2. novembra/studenog (2. 11.) je 306. dan godine pogregorijanskom kalendaru (307. uprijestupnoj godini).Do kraja godine ima još 59 dana.
- 1642. –Šveđani su u drugoj bici kodBrajtenfelda uTridesetogodišnjem ratu pobjedili austrijske carske trupe pod nadvojvodomLeopoldom, koji je izgubio najmanje10.000 ljudi.
- 1687. – U pobuni janjičara uCarigradu zbačen je sa vlasti turski sultanMuhamed IV, a na prijesto je došao njegov mlađi bratSulejman III.
- 1721. – Poslije ratova protivOtomanskog carstva iŠvedske kojima je učvrstioRusiju naCrnom moru iBaltiku,Petar Veliki proglašen carem cijeleRusije.
- 1755. – Rođena francuska kraljicaMarija Antoaneta, ženaLuja XVI, ćerka austrijske cariceMarije Terezije. Omražena u narodu kojem je poručila: "Ako nemate hljeba, jedite kolače", optužena tokomFrancuske revolucije da je tajnim vezama sa bečkim dvorom izdalaFrancusku, pogubljena je na giljotini1793.
- 1766. – Rođen austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršalJohan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka predvodio austrijske trupe.
- 1785. – Londonski proizvođač kočijaLionel Lukin patentirao je prvi čamac za spašavanje.
- 1789. – oduzimanje crkvene imovine odFrancuske države.
- 1789. – UFrancuskoj konfiskovana imovinakatoličke crkve, što je bio prvi težak udarackatoličkoj crkvi u njenoj istoriji.
- 1815. – Rođen engleski matematičarDžordž Bul, osnivač simboličke logike i "Bulove algebre", koja je imala presudan značaj za razvoj kompjutera. Značajni su njegovi radovi "Istraživanje zakona mišljenja" i "Matematička analiza logike".
- 1841. – Revoltirani britanskom okupacijomKabula,Afganistanci su masakrirali24 britanska oficira, što je izazvalodrugi Afganistanski rat.
- 1906. – RođenLukino Viskonti, jedan od najznačajnijih italijanskih filmskih režisera, koji je filmom "Zemlja drhti" (1948) označio početak italijanskog neorealizma ("Bijele noći", "Roko i njegova braća", "Gepard", "Sumrak bogova", "Smrt u Veneciji", "Nevino").
- 1914. –Rusija,Velika Britanija iFrancuska su objavile ratTurskoj.
- 1917. – objavljena Deklaracija Balfoura koja je predviđala stvaranje jevrejske države u budućnosti.
- 1917. – Britanskiministar inostranih poslovaArtur Džejms Balfur objavio jeDeklaraciju, poznatu kaoBalfurova deklaracija, o osnivanjujevrejske države uPalestini.
- 1920. – USAD-u je nastala prva društvenaradio stanica.
- 1930. –Haile Selasije I krunisan za caraEtiopije.
- 1938. –Mađarska anektiralajužnu Slovačku, priključivši se rasparčavanjuČehoslovačke nakon potpisivanjaMinhenskog sporazuma useptembru.
- 1941. – Započeo građanski rat u Jugoslaviji.
- 1949. – za vreme konferencije okruglog stola priznata je nezavisnostIndonezije.
- 1950. – Umro engleski dramski pisac, novinar i kritičar irskog porijeklaDžordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo je pisanjem romana i pozorišnih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozorišnim djelima. Dobitnik jeNobelove nagrade za književnost1925. ("Kandida", "Zanat gospođe Voren", "Major Barbara", "Pigmalion").
- 1953. –Pakistanski parlament proglasioIslamsku Republiku Pakistan.
- 1956. –Mađarska vlada odbacila članstvo uVaršavskom paktu i zatražila pomoćUN-a zbog napada sovjetskih trupa;SSSR stavio veto uSavjetu bezbjednosti UN-a na zahtjev zapadnih sila da se razmotri kriza uMađarskoj.
- 1963. – U vojnom udaru uJužnom Vijetnamu ubijeni su predsjednikNgo Din Dijem i njegov bratNgo Din Nu.
- 1964. – USaudijskoj Arabiji svrgnut kraljSaud, a za novog kralja proglašen je princFejsal.
- 1978. – Dvojica sovjetskih kosmonautaJurij Romanenko iGeorgij Grečko vratila su se naZemlju sa svemirske staniceSaljut 6 nakon139 dana i14 časova, što je bio novi rekord boravka u vasioni.
- 1988. – NaInternetu se prvi put u istoriji javio virus.
- 1994. – Više od430 ljudi poginulo je u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnomEgiptu.
- 1995. – Vrhovni sudArgentine donio odluku o ekstradiciji nacističkog oficiraEriha PribkeaItaliji, gdje je optužen za ratne zločine tokomDrugog svjetskog rata. Izručen je Italiji, gdje je1998. osuđen na doživotnu kaznu, koja je2003. preinačena u kućni pritvor zbog njegovog zdravstvenog stanja. Umro11.10.2013. uRimu, u101. godini.
- 1998. –Uragan Mič, koji je harao krozCentralnu Ameriku sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno uHondurasu iNikaragvi, a najmanje9.000 ljudi je poginulo.
- 1999. –Crna Gora uvelanjemačku marku kao paralelnu valutu uz jugoslovenski dinar.
- 2001. –Haški tribunal osudio petoricu bosanskihSrba na višegodišnje kazne zatvora za ubijanje i mučenjebošnjačkih ihrvatskih civila u logorimaOmarska,Keraterm iTrnopolje kodPrijedora. Bivši policijci izPrijedoraZoran Žigić osuđen je na25 godina zatvora, komandant smjene u logoruOmarskaMlađo Radić na20, dok suMiroslav Kvočka,Dragoljub Prcać iMilojica Kos osuđeni na zatvorske kazne od pet do sedam godina.
- 2001. – Poslije više od pola vijeka u škole uSrbiji ponovo je uvedena vjeronauka.
- 2003. – SvećenikKenon V. Džin Robinson imenovan je za biskupa američkeEpiskopalne crkve. On je prvi svećenik koji je javno priznao da je homoseksualac.
- 2003. – UmrlaKristabel Bilenberg (94), britanska književnica, autorka knjige "Prošlost sam ja", memoara o opstanku u nacističkojNjemačkoj.
- 2004. –Džordž V. Buš pobedio na izborima za predsednikaSjedinjenih Američkih Država protiv demokrateDžon Kerija.
- 2004. – Na predsjedničkim izborima uSAD-u ponovo je izabran republikanacDžordž Buš.
- 2004. – Umro šeikZajed Ben al Nahajan (90), osnivač i istorijski liderUjedinjenih Arapskih Emirata, koji je tom zemljom vladao od1971. godine.
- 2004. –Holandski filmski režišer i kolumnistaTeo van Gog, praunuk slikaraVinseta van Goga, ubijen je uAmsterdamu. Njega je ubodima noža usmrtio jedanMarokanac koji je kasnije uhapšen.Teo van Gog je snimio film o zlostavljanju žena u islamskim zemljama.
- 2007. – Umro čuveni ruski koreograf i rukovodilac Državnog akademskog ansambla narodnih igaraIgor Mojsejev. Dobitnik je brojnih sovjetskih odlikovanja ali i nekih zemalja svijeta, među kojima je imedalja Mocarta kojom ga je odlikovaoUNESCO.
.
- 1667. –Jakub Ludvig Sobieski, poljski kraljević (u.1737).
- 1755. –Maria Antoniet, kraljicaFrancuske (u.1793).
- 1766. –Josef Radetzky, austrijski feldmaršal (u.1858.).
- 1777. –Alojzi Fortunat Žulkovski, poljski glumac (u.1858).
- 1795. –James Knox Polk, američki političar, jedanaesti predsjednikSAD-a.
- 1815. –George Boole, engleski matematičar i filozof (u.1864).
- 1844. –Mehmed V., turski sultan (u.1918).
- 1861. –Mauris Blondel, francuski filozof (u.1949).
- 1861. –Grigorij Lavov, revolucionarni premijer Rusije (u.1925).
- 1865. –Warren Harding, predsednikSAD (u.1923).
- 1868. –Jokojama Taikan,Japanski slikar(u.1958).
- 1879. –Valeri Slavek, poljski političar, trostruki premijer poljske (u.1939).
- 1888. –Branimir Petrović, hrvatski slikar (u.1957).
- 1890. –Moa Martinson, švedska spisateljica (u.1964).
- 1906. –Luchino Visconti, italijanski filmski reditelj (u.1976).
- 1911. –Odisejas Elitis, grčki pesnik (u.1996).
- 1913. –Brut Lankoster, američki glumac (u.1994).
- 1923. –Cesare Rubini, talijanski košarkaški trener i vaterpolist (u.2011.).
- 1932. –Melvin Schwartz, američki fizičar (u.2006.).
- 1934. –Ken Rosewall, bivši australijski amaterski i profesionalni teniski prvak.
- 1941. –Ježi Osiatinjski, poljski političar.
- 1946. –Đuzepe Sinopoli , italijanski dirigent i kompozitor (u.2001).
- 1946. –Alan Jones , australski športski automobilist.
- 1954. –Zoran Simović, bivši jugoslovenski nogometni vratar i nogometaš Hajduka.
- 1959. –Said Aouita, marokanski atletičar.
- 1959. –Damir Škaro, hrvatski boksač i političar.
- 1961. –k.d. lang, kanadska muzičarka.
- 1962. –David Brock, američki politički novinar.
- 1963. –Snježana Banović, hrvatska kazališna redateljica.
- 1963. –Borut Pahor, slovenski ljevičarski političar i bivši premijer Slovenije.
- 1966. –Dubravko Šimenc, hrvatski vaterpolist.
- 1966. –David Schwimmer, američki glumac.
- 1967. –Zvonimir Soldo, hrvatski nogometaš i nogometni trener.
- 1973. –Samir Barać, hrvatski vaterpolist.
- 1974. –Nelly, američki pjevač i reper.
- 1976. –Thierry Omeyer, francuski rukometni vratar.
- 1977. –Randy Harrison, američki glumac.
- 1981. –Ivan Herceg, hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac.
- 1988. –Julia Görges, njemačka teniserka.
- 1989. –Stevan Jovetić, crnogorski nogometaš.
.
- 1469. –Piero di Cosimo de' Medici, talijanski plemić (r. oko1416).
- 1802. –Charles Leclerc, francuski general (r.1772).
- 1887. –Alfred Domet, engleski pesnik, novozelandski političar (r.1811).
- 1887. –Jenny Lind, švedska operna pjevačica (r.1820).
- 1905. –Albert von Kuliker, švajcarski anatomista, istoričar i embriolog (r.1817).
- 1942. –Hakushū Kitahara,japanski pesnik (r.1885).
- 1950. –Džordž Bernard Šo, Britanski dramaturg, kritičar i publicista (r.1856).
- 1960. –Dimitri Mitropoulus, grčki dirigent (r.1896).
- 1963. –Ngo Dinh Diem, predsednikJužnog Vijetnama (r.1901).
- 1966. –Peter Debije, holandski fizičar i hemičar, nosilac nobelove nagrade iz1936 godine (r.1884).
- 1975. –Pier Paolo Pasolini, italijanski pisac i režiser (r.1922).
- 1977. –Hans Erich Nossack, nemački pisac (r.1901).
- 1987. –Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka (r.1896.).
- 1992. –Jerko Fućak, hrvatski teolog, bibličar, franjevac (r.1932.).
- 2013. –Zlatko Crnković, hrvatski prevoditelj i književnik (r.1931.).
- 2014. –Veljko Kadijević, general armije JNA. (r.1925).
- 2015. –Miroslav Poljak (Žmega), hrvatski je vaterpolist, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Mexicu 1968. godine (r.1944.).
.
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar
