20. septembra/rujna (20. 9.) je 263. dan godine pogregorijanskom kalendaru (264. uprestupnoj godini).Do kraja godine ima još 102 dana.
- 480. pne. - U pomorskojbici kod ostrva Salamina uEgejskom moru Grci pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I, čime je osigurana prevlastAtine namoru.
- 1519. – Portugalski moreplovacFernando Magelan isplovio iz Sevilje s pet brodova na put oko sveta.
- 1697. – U Rejsvijku kodHagaEngleska,Španija,Holandija iNemačko Carstvo potpisali mirovni ugovor s Francuskom, čime je okončanrat Velike alijanse. Veštom diplomatijom,Francuska uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije.
- 1870. – Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II ušle uRim čime je završeno ujedinjenje Italije.Papa Pije IX povukao se uVatikan i proglasio se zatvorenikom.
- 1873. –Ivan Mažuranić postaje prvi hrvatskiban pučanin.
- 1940. – Racionalizacija živežnih namirnica uFrancuskoj pooštrena je kako bi se što više dobara moglo prebaciti uNjemačku.
- 1928. – Velikifašistički savet postao vrhovno zakonodavno telo uItaliji, umesto dotadašnjeg Veća poslanika.
- 1943. – 'ZAVNOH proglasio vraćanjeIstre,Rijeke, kvarnerskih otoka,Zadra,Lastova iPalagruže matici zemljiHrvatskoj.
- 1945. – Sveindijski kongres i njegovi lideriMahatma Gandi iPandit Nehru odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.
- 1951. –Grčka iTurska postale su članiceNATO-a.
- 1952. –Čileanski je kongres za predsjednika izabrao generalaCarlosa Ibaneza del Campu.
- 1955. –Argentinski predsjednikJuan Domingo Peron morao je pred pučistima pobjeći u inozemstvo. Vlast je preuzeo generalEduardo Leonardi.
- 1959. – UIraku su zbog pogubljenja pučista izbili prvi prosvjedi protiv premijera Abd Al Karima Kasima.
- 1960. – Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonijaKipar primljeni uUN.
- 1970. – Sovjetski kosmički brod „Luna 16“ spustio se na Mesec i pokupio uzorke mesečevog tla.
- 1976. –ŠvedskaSocijaldemokratska partija izgubila na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina.
- 1977. –Vijetnam iDžibuti primljeni uUN kao 149. i 150. članica međunarodne organizacije.
- 1979. –Žan Badel Bokasa, vladarCentralnoafričkog carstva, oboren sa vlasti. Nov šef države, bivši predsednik Dejvid Dako, vratio zemlji status republike.
- 1981. – Centralnoamerička državaBelize na obali Karipskog mora stekla nezavisnost od Velike Britanije.
- 1984. – U napadu automobila-bombe na ambasaduSAD uBejrutu poginulo 16 osoba, američki ambasador povređen.
- 1990. – ParlamentiIstočne iZapadne Nemačke potvrdili ugovor o ujedinjenju dve države.
- 1990. –Južna Osetija proglasila nezavisnost odGruzije.
- 1991. – Crnogorski parlament uŽabljaku proglasioCrnu Goru ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode.
- 1992. – UFrancuskoj tijesnom većinom nareferendumu prihvaćenMaastrichtski ugovor.
.
- 356. pne. -Aleksandar III. Veliki, makedonski kralj (†323. pne..).
- 1833. –Ernesto Teodoro Moneta, italijanski novinar i pacifista.
- 1842. –James Dewar, škotski hemičar i fizičar (†1923.).
- 1917. –Red Auerbach, američki profesionalni košarkaški trener (†2006.).
- 1934. –Sophia Loren, italijanska filmska diva.
- 1937. –Monica Zetterlund, švedska jazz pjevačica i glumica (†2005.).
- 1947. –Mia Martini, italijanska pjevačica.
- 1948. –Chuck Panozzo, američki muzičar (Styx).
- 1951. –Havijer Marijas, španski književnik.
- 1958. –Drago Ćosić, hrvatski televizijski novinar i športski komentator.
- 1969. –Davor Dujmović, srpski i jugoslovenski glumac (†1999.).
- 1971. –Henrik Larsson, švedski nogometaš.
- 1975. –Juan Pablo Montoya, kolumbijski vozač f1.
- 1976. –Denis Šefik, srpski vaterpolista.
- 1980. –Igor Vori, hrvatski rukometaš i osvajač zlata na Olimpijskim igrama u Ateni 2004.
- 1980. –Alen Bašić, bosanskohercegovački nogometaš.
- 1980. –Ashley Cole, engleski nogometaš.
- 1983. –Sancho Lyttle, španjolska košarkašica, reprezentativka.
- 1983. –Gracyanne Barbosa, brazilska karnevalska plesačica i fitness model.
- 1987. –Franko Škugor, hrvatski tenisač.
- 1992. –Peter Prevc, slovenski ski skakač.
- 1993. –Julian Draxler, njemački nogometaš.
.
- 1863. –Jacob Grimm, njemački filolog i književnik (*1785.).
- 1898. –Theodor Fontane, njemački književnik (*1819.).
- 1905. –Vjenceslav Novak, hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog (*1859.).
- 1948. –Havrijil Kosteljnik, rusinski književnik. (*1886).
- 1957. –Jean Sibelius, finski skladatelj (*1865.).
- 1975. –Saint-John Perse, francuski pjesnik i diplomat (*1887.).
- 1989. –Dr. Mihailo Andrejević, bio je srpski ljekar, nogometaš i istaknuti nogometni radnik (*1909.).
- 1990. –Slobodan Zrnić, srpski konstruktor aviona.
- 1993. –Erich Hartmann, njemački pilot u Drugom svjetskom ratu (*1922.).
- 1996. –Krešo Golik, hrvatski filmski i TV redatelj (*1922.).
- 2000. –German Titov, sovjetski kosmonaut (*1935.).
.
.
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar