Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

1952.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice1952)
Ovo je članak o godini 1952.

< |19. vijek |20. vijek|21. vijek|>
< |1920-e |1930-e |1940-e |1950-e|1960-e|1970-e|1980-e|>
<< |< |1948. |1949. |1950. |1951. |1952..|1953.|1954.|1955.|1956.|>|>>

1952.. po kalendarima
Gregorijanski1952.. (MCMLII)
Ab urbe condita2705.
Islamski1371–1372.
Iranski1330–1331.
Hebrejski5712–5713.
Bizantski7460–7461.
Koptski1668–1669.
Hindu kalendari
Vikram Samvat2007–2008.
Shaka Samvat1874–1875.
Kali Yuga5053–5054.
Kineski
Kontinualno4588–4589.
60 godinaYang Voda Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11952.
p  r  u
Podrobnije:Kalendarska era

1952 (MCMLII) je bilaprijestupna godina koja počinje u utorak, gregorijanskog kalendara.


Događaji

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi |uredi kod]
  • početkom godine - UFNRJ uveden novi privredni sistem, "stopa fondova i akumulacije" - ukinuto direktno i sveobuhvatno planiranje[1]. Preispituje se politika kolektivizacije (ali seljaci su preopterećeni porezima - New York Times 13. 2.).
  • 5. 1. - ObnovljenPolitikin zabavnik (izlazio1939-41).
  • 7. 1. - Veliki neredi u okolini izraelskog Knesseta, u vreme debate o Sporazumu o reparacijama od Nemačke.
  • 8. 1. - Sporazum o privrednoj saradnji izmeđuFNRJ iSAD.
  • 9. 1. - Prezidijum Narodne skupštine FNRJ ratifikovao sporazum o vojnoj pomoći sa SAD (na snazi do 1959.)[2].
  • 10. 1. - Prikazan filmThe Greatest Show on Earth, najunosniji iz ove godine.
  • 10. 1. - BrodSS Flying Enterprise potonuo nakon 13 dana borbe na zapadnom prilazu La Manšu.
  • 11. 1. -Vojo Srzentić, suprugaDragica i spisateljicaMilka Žicina osuđeni u vezi s Informbiroom.
  • 13. 1. - Počinju "crne godine" uFrancuskom protektoratu u Tunisu: stiže rezident Jean de Hauteclocque, zahteva smenu vlade. Kasnije tokom meseca dolazi do hapšenja i sukoba sa ljudskim žrtvama.
  • januar - Jugoslovenska vlada procenjuje da će tokom godine biti potrebno 269 miliona dolara strane pomoći za trgovinski deficit i program kapitalnih investicija[3] (tri zapadne sile daju 120 miliona do 30. juna[3]).
  • januar - UNR Kini se naKampanju tri anti nadovezuje Kampanja pet anti: uz rasipanje, korupciju i birokratiju, sada i protiv podmićivanja, krađe državne imovine, izbegavanja poreza, varanja na državnim ugovorima i krađe državne ekonomske informacije - na meti je kapitalistička klasa.
  • 20. 1. -Anton Vovk, administrator ljubljanske dijeceze, poliven benzinom i zapaljen u Novom Mestu (teško povređen, Vatikan protestuje 30-tog).
  • 20. 1. -Edgar Faure je francuski premijer nakonRenéa Plevena, samo do marta.
  • ca. 21. 1. - U Jugoslaviji trojica osuđena na smrt, 20 na robiju za "antidržavne aktivnosti". (NYT)
  • 25. 1. - Nakon što je egipatska policijska kasarna uIsmailiji odbila naređenje da preda oružje i povuče se iz kanalske zone, Britanci je zauzimaju nakon borbe u kojoj gine 50 Egipćana (egipatski policajci su juče pomagali gerilcima koji su napali Britance).
  • 26. 1. - Uhapšeno 46 osoba u Zagrebu koji su izvikivali nacionalističke parole nakon polufinala kupa Maršala Tita (petorica kasnije osuđeni na zatvorske kazne)[4].
Ruševine nakonKairskog požara

Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]
  • ca. 2. 2. - Mere protiv profesionalizma i klađenja u sportu u FNRJ. (NYT)
  • 5. 2. - Simbolični početak gradnje Staljinove aleje u Istočnom Berlinu (Karl-Marx-Allee).
  • 6. 2. - UmroGeorge VI, kraljUjedinjenog Kraljevstva idominionaBritanskog komonvelta; nasleđuje ga kćerkaElizabeta II, trenutno je na putovanju u Keniji. Vlada do2022.
  • 9. 2. - Prva pošiljka američkih vojnih aviona FNRJ u Puli[5].
  • ca. 9. 2. - U Beogradu su promenjeni nazivi nekih ulica u vezi sa SSSR i istočnim državama. (NYT)
  • ca. 9. 2. - Kampanja protiv rimokatoličke hijerarhije u Sloveniji, kao i muslimanske u Bosni i dr. - traži se razlika između "političkog klerikalizma" i religije. (NYT)
Elizabeta II
  • 13 - 15. 2. - Rekordnih 146 cm snega u Ljubljani, u Ratečama 240, muškarci od 19 do 30 mobilisani za čišćenje.
  • 14. 2. - "Svetovalentinski masakr" naGvadalupi: snage reda ubile četvoricu štrajkača.
  • 14-25. 2. -Zimske olimpijske igre u Oslu.
  • februar - U Jugoslaviji čistka "politički nepouzdanih" predavača u školama i ključnog osoblja u trgovini i industriji[3]. Partija opet naglašava klasnu borbu da se ne bi izgubio revolucionarni duh. (NYT)
  • februar - Završila se erupcija novog vulkanaParícutin u Meksiku - za devet godina je nastala kupa visine 424 metra, stradale su dve varoši.
  • 15. 2. -Bogoslovski fakultet isključen sa Beogradskog univerziteta (do 2004).
  • 16. 2. - Nove mere za privlačenje turista u FNRJ. (NYT)
  • februar-mart? - Izložba savremenog francuskog slikarstva u Umetničkom paviljonu na Kalemegdanu, Beograd; u martu prenesena u Zagreb[6].
  • 17. 2. - PremijerUK,Winston Churchill, objavio da zemlja posedujeatomsku bombu, najavljuje test za oktobar.
  • 18. 2. -Grčka iTurska su prve nove članiceNATO.
  • 21. 2. - UDhaki, Istočni Pakistan, ubijena 4 studenta-demonstranta - dolazi do širokih protesta koji će dovesti do priznanjabengalskog jezika (danas UN-ov Dan maternjeg jezika).
  • 21. 2. - Nakon četiri meseca završeni prvi parlamentarni izbori u Indiji od nezavisnosti:NehruovIndijski nacionalni kongres dobija 364 od 489 mandata.
  • 21. 2. - U UK više nije obavezno nositi ličnu kartu/osobnu iskaznicu (uvedene 1939).
  • ca. 22. 2. - U Vojvodini će biti nacionalizovano 40.000 individualnih imanja. (NYT)
  • 24. 2. -Srpska akademija nauka i umetnosti se preselila iz Brankove 15 u Knez Mihailovu 35[7].
  • 25. 2. - Završena Lisabonska konferencija NATO: odobren projektEvropske obrambene zajednice, sjedište NATO će biti u Parizu (do 1966).
  • 25. 2. -Prvi indokineski rat: završava se Bitka kod Hòa Bình - mada su Francuzi naneli velike gubitkeViet Minhu, odlučuju da napusteHòa Bình, 76 km od Hanoja, gde je bilo vezano previše vojnika.
  • 29. 2. - SAD, UK i Francuska će dati još 45 miliona pomoći FNRJ, nakon Trumanovog poziva. (NYT)

Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

Fulgencio Batista

  • 10. 3. -Fulgencio Batista izvodi vojni udar naKubi, pošto je imao slabe šanse na izborima zakazanim za jun - ostaje dorevolucije u novogodišnjoj noći 1958/59.
  • 10. 3. -Staljinova nota: SSSR predlaže ujedinjenu, neutralnu i naoružanu Nemačku - zapadne sile 25. 3. odbijaju jer smatraju da bi zapravo bila pod sovjetskom kontrolom, traže slobodne izbore pod nadzorom UN.
  • 14. 3. - JedanSeaboard & Western-ov DC-4 prvi je američki komercijalni let od rata koji je stigao u Jugoslaviju.
  • mart - Uhapšeno 17 studenata-informbirovaca sa Novinarske i diplomatske visoke škole u Beogradu (među kojima iJug Grizelj) - u julu odlučeno da škola bude ukinuta.[8]
  • mart - Prolazni skandal sa nagomMarilyn Monroe na kalendaru. Ove godine se pojavila u pet filmova, uključujućiMonkey Business.
  • mart? - Šest rumunskih letača prebeglo u Jugoslaviju, dobili azil u julu.
  • 16. 3. - Tropski ciklon Denise: u mestu Cilaos,Reunion, palo rekordnih 1870mm kiše za 24 sata.
  • 16. 3. - OsnovanoNordijsko vijeće - Švedska, Danska, Norveška, Island, od 1955. Finska.
  • 20. 3. -24. dodjela Oscara: najbolji film jeAn American in Paris, ukupno šest nagrada, isto koliko iA Place in the Sun, četiri nagrade zaA Streetcar Named Desire.
  • 21. 3. -Kwame Nkrumah je prvi premijer britanskeZlatne Obale (premijer nezavisne Gane 1957-60, predsednik 1960-66).
  • 21. 3. -Korejski rat: počinje Bitka za Hill Eerie (do jula).
  • 21. 3. - Kraj racioniranja kruha uŠpanjolskoj.
  • 22. 3. - Prvi broj dvonedeljnog časopisa "Svedočanstva"[9], urednikAleksandar Vučo.
  • 22. 3. - Proitalijanski neredi u Trstu, demonstracije i u Rimu ovih dana za povratak teritorije. Narednih dana okupljanja studenata u Ljubljani i Beogradu.
  • 24. 3. - Prvi generalni sekretar NATO jeHastings Ismay (do 1957).
  • 26. 3. - Francuski rezident hapsi tuniskog premijera i nekoliko ministara.
  • 27. 3. - Eksplozija paketa namenjenog zapadnonemačkom kancelaruAdenaueru ubila policajca (poslat od izraelskih agenata).
  • 27. 3. - PrikazanSingin' in the Rain.
  • 29. 3. - Predsednik Truman odustaje od kandidacije za treći mandat.
  • 31. 3. -Alan Turing se izjašnjava krivim zagross indecency: umesto zatvora bira uslovnu kaznu, koja obuhvata hormonsku terapiju (ubio se 1954).

April/Travanj

[uredi |uredi kod]
Lever House u Njujorku
  • 5. 4. - U oluji istočno odGrenlanda bez traga nestalo pet norveških brodova fokolovaca.
  • 8. 4. - Veče pre početka štrajka u američkoj industriji čelika, predsednik Truman objavljuje da preuzima industriju.
  • ca. 9. 4. - Rezolucija II kongresa Partije rada Albanije optužuje "fašističku Titovu kliku" za "likvidaciju albanskog življa" u Jugoslaviji.
  • 9-11. 4. - "Nacionalna revolucija" uBoliviji: vojni vladarBallivián je zbačen u borbama sa 600 mrtvih,Víctor Paz Estenssoro, kome je izborna pobeda oduzeta 1951, postaje predsednik 16. aprila (1952-56, 1960-64. i 1985-89) - uvode se radikalne reforme, univerzalno pravo glasa, agrarna reforma, privatizacijakalajnih/kositrenih koncerna.
  • 11. 4. - Jugoslavija i Japan nastavljaju diplomatske odnose.
  • 14. 4. - Masovni miting u Beogradu povodom Tršćanskog pitanja, narednih dana i u drugim gradovima.
  • 15. 4. - Prvi letBoeing B-52 Stratofortress (u službi od1955).
  • april - Prvi broj zagrebačkog časopisa "Krugovi" (izlazi do 1958).
  • 15. 4. - Snage Republike Kine (Tajvana) privremeno oduzele ostrvo Nanri komunistima.
  • 17. 4. - TeniseriDragutin Mitić i Milan Branović se ne vraćaju sa turnira u Rimu.
B-52
  • 18. 4. - Dvojica Jugo-Kanađana otela avion iz Beograda da bi preveli majku i sestru iz zemlje - spustili su se u Austriji. (NYT)
  • ca. 18. 4. - Opšti zakon o narodnim odborima - veća ovlašćenja, proširenje materijalne osnovice.
  • 21. 4. - Tito na naslovnici časopisaLife.
  • 23. 4. - Beograd zahteva opoziv jednog sovjetskog diplomate, zbog špijuniranja. (NYT)
  • 25. 4. - Nemačka zemljaBaden-Württemberg je osnovana spajanjem (južnog) Badena, Württemberg-Badena i Württemberg-Hohenzollerna.
  • 26. 4. - Američki razaračHobson potonuo sa 176 od 276 ljudi nakon sudara sa nosačem avionaWasp tokom vežbi u Atlantiku.
  • 27. 4. - Obnovljen je bečkiStephansdom.
  • 28. 4. - Stupio na snaguUgovor iz San Franciska izmeđuJapana i Saveznika - zvanični kraj II svetskog rata, okončanaokupacija Japana. Istog dana je stupio na snagu i Ugovor o sigurnosti između SAD i Japana, kojim SAD dobijaju pravo na vojno prisustvo.
  • 28. 4. - Potpisan Tajpejski ugovor, mir između Japana i Republike Kine (Tajvan, nisu bili pozvani u San Francisco; sa NR Kinom je potpisan Kominike 1972).
  • 29. 4. - Zvanično otvorenaLever House u Njujorku, prvineboder uinternacionalnom stilu.
  • 29. 4. - Sovjetski MiG-15 napao francuski DC-4 na liniji Frankfurt-Berlin.
  • 30. 4. - Prvi broj "Vjesnika u srijedu".

Maj/Svibanj

[uredi |uredi kod]
De Havilland Comet - početak mlaznog transporta
  • 2. 5. - BritanskiBOAC otvorio prvu putničku liniju mlaznim avionima, London-Johanezburg, modelomde Havilland Comet (prizemljen 1954. nakon raspada tri aviona).
  • 3. 5. - Američki potpukovnici Fletcher i Benedict se spustili avionom na geografskiSeverni pol.
  • 6. 5. -Das Lied der Deutschen je ponovo himna u Zapadnoj Njemačkoj samo treća strofa.
  • 9. 5. - Zapadni saveznici će dati veće učešće Italiji u upravi Zone AST Trsta.
  • 11. 5. - Predsednik Tito otkrio spomenikŽarku Zrenjaninu nazrenjaninskom Trgu slobode (premešten 1964. ispred zgrade komiteta).
  • 11. 5. - Demonstracije u Essenu protiv naoružavanja Zapadne Nemačke, policija ubila radnika i komunistu Philippa Müllera (u Istočnoj N. je od 1954. dodeljivana medalja nazvana po njemu).
  • 13. 5. - Počinje s radombolnica "Dr Dragiša Mišović" u Beogradu.
  • 15. 5. - U tršćanskoj Zoni B donesene mjere kojima se olakšava promet sa Jugoslavijom - odgovor na odluku zapadnih sila, Italija protestira, optužuje da su tamošnji Talijani progonjeni. (NYT)
  • ca. 20. 5. - Najhladniji maj u Jugoslaviji. (NYT, prizemni mraz u Beogradu 19. i 22., doduše 5-og je bilo 30 stepeni)
Narodni muzej se uselio u zgradu
  • 23. 5. - OtvorenNarodni muzej u Beogradu na Trgu Republike.
  • 26. 5. - Generalni sporazum tri zapadne sile i Zapadne Nemačke, na snazi od 1955: kraj okupacije, priznanje suverenosti. U Istočnoj Nemačkoj se na to odgovara tzv. Operacijom Štetočina (Aktion Ungeziefer), raseljavanja nepoćudnih iz granične zone.
  • 26. 5. -Joseph Burstyn, Inc. v. Wilson: Vrhovni sud SAD presuđuje da je zabrana filma na osnovu "svetogrđa" neustavna.
  • 27. 5. - V plenum CK KPJ[10] - rasprava o predloguUstavnog zakona, Tito govori u korist direktnih izbora i za federativnu republiku a ne federaciju republika.
  • 27. 5. - U Parizu potpisan Ugovor o ustanovljenjuEvropske odbrambene zajednice: Francuska, Italija, zemlje Beneluksa i zapadna Nemačke bi imale panevropsku vojsku, podeljenu u nacionalne komponente (Francuska odbila ratifikaciju 1954, zapadna Nemačka će ući u NATO 1955).
  • 27. 5. - Čistka uRumunskoj KP: smenjeni suAna Pauker,Vasile Luca iTeohari Georgescu. Pošto je konsolidovao položaj, generalni sekretarGheorghe Gheorghiu-Dej 2. juna preuzima i premijerski položaj odPetru Groze (do 1955). Ovo je pobeda domaće nad "moskovskom" frakcijom u partiji,Nicolae Ceaușescu uskoro ulazi u Centralni komitet.
  • 28. 5. - Gen.Matthew Ridgway je Vrhovni saveznički komandant u Evropi nakonEisenhowera (do 1953). Komandu UN u Koreji preuzimaMark W. Clark. Komunističke manifestacije protiv njegovog dolaska u Pariz se pretvaraju u nerede.
  • 30. 5. - Osnovanaopština Novi Beograd (Bežanija priključena 1955).

