20. novembra/studenog (20. 11.) je 324. dan godine pogregorijanskom kalendaru (325. uprijestupnoj godini).Do kraja godine ima još 41 dana.
- 284. –Dioklecijan izabran zaRimskog imperatora.
- 284. – VojskovođaDioklecijan, porijeklomIlir, rodom iz mjestaDiokle kodSalone, izabran za rimskog imperatora.
- 1272. –Princ Edward biva okrunjen za kralja Engleske (nakon smrti njegovog ocaHenryja III..
- 1531. – Zemaljskim mirom iz Kappela propisano je konfesionalno cijepanjeŠvicarske. Odluka o vjeri prepuštena je svakom kantonu. Katolici su ipak bili u prednosti jer su11. listopada kod Kappela pobijedili züriške reformatore.
- 1818. – Južnoamerički revolucionar i državnikSimón Bolívar objavio je nezavisnostVenecuele odŠpanije.
- 1894. – Umro ruski kompozitor i pijanistaAnton Grigorevich Rubinstein, osnivačKonzervatorijuma uPetrogradu, jedan od najvećih pijanista19.vijeka.
- 1925. – Umro je ruski pisac i mislilacLav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana ruske i svjetske književnosti. Romanom "Rat i mir" stvorio je tip romana "vremena i prostora" (roman-epopeja). Umjetnik analitičar zaokupljen je moralno-etičkim i socijalnim problemima, a kao književni estetičar zalaže se za didaktičku umjetnost za narod ("Ana Karenjina", "Sevastopoljske priče", "Narodne priče", "Šta je umjetnost").
- 1910. –Meksička revolucija:Francisco I. Madero se proglasio predsjednikom te pozvao na revoluciju i svrgavanje meksičke vlade.
- 1914. – NaVrapčem brdu kodLazarevca uPrvom svjetskom ratu uKolubarskoj bici poginuo je, kao oficir,Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta uSrbiji.
- 1917. –Ukrajina je proglašena republikom.
- 1917. – U bici kodKanbreja u Prvom svjetskom ratuBritanci su prvi put u borbu uključili veći broj novog oružja -324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici naSomi1916.
- 1923. –Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.
- 1924. - UTurskoj je ugušena pobunaKurda, čija je teritorija ugovorom uLozani poslePrvog svjetskog rata, podeljena između nekoliko država.
- 1925. – Rođena je ruska balerinaMaya Plisetskaya, zvijezda Boljšoj teatra gotovo pola vijeka. Sa11 godina pocela je da igra u baletskom horu,1943. postala je solista, a potom primabalerina ostvarivši niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.
- 1945. – započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u Nurembergu.
- 1945. – UNirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svjetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudioagresiju kao zločin protiv čovječanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci,12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od10 do20 godina, a petorica su oslobođena.
- 1945. – Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu zapreseljenje šest milionaNijemaca izAustrije,Poljske iMađarske uZapadnu Njemačku.
- 1947. – princess Elizabeta se udala za poručnika Philipa Mountbattena u Westminsterskoj Opatiji uLondonu.
- 1952. – Prvi zvanični putnički let prekoSevernog pola izLos Anđelesa uKopenhagen.
- 1959. – Generalna skupštinaUN-a je usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i pol.
- 1959. – UStockholm suVelika Britanija,Norveška,Švedska,Danska,Austrija,Portugalija iŠvajcarska potpisale konvenciju o formiranjuEFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine).
- 1966. – premijera kazališne predstaveCabaret u New Yorku.
- 1975. – Umro španski diktatorFrancisco Franco, koji je36 godina diktatorski upravljaoŠpanijom. Dva dana kasnijeHuan Karlos postao je kraljŠpanije.
- 1979. – Oko200 suni muslimana se pobunilo uSaudijskoj Arabiji tokom hadža uMeki i uzelo za taoce oko6.000 hadžija. Saudijska vlada je ugušila ustanak uz pomoć francuskih specijalaca.
- 1980. – UKini je počelo suđenje "četvoročlanoj bandi", koju je predvodilaĐang Ching, udovica predsjednikaMao Cedunga. Oni su optuženi za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije1966 -76.
- 1983. – 100 millijuna ljudi je gledalo kontroverzni TV-film "Dan poslije". Film oslikava početaknuklearnog rata.
- 1985. – Američka softverska kompanijaMicrosoft je pustila u prodaju novi operativni sistem za personalne računareWindows 1.0.
- 1994. – vladaAngole iUNITA-ini pobunjenici u Zambiji potpisuju Protokol iz Lusake te time završava građanski rat koji je trajao 19 godina (no,1995. se lokalne borbe nastavljaju).
- 1995. – Na predsjedničkim izborima uPoljskoj kandidat levice, bivši komunistaAleksandar Kvašnjevski pobijedio je dotadašnjeg šefa državeLeha Valensu.
- 1998. – lansiranaZarya, prvi modul Međunarodne Svemirske Postaje.
- 1998. – Sa kosmodroma uBajkonuruRusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao60 milijardi dolara.
- 1998. –talibanski sud uAfganistanu oslobodioOsamu bin Ladena optužbe za bombaške napade na američke ambasade uKeniji iTanzaniji.
- 1999. – NRKina lansirala svoju prvu svemirsku letjelicu.
- 2001. – Prvi predsjednik PredsjedništvaBiH i osnivač i dugogodišnji liderSDAAlija Izetbegović dobio međunarodnu nagradu Islamska ličnost godine.
- 2001. – Na opštim izborima uDanskoj socijaldemokrate su prvi put posle80 godina izgubile vlast. Pobijedili su liberaliAndersa Foga Rasmusena.
- 2002. – Savjet za radiodifuzijuTurske predložio je državnom radiju i televiziji da počnu sa emitovanjem emisija na, ranije zabranjenom, kurdskom jeziku, što je korak napred ka članstvu uEU.
- 2003. – detonirano nekoliko bombi uturskomIstanbulu. Bombe su uništile Britanski konzulat.
- 2003. –Michael Jackson uhićen zbog navodnog seksualnog iskorištavanja maloljetnika.
- 2003. – U eksploziji automobila bombi uIstanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavništva londonske bankeHSBC, poginulo je27 osoba, među kojima je i generalni konzulVelike BritanijeRodžer Šhort, a više od450 ljudi je povrijeđeno.
- 2003. – Umro bivši predsjednikCentralnoafričke RepublikeDejvid Dacko (73), kojeg je sa vlasti svrgnuo diktatorŽan-Bedel Bokasa.
- 2003. – UBeogradu je umro poznati fotoreporter i fotografRadivoje Vican Vicanović (56).
- 2004. – PredsjednikŠri LankeČandrika Kumaratunga ukinuo je28-godišnji moratorijum na smrtnu kaznu, nakon što je ubijen sudija Vrhovnog suda.
- 2005. – Umro američki pjevač i tekstopisacKris Vajtli. Svoj prvi album "Living with the law" objavio je1991. godine.
- 2006. – Umro američki rediteljRobert Altman, dobitnikOskara za životno djelo.
- 2009. – Umrla švedski sopran i svjetski poznata operska zvijezdaElizabet Soderstrom.
- 1602. –Otto von Guericke, njemački fizičar i izumitelj (u.1686.).
- 1625. –Paulus Potter, nizozemski slikar (u.1654.).
- 1761. – papaPio VIII (u.1830.).
- 1834. –Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar (u.1911.).
- 1853. –Oskar Potiorek, austrijski general (u.1933.).
- 1858. –Selma Lagerlöf, švedska književnica (u.1940.).
- 1864. –Erik Axel Karlfeldt, švedski pisac (u.1931.).
- 1889. –Edwin Hubble, američki astronom (u.1953.).
- 1901. –José Andrade,urugvajskifudbaler. (u.1957).
- 1902. –Mihail Suslov, ideolog KP SSSR (u.1982).
- 1903. –Aleksandra Danilova, ruska balerina.
- 1904. –Yevgenia Ginzburg, ruska književnica (u.1977).
- 1912. –Otto von Habsburg, njemački političar.
- 1914. –Emilio Pucci, talijanski modni kreator (u.1992.).
- 1917. –Robert Byrd, američki političar poznat po dugovječnosti službe u Senatu (u.2010.).
- 1923. –Nadine Gordimer, južnoafrička književnica.
- 1925. –Robert F. Kennedy, američki političar i pravnik (u.1968.).
- 1925. –Maja Plissezkaja, sovjetska plesačica.
- 1936. –Stevan Gardinovački, srpski pozorišni, televizijski i filmski glumac (u.2011.).
- 1937. –René Kollo, njemački tenor.
- 1938. –Toma Zdravković,srpskipevač narodnemuzike (u.1991.).
- 1946. –Kiril I., moskovski patrijarh.
- 1948. –Barbara Hendricks, sopranistica.
- 1953. –Halid Bešlić, najpoznatiji bosanski pjevač narodne muzike.
- 1956. –Bo Derek, američka glumica i manekenka.
- 1960. –Cathy Moriarty, američka glumica.
- 1962. –Gerardo Martino (Tata Martino), argentinski nogometni trener i igrač.
- 1963. –Timothy Gowers, engleski matematičar.
- 1963. –Ming-Na Wen, glumica ("Hitna služba").
- 1965. –Mike D, američki glazbenik (Beastie Boys)
- 1970. –Edvin Liverić, hrvatski glumac.
- 1976. –Francisco Rufete, španjolski nogometaš.
- 1979. –Bojana Popović-Petrović, bivša crnogorska, jugoslovenska rukometašica, srpskog porijekla.
- 1979. –Arpad Šterbik, srpsko-španjolski rukometni golman i reprezentativac mađarskog porijekla.
- 1988. –Dušan Tadić, srpski nogometaš.
- 1990. –Luka Stepančić, hrvatski rukometaš.
- 1996. –Blaž Janc, slovenski rukometaš.
.
- 1612. –John Harington, engleski pisac (r.1561.).
- 1758. –Johan Helmich Roman, švedski skladatelj (r.1694.).
- 1894. –Anton Rubinstein, ruski pijanist i skladatelj (r.1829.).
- 1910. –Lav Tolstoj, ruski romanopisac (r.1828.).
- 1925. – engleskakraljica Alexandra (r.1844.).
- 1937. –Ivo Badalić, hrvatski glumac i redatelj (r.1890.).
- 1945. –Francis William Aston, engleski kemičar (r.1877.).
- 1950. –Francesco Cilea, talijanski skladatelj (r.1866.).
- 1975. –Francisco Franco, španjolski diktator (r.1892.).
- 1978. –Vasilisk Gnedov, ruski pjesnik (r.1890.).
- 1978. –Giorgio de Chirico, talijanski slikar (r.1888.).
- 1991. –Anton Stipančić, hrvatski stolnotenisač (r.1949.).
- 1991. –Siniša Glavašević, hrvatski novinar, publicist i prozaik (r.1960.).
- 1991. –Igor Kačić, najmlađa žrtva pokolja na Ovčari (r.1975.).
- 2000. –Kalle Päätalo, finski pisac (r.1919.).
- 2003. –David Dacko, prvi predsjednikCentralnoafrička republika (r.1930.).
- 2003. –Kerem Yılmazer, turski glumac (r.1945.)
- 2006. –Robert Altman, američki redatelj, scenarist i producent (r.1925.).
- 2012. –Ivan Kušan, hrvatski književnik i akademik (r.1933.).
- 2015. –Vlatko Dulić, hrvatski i jugoslavenski kazališni i filmski glumac i kazališni redatelj (r.1943.).
.
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar
