za nasljednika je odredioFilipa Anžujskog, unukaLuja XIV i osnivačaburbonske dinastije uŠpaniji, koji je kaoFilip V stupio na prijesto nakonUtrehtskog mira1714.
- 1796. — Umrla ruska caricaKatarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Kao pobornik prosvjetiteljskih ideja, stekla je veliku popularnost. Uspješno je ratovala protivPoljske iTurske i proširila teritorijuRusije. Za vrijeme njene vladavine ugušen je seljački ustanak pod vođstvom donskog kozakaJemeljana Pugačova (1773-1775).
- 1814. — Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenataAdolphe Sax, koji je1840. izumio muzički instrument nazvan po njemusaksofon.
- 1861. —Američki građanski rat:Jefferson Davis je izabran za predsjednikaKonfederacije američkih država.
- 1861. — Rođen kanadski trenerJames Naismith, koji je1891. izmisliokošarku, kao dopunski sport za igrače američkog nogometa. UEuropu je stigla preko američkih vojnika, a u naše krajeve košarku je donio izaslanikCrvenog krsta AmerikanacWilliam A. Wieland1923. prikazavši je na kursu za učitelje uBeogradu.
- 1880. — Francuski mikrobiologCharles Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu1907, otkrio je uzročnikamalarije, ali nije mogao da objasni na koji način dospijeva u organizam.Engleski ljekarRonald Ross je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.
- 1893. — UPetrogradu umro slavni ruski kompozitorPetar Iljič Čajkovski, kojeg mnogi smatraju klasikom ruske muzike. Njegovo djelo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste, a najpoznatiji su šest simfonija, tri klavirska koncerta, opere "Eugene Onegin" i " Pikova dama", balet "Labudovo jezero" i uvertira "Romeo i Julija".
- 1900. — RepublikanacWilliam McKinley pobjedio na predsjedničkim izborima uSAD-u.
- 1906. — UKopenhagenu osnovanNordisk Film, najstarija danas djelujućafilmska kompanija na svijetu.
- 1903. —SAD priznajePanamu kao nezavisnu državu.
- 1911. — PredsjednikMeksika postaoFrancisco I. Madero, vođa revolucije protiv diktatora.
- 1913. —Mahatma Gandhi je uhićen uJužnoj Africi.
- 1914. —Austro-Ugarska zauzimaBeograd.
- 1964. — U saobraćajnoj nesreći poginuoSlobodan Penezić Krcun, predsjednik vladeSrbije i visoki funkcioner Komunističke partije. Poslije Drugog svjetskog rata bio je načelnikOZNA za Srbiju, a potom ministar unutrašnjih poslova Srbije.
- 1975. — Na inicijativu kralja Hasana II počeo je Zeleni marš u kojem je 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kuranom u rukama prešlo uZapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana uMadridu je potpisan sporazum kojim jeŠpanija predala Zapadnu SaharuMaroku iMauritaniji.
- 1992. — Član PredsjedništvaRBiHStjepan Kljuić podnio ostavku na tu funkciju.
- 1993. —Republika Hrvatska primljena uFAO.
- 1993. — ZavršioGruzijski građanski rat.
- 1996. —Republika Hrvatska postala 40. članSavjeta Europe.
- 1999. — Australijanci su na referendumu sa 55 prema 45 posto glasova odbacili prijedlog dabritanski monarh kaošef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom.
- 1494. —Sulejman I Veličanstveni,sultanOsmanskog carstva1520-1566.
- 1623. —Mitrofan Voronješki, ruski svetac (u.1703.).
- 1661. —Karlo II., španjolski kralj, posljednji španjolski Habsburgovac (u.1700.).
- 1771. —Alojz Zenefelder, pronalazač litografije.
- 1814. —Adolphe Sax, belgijski dizajner muzičkih instrumenata, najpoznatiji po tome što je izmislio saksofon (u.1894.).
- 1817. —Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten, njemački botaničar i geolog (u.1908.).
- 1836. —Cesare Lombroso, talijanski liječnik (u.1909.).
- 1860. —Ignacy Jan Paderewski, poljski profesor glasovira, pijanist, skladatelj, državnik i diplomat (u.1941.).
- 1861. —James Naismith, kanadsko-američki izumitelj košarke (u.1939.).
- 1863. —Francis Ellingwood Abbot, američki filozof (u.1903.).
- 1880. —Robert Musil, austrijski književnik (u.1942.).
- 1883. —Nasta Rojc, hrvatska slikarica (u.1964.).
- 1910. —Rafael Kalinić, hrvatski katolički svećenik, franjevac, mučenik (u.1943.).
- 1921. —James Jones, američki književnik (u.1977.).
- 1928. —Ivan Đalma Marković, hrvatski nogometni trener i igrač (u.2006.).
- 1930. —Antun Dubravko Jelčić, hrvatski književnik i političar.
- 1935. —Toma Bebić, hrvatski multidisciplinarni umjetnik (u.1990.).
- 1952. —Michael Cunningham, američki pisac.
- 1953. —Željko Jerkov, hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski košarkaški reprezentativac i jedno vrijeme predsjednik Hajduka iz Splita.
- 1963. —Branka Pujić, srpska glumica.
- 1970. —Ethan Hawke, američki filmski glumac i redatelj.
- 1972. —Rebecca Romijn, američka filmska i televizijska glumica i bivši model.
- 1983. —Nicole Hosp, austrijska alpska skijašica.
- 1987. —Ana Ivanović, srpska tenisačica.
- 1987. —Miha Žvižej, slovenski rukometaš.
- 1988. —Emma Stone, američka glumica.
- 1988. —Conchita Wurst (Thomas "Tom" Neuwirth), austrijski/a pop pevač/ica.
- 1990. —André Schürrle, njemački nogometaš.
- 1632. —Gustav II Adolf, bio je švedski kralj od 1611. - 1632. koji je za svoje vladavine uspio zemlju uvesti u red najvećih evropskih sila, i postaviti temelje za izgradnju moderne švedske države (r.1594.).
- 1893. —Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj (r.1840.).
- 1925. —Sidney Reilly, bio je britanski pustolov i obavještajac rusko-jevrejskog porijekla (r.1873).
- 1936. —Ivša Lebović, hrvatski političar i odvjetnik (r.1874.).
- 1964. —Slobodan Penezić Krcun, predsjednik vlade Srbije i visoki funkcioner Komunističke partije (r.1918.).
- 1964. —Nasta Rojc, hrvatska slikarica (r.1883.).
- 1998. —Niklas Luhmann, njemački sociolog, opisivao je ljudsko društvo kao komunikacijski sustav (r.1927.).
- 2001. —Božidar Knežević, autor Oluje nad Krajine (r.1952.).
- 2012. —Milivoj Slaviček, hrvatski pisac (r.1929.).
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar
