22. novembra/studenog (22. 11.) je 326. dan godine pogregorijanskom kalendaru (327. uprestupnoj godini).Do kraja godine ima još 39 dana.
- 1220. – Njemačkog kraljaFriedrika II. iz roda Staufer papaHoracije II. okrunio je zarimsko-njemačkog cara. Friedrik je zauzvrat obećao (peti)križarski pohod naPalestinu. Pohod je počeo1228. godine.
- 1497. – Tražeći morski put uIndiju,PortugalacVasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovioRt Dobre Nade, na krajnjem juguAfrike.
- 1699. –Danska,Rusija,Saska iPoljska, nakon pobede nad švedskom vojskom, potpisale su sporazum o podeli KraljevineŠvedske.
- 1819. – Rođena engleska književnicaMeri En Evans, poznata kaoDžordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").
- 1842. – Na planiniSent Helen u američkoj državiVašington izbila je erupcija. To je bila prva vulkanska erupcija uAmerici čiji je datum izbijanja zabeležen.
- 1868. – Održana je prva pozorišna predstava uBeogradu u zgradi na Varoš-kapiji, komad "Đurađ Branković"Karla Obernjika.
- 1869. – UParizu rođenAndre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost1947. ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").
- 1913. – RođenEdvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora20. vijeka. Sa operskim pjevačemPiterom Pirsom osnovao je1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").
- 1916. – Umro američki pisacDžek London, jedan od najčitanijih autora u prvoj polovini20. vijeka ("Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Mjesečeva dolina", "Ljudi s dna").
- 1943. – ULibanu proglašena nezavisnost, čime je ukinut mandat koji je nad ovom državom imalaFrancuska od1. jula 1920.Arapske zemlje,Velika Britanija iSAD odmah su priznali nezavisnostLibana, a francuske trupe su sporazumno napustile zemlju1946.
- 1954. – Umro je ruski pravnik i diplomataAndrej Višinski, državni tužilac (od 1935) u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina20. vijeka sproveo sovjetski liderStaljin. Bio je šef sovjetske diplomatije1949, a potom stalni predstavnikSSSR-a uUN-u.
- 1963. – uDallasu ubijenpredsjednik SADJohn F. Kennedy.
- 1963. – UDalasu, uTeksasu, ubijen predsjednikSAD-aDžon Ficdžerald Kenedi. Za izvršenje atentata osumnjičen jeLi Harvi Osvald, kojeg je dva dana kasnije u policijskoj stanici ubioDžek Rubi.
- 1963. – Umro engleski književnikOldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista20. vijeka, kosmopolita i aktivista pacifističkog pokreta (Peace Pledge Movement, 1935). Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svijet", "Slijepi u Gazi").
- 1972. – PredsjednikSADRičard Nikson ukinuo je, nakon22 godine, zabranu putovanja američkih brodova i aviona uKinu.
- 1974. – Generalna skupštinaUN-a dala je status posmatrača Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji.
- 1975. –Huan Karlos je postao kraljŠpanije, dva dana nakon smrti diktatoraFransiska Franka. Poslednji španski monarh bio jeAlfonso XIII, koji je1931. pobjegao iz zemlje.
- 1977. – Anglo-francuski putnički avion "Konkord" počeo je redovni saobraćaj izmeđuEvrope iAmerike. Redovni letovi uspostavljeni su nakon dve godine pravnih rasprava zbog jačine buke koju taj avion proizvodi]].
- 1980. – UmrlaMe Vest, holivudska zvijezda i seks simbol tridesetih godina20. vijeka.
- 1989. – UBejrutu ubijen predsjednikLibanaRene Muavad dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo je još16 ljudi.
- 1990. – Prva žena premijer u istorijiVelike Britanije,Margaret Tačer, zbog neslaganja u njenojKonzervativnoj stranci podnijela je ostavku posle11,5 godina provedenih na mjestu premijera.
- 1992. – Pomorsko-vazduhoplovne snageNATO-a i Zapadnoevropske unije započele su kontrolu brodova u međunarodnim vodama Jadranskog mora u cilju onemogućavanja snabdijevanjaSR Jugoslavije naftom i drugim strateškim materijalima.
- 1995. – Nakon potpisivanjaDejtonskog sporazuma, kojim je okončan bosanski rat, Savjet bezbjednostiUN-a suspendovao je ekonomske sankcijeSR Jugoslaviji i počeo skidanje embarga na oružje državama nastalim od bivšeJugoslavije.SR Jugoslavija je bila pod ekonomskom blokadom1.253 dana (od 31. maja 1992).
- 2000. –Emil Zatopek, legendarni češki trkač i jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednoj olimpijadi, umro je uPragu u78. godini. Prvo olimpijsko zlato osvojio je uLondonu1948, a tri olimpijske zlatne medalje uHelsinkiju1952.Zatopek je1. decembra proglašen za češkog sportistu stoljeća.
- 2002. – UNigeriji je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
- 2002. –Nigerija je odlučila da se takmičenje zaMis svijeta održi u nekoj drugoj državi, zbog muslimansko-hrišćanskog sukoba u kojima je poginulo najmanje215 ljudi.
- 2005. – PredsjednicaHrišćansko-demokratske unije (CDU)Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelaraNjemačke, zvanično je stupila na dužnost.
- 2007. – Umro francuski koreografMoris Bežar, jedan od osnivača medernog plesa. Među njegovim koreografijama su "Bolero", Betovenova "Deveta simfonija", "Romeo i Julija", "Malro".
.
- 1808. –Thomas Cook, britanski poduzetnik.
- 1819. –George Eliot, engleski pisac.
- 1857. –George Gissing, engleski književnik (u.1903.).
- 1863. –Jandre Kuzmić, gradišćanskohrvatski pedagog i pisac (u.1940.).
- 1869. –André Gide, francuski književnik (u.1951.).
- 1871. –Frank Sherwood Cocheu, američki general uPrvom svjetskom ratu (u.1959.).
- 1876. –Vladimir Stahuljak, hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa (u.1960.).
- 1877. –Endre Ady, mađarski pjesnik (u.1919.).
- 1881. –Enver Paša, turski general i političar.
- 1890. –Šarl de Gol,francuskigeneral ipolitičar.
- 1891. –Edward Bernays, austrijsko-američki pionir struke odnosa s javnošću židovskog porijekla (u.1995.).
- 1893. –Lazar Kaganovič, sovjetski revolucionar i političar (u.1991.).
- 1901. –Joaquín Rodrigo, španski kompozitor.
- 1904. –Louis Néel, francuski fizičar.
- 1907. –Dora Maar, francuska slikarica, fotograf i pjesnikinja (u.1997.).
- 1913. –Benjamin Britten, engleski skladatelj (u.1976.).
- 1913. –Franjo Punčec, hrvatski tenisač, državni reprezentativac. Svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih sportaša 20. stoljeća (u.1985.).
- 1925. –Irena Kolesar, hrvatska glumica (u.2002.).
- 1931. –Anton Tus, hrvatski general, prvi načelnik Glavnog stožera OSRH.
- 1935. –Virgilije Nevjestić, hrvatski grafičar, slikar i pjesnik (u.2009.).
- 1938. –Toma Zdravković,srpskipevač narodnemuzike.
- 1940. –Terry Gilliam, američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe Monty Python.
- 1942. –Želimir Škarica, hrvatski pisac.
- 1943. –Billie Jean King, američka teniserka.
- 1947. –Nevio Scala, talijanski nogometaš i trener.
- 1948. –Radomir Antić, srpski fudbalski trener.
- 1953. –Matija Ljubek, hrvatski kanuist (u.2000.).
- 1955. –Milan Bandić, hrvatski političar bosanskohercegovačkog porijekla i zagrebački gradonačeln (u.2021.).
- 1958. –Jamie Lee Curtis, američka glumica.
- 1965. –Mads Mikkelsen, danski filmski glumac.
- 1967. –Boris Becker, njemački tenisač.
- 1970. –Winston Bogarde, umirovljeni nizozemski nogometaš.
- 1976. –Torsten Frings, njemački nogometaš.
- 1979. –Vuk Kostić, srpski pozorišni, televizijski glumac i filmski glumac.
- 1983. –Kalina Kovačević, srpska glumica.
- 1984. –Scarlett Johansson, američka glumica.
- 1986. –Oscar Pistorius, južnoafrički atletičar.
- 1986. –Zorana Arunović, srpska reprezentativka u streljaštvu.
.
- 1854. –Dragutin Rakovac (Dragutin Rakovec), hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik (*1813.).
- 1876. –Armin Šrabec, hrvatski klasični filolog, violočelist i skladatelj (r.1844.).
- 1916. –Jack London, američki književnik (r.1876.).
- 1963. –Aldous Leonard Huxley, britanski književnik (r.1894.).
- 1963. –John F. Kennedy, američki političar i predsjednik (r.1917.).
- 1980. –Mae West, američka filmska glumica (r.1893.).
- 1981. –Hans Adolf Krebs, njemački liječnik i nobelovac (r.1900.).
- 2000. –Emil Zatopek,češki atletičar, 4-strukiolimpijski pobjednik (r.1922.).
- 2011. –Sena Jurinac,bosansko-hrvatsko-austrijska operna pjevačica (r.1921.)
- 2011. –Darijo Možnik, hrvatski gimnastičar (r.1989.)
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar
