1. 1. - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima[1] - osnova budućeMarkovićeve privatizacije. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno (Zagreb, Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko (Split, Vojnopomorska oblast), Centralno (Beograd, Prva vojna oblast) i Jugoistočno (Skoplje, Treća vojna oblast).
15. 1. - UBrazilu uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
januar - FudbalerMiodrag Belodedić, koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora[4].
15 -21. 1. - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrtiJana Palacha, policija ih tuče i koristi vodene topove.
17. 1. - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi uStocktonu, Kalifornija - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
19. 1. -Ante Marković, član predsedništvaSR Hrvatske, izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od17. 3.); protivkandidat bioBorisav Jović, potpredsednik srpske skupštine.
19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
23 -24. 1. - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
25. 1. - Napeta situacija na mitingu u crnogorskomPlavu, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
28. 1. - Umro Choekyi Gyaltsen, 10.Pančen Lama; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
29. 1. -Global Motors Inc., američki uvoznikJuga, zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
29. 1. - Sovjetska sondaFobos 2 ušla u orbitu okoMarsa, radi do kvara kompjutera u martu.
januar - CK SK Srbije (Milošević) pokreće inicijativu za smenuStipe Šuvara, predsednika Predsedništva CK SKJ, koji je optužen da je lider "neprincipijelne koalicije" protiv Srbije.
30. 1. -1. 2. - XX Sednica CK SKJ - priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; Milošević: "Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...".
30. 1. - AdmiralPetar Šimić, šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
16. 2. - OsnovanSocijaldemokratski savez Slovenije (Socialdemokratska zveza Slovenije), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva.
22. 2. -Iranski predsednikAli Hamenei izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je "strela odapeta prema meti".
23. 2. - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije[5].
24. 2. - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
25. 2. - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
26-27. 2. - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
27. 2. - Rudari počinju da izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku.
27. 2. - U Cankarjevom domu uLjubljani skup podrške albanskim rudarima, slovenački predsednikMilan Kučan kaže da se u Starom trgu brani avnojska Jugoslavija. TV Beograd uveče emituje snimak, ljudi izlaze na ulicu.
27. 2. -Caracazo: veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života uKarakasu, Venecuela.
28. 2. - Studenti dolaze pred Saveznu skupštinu u Beogradu, okuplja se najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: "UhapsiteVlasija!",Milošević: "Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!". Okupljanja i drugde u Srbiji.
3. 3. - Mađarski premijerMiklós Németh u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
5. 3. - Afganski građanski rat:mudžahedini počinju dvomesečni napad naDžalalabad, postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
5. 3. - Velike demonstracije uLhasi u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicuustanka - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
22. 3. - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
23. 3. - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom uUroševcu.
23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postiglihladnu fuziju, što se pokazalo pogrešnim.
24. 3. - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
24. 3. - TankerExxon Valdez se nasukao u Zaljevu Prince William naAljasci, proljeva se 240.000 barela nafte.
27. 3. - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca[6]. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda[7].
28. 3. - Zajednička sednica sva tri veća SkupštineSR Srbije donosiamandmane 9 do 49 na republički ustav, kojima je nakon 15 godina smanjena autonomijaSAP Kosovo iSAP Vojvodina. Uspostavljena je jedinstvena SRS sa dve pokrajine i državnom nadležnošću na celoj teritoriji, republici je vraćen "ustavni i državni suverenitet".[8]
Na Kosovu su neredi sa mrtvim i ranjenim na obe strane: uŽuru je napadnuta stanica milicije, okršaj i u Dušanovu kod Prizrena i Orahovcu...
29. 3. - Prvi broj lista "Novosti oglasi" - prve oglasne novine u SFRJ.
29. 3. - PotpredsednikSIV-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
3. 4. - Najavljena "čistka" na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog "ohrabrivanja nacionalizma". Predsednik predsedništva KosovaRemzi Kolgeci dao ostavku 5. aprila.
5. 4. - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana "Solidarnost", promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
6. 4. - Slučaj Kecmanović: drNenad Kecmanović odustaje od kandidature za člana Predsedništva SFRJ izSR BiH nakon insinuacija da sarađuje sa stranim tajnim službama.[9]
7. 4. - Potonula sovjetska nuklearna podmornica "Komsomolec", 42 poginulih.
12. 4. - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenjeevropske monetarne unije u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
12. 4. -Čaušesku objavio da jeRumunija krajem marta otplatila sva strana dugovanja (11 milijardi dolara 1981.) - ali nastavlja se surovapolitika štednje kojom je to postignuto.
13. 4. - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji, zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
ca. 15. 4. - Beograd se kandidovao za Olimpijadu 1996.
april - Opadanje životnog standarda u SFRJ: prosečna plata 1.931.619 dinara ili 204 dolara, što kupuje 676 vekni (kg?) hleba ili 174 l ulja ili 528 l mleka (prošle godine 236 dolara, 1.054 vekne, 232 l ulja, 550 l mleka); za Jugo 45 je potrebno 20 prosečnih plata a za domaći TV u boji četiri (prošle godine 19 odn. dve; 204 dolara iz 1989. = 530 dolara iz 2025.).[10]
18. 4. - U južnomjordanskom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
1. 5. - Datum izdanja novčanice od 100.000dinara (lik djevojčice)
1. 5. -Janez Janša uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu[11].
1. 5. -Narodna Republika Kampućija menja ime u DržavaKambodža (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
7. 5. - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
10. 5. -Panama:Manuel Noriega poništio rezultate izbora na kojima jeGuillermo Endara pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
13. 5. - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima;Dževad Galijašević i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana[12].
19. 5. - Protesti muslimana zbog knjige "Seksualni običaji" uÜrümqiju se pretvaraju u nerede.
20. 5. - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama).
25. 5. - Sud u Ženevi osudio drRajka Medenicu za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima iMuhammad Ali[13] (relativno blaga kazna, četiri godine "otvorenog zatvora"[14]).
29. 5. - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.[15]
29. 5. - Vanredno stanje uArgentini zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
8. 6. - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilotAnatolij Kvočur se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacijaTuraka u Bugarskoj, sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
16. 6. - Ponovna sahranaImre Nagya u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
18. 6. - Prvi izbori ove godine uGrčkoj, pobeđujeMicotakisovaNova Demokracija, ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
Košarkaški tim Jugoslavije - evropski prvaci
18. 6. -Burma (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
21. 6. - Sabor SR Hrvatske proglasio amandmane 27 do 53 na republički ustav; naziv jezika je ostavljen do donošenja novog ustava (mada je Ustavni sud SFRJ proglasio neustavnom formulaciju "...hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski jezik"); nije prihvaćen ni amandman Slavice Bajan da se u odredbi o državnosti ne pominju Srbi,[16] ali izaziva osude.
2. 7. -Andreas Papandreu daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
4. 7. - MiG 23 bez pilota preleteo od Poljske do Belgije, gde je pao na kuću uz jednu žrtvu.
5. 7. - Prva epizoda serijeSeinfeld: devet sezona sa 180 epizoda do 1998.
6. 7. - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za "Zajednički evropski dom".
7. 7. - SamitVaršavskog pakta u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
8. 7. -Carlos Menem novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
8. 7. - U Kistanjama je osnovano Srpsko kulturno društvo "Zora", na čelu saJovom Opačićem. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj - pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo (Opačić vidi rešenje u Jugoslaviji kao savezu država sa kulturnim autonomijama za Srbe[17]).
9. 7. - Proslava godišnjice Kosovske bitke naKninskom Kosovu i osvećenje nove zgrade Bogoslovije u Krki. Došli su i mnogi gosti iz Srbije i Crne Gore, upadaju u oči "bradonje" iz Nove Pazove. Popodnevni program je prekinut kada je jedna grupa iznela Jovu Opačića na scenu, uz guranje i bacanje kamenja. Opačić je prekršajno kažnjen sa 40 dana zatvora.
9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
24. 7. - "Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema" u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
27. 7. - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
7. 8. - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će senikaragvanskikontraši raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
9. 8. - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
10. 8. -Toshiki Kaifu novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
avgust - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
avgust - Novčanica od 500.000 dinara ("ratna novčanica" jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja "VIII 1989" nosi još jedna "ratna novčanica", od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i uŠumaricama).
< 16. 8. - IntervjuDobrice Ćosića italijanskom Il Tempu: Tito je dao Istru Hrvatima, oterao je Italijane i zauzeo Zadar.[18]
18. 8. - Ubijen vodeći kandidat za predsednikaKolumbijeLuis Carlos Galán - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje "totalni i apsolutni rat" vladi sa nizom bombi i paljevina.
18. 8. - Prikazan film "Seks, laži i videovrpce", čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima.
25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
31. 8. - Godišnjainflacija u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
4. 9. - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
4 -7. 9. - IX konferencijaPokreta nesvrstanih u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike.Moamer Gadafi poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
6. 9. - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranakLjubljanske banke oglobljen 500.000 dolara.
6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresuTerryja Butchera crvenom od krvi.
27. 9. - SkupštinaSR Slovenije donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nadsaveznim zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici,Aleksandra Timošenko zbirno prvakinja.
29. 9. - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom[21].
30. 9. - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu uPragu dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
1. 10. - NaCetinju, u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa izSan Rema sahranjeni poslednji crnogorski kraljNikola Petrović i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
1. 10. -Colin Powell novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
1. 10. - Korak kaistopolnom braku u Danskoj: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
3. 10. - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju.
4. 10. - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
7. 10. -Mihail Gorbačov u posetiDDR povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: "Život kažnjava one koji zakasne"). Istog dana uPlauenu počinju prve masovne demonstracije.
8. 10. - Od ove nedjelje,TV Zagreb više nije u JRT-ovoj rotaciji zajedničkih nedjeljnih dnevnika.[22]
18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano "Narodna" iz naziva Republike Mađarske.
25. 10. - Objavljena zvanična platformaSKJ: podrška razvoju političkog pluralizma ("uspostavljanje političkih organizacija građana"), pravima i slobodama.
30. 10. - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenjaVlasiju u još 14-ici, ima i mrtvih[23].
31. 10. - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno« delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o "anahronizmu u vreme promena" u komunističkom svetu).
31. 10. - PremijerTurgut Özal izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).
7 - 10. 11. - Neredi uKišinjevu, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministarVladimir Voronin, predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljenPetru Lucinschi (do 1991, predsednik 1997-2001).
8. 11. - UJordanu održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
11. 11. - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992.Srednjoeuropska inicijativa).
11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu uJugozapadnoj Africi/Namibiji, apsolutna većina zaSWAPO.
12. 11. - Jednopartijski izbori za sva tri većaSkupštine SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
23. 11. - PočinjeGruzijsko-osetijski sukob: ranije tokom mesecaJužnoosetinska Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opselaChinvali, nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
24. 11. - Pod pritiskom masovnih demonstracija uPragu kompletno rukovodstvoKomunističke partije Čehoslovačke podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretaraMiloša Jakeša; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara. Tražio je da se ponište posledice paktova sa Hitlerovskom Nemačkom, što bi se moglo odnositi na sovjetsko zauzeće Besarabije (on vidi poboljšane odnose SSSR i SAD kao novi pakt Molotov-Ribentrop).
28. 11. -Helmut Kohl izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
29. 11. - Slovenačka vlada zabranila "miting istine" kosovskog udruženja "Božur" u Ljubljani 1. decembra,Socijalistički savez Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, "ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji"[25].
Hiperinflacija u SFRJ: novčanica od 2.000.000 dinara
1. 12. -SR Srbija uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast.Egon Krenz narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolaziGregor Gysi.
2. 12. - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna uMaleziji; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
6. 12. - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi uMontrealu.
6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
6. 12. - Završen klasični periodDoctora Who, ponovo kreće 2005.
7. 12. -Litvanska SSR je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
8. 12. - OsnovanaDemokratska opozicija Slovenije (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
10. 12. - Predsednik ČSSRGustáv Husák dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu saMariánom Čalfom.
10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju uMongoliji, Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
12. 12. - Grupa intelektualaca najavila obnavljanjeDemokratske stranke (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
13. 12. - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
15. 12. - XI kongresSK Srbije - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
15. 12. - Objavljen nacrt deklaracijeSKJ prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio26. 12., pred XIV kongres sledećeg meseca).
15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
15. 12. - Kolumbijski narko-lordJosé Gonzalo Rodríguez Gacha ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
16. 12. -Rumunska revolucija 1989.: protesti uTemišvaru koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
17. 12. - Emitovana prva epizodaThe Simpsons, božićni specijalSimpsons Roasting on an Open Fire.
18. 12. - Predsednik Saveznog izvršnog većaAnte Marković izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
19. 12. - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
20. 12. - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku[26].
24. 12. - Svrgnuti premijerPaname, general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvoVatikana u Panama Sitiju i zatražiopolitički azil.
29. 12. - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građanaVaclav Havel izabran za predsjednikaČehoslovačke jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003).Aleksandar Dubček je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
29. 12. - IndeksNikkei 225 Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44; zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina. Mehur puca pošto je Banka Japana podigla međubankarsku kamatu, dolazi do kraha berze, što je uvod uIzgubljenu deceniju, ili više njih (prosečan rast 1991-2003 je 1,14% godišnje). Ove godine je 13 od 20 najvećih svetskih kompanija bilo japansko, do 2014. ostaju dve.[27]
31. 12. - U Poljskoj potpisanBalcerowiczev plan, šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
31. 12. - Azerski demonstranti uNahčivanu demontiraju granične instalacije prema Iranu.
Oko 100.000 članova napustiloSKJ ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.[28].
U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno[29].