Jun/Juni/Lipanj

[uredi |uredi kod]
Prevodnica 1 naKanalu Volga – Don
  • 1. 6. -Velike građevine komunizma: otvorenKanal Volga – Don u SSSR. Na ulazu u kanal u julu je otkriven spomenik Staljinu, visok 24 metra (uklonjen 1961-62, zamenjen Lenjinom 1973).
  • 1. 6. - Pušten je u pogon prvi generatorHidroelektrane Vinodol, kojoj će služitiLokvarsko i jezeroBajer. Ove godine u Hrvatskoj je završena i drugamala hidroelektrana Ozalj.
  • 1. 6. - Šestorica osuđeni kao teroristi u Tetovu. (NYT)
  • 1. 6. - Zapadni Berlinci ne mogu ući u DDR bez dozvole, pre neki dan su prekinute i telefonske veze.
  • 1. 6. - Katolička crkva stavila delaAndré Gide-a naIndex librorum prohibitorum.
  • 2. 6. -Youngstown Sheet & Tube Co. v. Sawyer: povodom situacije sa industrijom čelika, Vrhovni sud SAD ograničava pravo predsednika da zauzima privatnu imovinu. Istog dana počinje štrajk.
  • 7. 6. - Jugoslovenska vlada uklonila neke kontrole na industrijske sirovine i poluprerađenu robu, seljacima vraćeno "relativno slobodno" tržište za žitarice[3], ukinut prinudan otkup (NYT).
  • 9. 6. - Potpisan mirovni ugovor između Japana i Indije.
  • 13 - 14. 6. - Inauguralna sjednica Centralne redakcijeEnciklopedije Jugoslavije, Krleža podnio uvodni referat "O problemima i zadacima Enciklopedije Jugoslavije" (sastav enciklopedije najavljen u aprilu[11]).
  • 13. 6. - AferaCatalina: Sovjeti oborili švedski obaveštajni avion, poginulo svih osam članova posade, zatim tri dana kasnije i avion koji je tragao za prethodnim.
  • 17. 6. - UGvatemali je donesen Dekret 900, agrarna reforma kojom se nekorišćena zemlja redistribuira seljacima -United Fruit je nezadovoljan (→Državni udar u Gvatemali 1954.)
  • 19. 6. - OsnovaneSpecijalne jedinice Američke vojske.
  • 23 - 27. 6. - Napad na branuSui-ho: snage UN gađaju hidrocentrale na rijeciYalu - uništili su 90% kapaciteta.
  • 24. 6. - Prvo izdanje njemačkog tabloidaBild.
  • 26. 6. -Earl Mountbatten, komandant britanske mediteranske flote i NATO snaga na Mediteranu, posetio predsednika Tita na Brionima.
  • 26. 6. -15. 7. - U Parizu održana izložba slikaPetra Lubarde.
  • 26. 6. -Korejski rat: pojačanje borbi zaOld Baldy, ogolelo Brdo 266 - nakon niza od pet bitaka, Kinezi će ga povratiti u martu 1953.
  • 26. 6. - Jugoslovenski avion otet i odveden u Italiju - trojica zatražila azil. (NYT)
  • 27. 6. - Zakon o imigraciji i državljanstvu stupa na snagu u SAD, pošto je Kongres preglasao predsednikov veto. Nastavlja se sistem kvota po regionima (ukinut 1965). Vlada može proterati doseljene subverzivce ili im sprečiti ulazak.
  • 28. 6. - U Kaliforniji održan prviMiss Universe, pobednica je iz Finske.
  • 30. 6. - Okončava seMaršalov plan: SAD je za četiri godine pomogla zapadnoevropske privrede sa 12 milijardi dolara. Nasleđuju ga operacije prema Zakonu o uzajamnoj sigurnosti.
  • 30. 6. - U okršaju sa diverzantima nedaleko od Leskovca, smrtno ranjen potpukovnik UDB-ePane Đukić.

Jul/Juli/Srpanj

[uredi |uredi kod]
Stambena zgrada na obali Kotelničeskaja u Moskvi
  • 1. 7. - Uvoznici i izvoznici u FNRJ mogu trgovati po nefiksiranom kursu. (NYT 17. 6.)
  • 1. 7. - Četvorica u FNRJ osuđena na smrt zbog krađe bakarne žice za 83.000 dolara. (NYT)
  • 1. 7. - U Istočnoj Nemačkoj se osniva Kasarnska narodna policija (prerasta uNacionalnu narodnu armiju 1956).
  • 2. 7. - Slovenački prelati pristali na priključenje državnom svešteničkom udruženju, nakon pritiska (NYT)
  • 3. 7. - SinodSPC odbija državno udruženje, "Borba" osuđuje šestoricu episkopa. (NYT)
  • 3 -7. 7. - Prvo putovanje putničkog brodaSS United States: sa 3 dana, 10 sati i 40 minuta (prosečna brzina 65,91 km/h) brod obara rekord i posljednji je osvajačPlave vrpce.
  • 6. 7. - Poslednja vožnja tramvaja u Londonu - vratiće se 2000.
  • 6. 7. - Petoro u FNRJ osuđeni na smrt kao bugarski špijuni.
SS United States (foto 2009)
  • 7 -11. 7. - Republikanska konvencija u Čikagu: gen.Dwight D. Eisenhower, podržan od istočnog liberalnog establišmenta, postaje kandidat partije za predsednika, mada je konzervativacRobert A. Taft imao više narodnih glasova.
  • 9 - 12. 7. - II partijska konferencijaistočnonemačke partije:Walter Ulbricht objavljuje gradnju socijalizma.
  • 11. 7. - OperacijaPressure Pump, masovno gađanje ciljeva uPjongjangu radi političkog pritiska.
  • 14. 7. - Federalni sud u SAD odbija izručenjeAndrije Artukovića FNRJ. (NYT)
  • 14. 7. - Međunarodna konferencija slobodnih sindikata odbija prijem jugoslovenske organizacije.
  • jul -Fidel Castro, nesuđeni kandidat na junskim izborima koje je Batista otkazao, počinje okupljanje ljudi u "Pokretu".
  • 16. 7. - Spor izmeđuiranskog premijeraMosaddegha i šaha: premijer insistira da imenuje ministra rata i šefa kabineta, daje ostavku - novi premijer nastavlja pregovore sa Britancima oko naftne kompanije što pokreće talas štrajkova i krvavih nereda.
  • 18. 7. - "Afera Jevrejskog antifašističkog komiteta": 13 jevrejskih pesnika je na tajnom suđenju u Moskvi osuđeno na smrt. (→Borba sa kosmopolitizmom)
Nacije na Olimpijadi
Neredi u Iranu
  • 21. 7. (30 tir poi. k.) - Posle petodnevnih krvavih nereda u Iranu, komandanti vraćaju vojsku u kasarne.Mohammad Mosaddegh je ponovo premijer Irana (do 1953), sada sa punom kontrolom nad vojskom. Dobija vanredna ovlašćenja od parlamenta, kojima ograničava vlast monarhije.
  • 22. 7. - Druga utakmica Jugoslavija - SSSR: 3:1 (2:1)[12] - utakmice su bile poznate kao "dvobojTitoStaljin".
  • 22. 7. - Međunarodni krivični sud presudio da nije nadležan u britanskoj tužbi zbog nacionalizacije Anglo-iranske naftne kompanije - britanski bojkot nafte ipak šteti ekonomiji.
  • 22. 7. - Novi ustav Poljske menja joj naziv uPoljska Narodna Republika (do 1989).
  • 23. 7. -Evropska zajednica za ugljen i čelik stupila na snagu. Prvi predsednik Visokog predstavništva jeJean Monnet (zajedničko tržište je otvoreno 1953).
Nasser i Naguib
  • 23. 7. -Revolucija u Egiptu: vojni puč "Slobodnih oficira", na čelu su gen.Muhammad Naguib i potpuk.Gamal Abdel Naser.
  • 23. 7. - U Istočnoj Nemačkoj, pet zemalja se zamenjuje sa 14 okruga (do 1990).
  • 24. 7. - Štrajk u američkoj industriji čelika razrešen pod pritiskom predsednika, radnici su dobili povišicu. Ekonomski gubici štrajka procenjeni na 4 milijarde dolara.
  • 24. 7. - Prikazan filmHigh Noon.
  • 25. 7. - Proglašenjem novog ustava,Portoriko postaje samoupravna teritorijaSAD umesto kolonije.
  • 26. 7. - Egipatski kraljFaruk I abdicira u korist šestomesečnog sinaFuada, odlazi sa porodicom u Italiju. Vlast preuzima Savet revolucionarne komande (republika proglašena sledeće godine).
Evitin pogreb
  • 26. 7. - UmireEva Perón, argentinska prva dama i odnedavno Duhovni vođa nacije. Nakon perioda prosperiteta, zemlju pogađa teška recesija, politički režim je takođe u opadanju.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi |uredi kod]
  • 2. 8. - Finale olimpijskog nogometnog turnira uHelsinkiju, Jugoslavija – Mađarska 0:2.
  • 2. 8. - Jugoslavenski zakoni će biti primjenjivani u tršćanskoj Zoni B. (NYT)
  • 4/5. 8. - Afera Dominici: tročlana engleska porodica ubijena u Francuskoj, za šta je osuđen vlasnik obližnje farme - na smrt, pa doživotnu, da bi bio pušten iz zdravstvenih razloga, ne i pomilovan.
  • 11. 8. - KraljTalal Jordanski abdicira zbog mentalne bolesti - nasleđuje ga sinHussein (do 1999).
Hussein I od Jordana
  • 12. 8. - "Noć ubijenih pesnika": pogubljeni su sovjetski jevrejski pesnici osuđeni u julu (o događaju se saznalo 1955).
  • 12. 8. - Radnički nemiri u tekstilnoj fabrici uKafr el-Dawwaru u Egiptu, dvojica kolovođa će biti obešena.
  • 14. 8. - Šef mađarske partijeMátyás Rákosi postaje i premijer (do 1953).
  • 14. 8. - U novinskom članku antropologa Alfreda Sauvyja se pojavio terminTreći svijet za zemlje koje nisu u savezu sa SAD ili SSSR.
  • avgust - Li Mijevikineski nacionalisti upadali u Junan iz Burme ali su odbijeni.
  • 16. 8. -Dominikanski diktatorRafael Trujillo prepušta predsednički položaj svom bratuHéctoru (do 1960), a nastavlja vladavinu iza paravana do atentata 1961.
  • 16. 8. - Zabranjen izvoz žita iz FNRJ zbog suše, vlada mora smanjiti kapitalne investicije i druge troškove. (NYT 17, 18. 8.) U septembru je izvešteno o 50% gubitka ili 330 miliona dolara. (NYT 16. 9.)
  • 18. 8. - Jugoslovenski olimpijski veslači zatražili azil u Z. Nemačkoj. (NYT)
  • 23. 8. -Iračka intifada, inspirisana događajima u Egiptu i Iranu: lučki radnici u Basri počinju štrajk, studenti se pridružuju u oktobru.
  • 23. 8. - Jedan poginuo u okršaju na albanskoj granici. (NYT)
  • 26. 8. - Britanski putnički mlaznjak obavio povratno putovanje preko Atlantika za jedan dan.
  • 27. 8. - Okončani pregovori o ratnoj odšteti između Nemačke i Izraela - Nemačka plaća tri milijarde maraka.
  • 29. 8. - Još jedan masovan udar na Pjongjang, tokom poseteChou En-laja SSSR.

Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]
  • 1. 9. -José María Velasco Ibarra je po treći put predsednikEkvadora (do 1956, jedini od pet puta da je odradio ceo mandat).
  • 2. 9. - Na Univerzitetu Minnesota obavljena prva operacija na otvorenom srcu.
  • 6. 9. - Televizija počinje u Kanadi,CBC emitira iz Montreala, dva dana kasnije i iz Toronta.
  • 9. 9. - Kod beogradskogVelikog ratnog ostrva potonuo brod "Niš" sa 102 putnika i 3 člana posade - najveća brodska tragedija kod nas.
  • 9. 9. - Četvorica osuđena na smrt zbog špijuniranja za Albaniju. (NYT)
  • 9. 9. - U Egiptu donesen zakon o agrarnoj reformi, cilj je redistribucija zemlje u korist seljaka - kraj političkog uticaja velikih zemljoposednika.
  • 10. 9. - Prvi put se sastala Evropska parlamentarna skupština (od 1962Evropski parlament).
  • 10. 9. - Potpisan Sporazum o reparacijama između Izraela i Savezne Republike Nemačke (Luksemburški sporazum, na snazi od 1953).
  • 10. 9. - Jedan ubijen, četvoro ranjeno pri pokušaju prelaska u tršćansku Zonu A.
  • 12. 9. - AdmiralJohn H. Cassady, komandantŠeste flote SAD, posetio Split, Tito obišao nosač avionaCoral Sea i osmatrao njegovo delovanje.
  • 14 -17. 9. - Suđenje "jugoslovenskim kidnaperima" u Budimpešti -UDB-a otima informbirovske emigrante iz Mađarske[13].
  • 14 - 25. 9. -Exercise Mainbrace: prve velike pomorske vežbe NATO u severnom Atlantiku.
  • 15. 9. - Odlukom UN, uEritreji se okončava britanska vojna administracija, ulazi u federaciju saEtiopijom (ova je anektira 1962-93, Eritrejski rat za nezavisnost traje 1961-91).
  • septembar - Poseta jugoslovenske delegacijeGrčkoj.
  • septembar - Pojavili se romani:Steinbeckov "Istočno od raja" iHemingwayevThe Old Man and the Sea.
  • septembar - U SSSR počinju hapšenja u vezi "Doktorske zavere", predstavljene javnosti sledećeg januara - većinom se radi o Jevrejima.
  • 17. 9. -Muhammad Naguib novi premijer Egipta (do 1954), prethodnikAli Mahir Paša je prinuđen na ostavku 7. 9. zbog protivljenja agrarnoj reformi.
  • 17. 9. - Prikazan filmThe Snows of Kilimanjaro.
Jovanka Broz

Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]
Sjedište Ujedinjenih naroda
  • 1. 10. - Zabranjen uvoz neke robe na šest meseci u FNRJ zbog ekonomskih problema. (NYT)
  • 3. 10. -Operacija Hurricane: Britanci su detonirali svoju atomsku bombu, snage 25 kilotona, naotočju Montebello uz sjeverozapad Australije.
  • 3. 10. - SSSR je proglasio američkog ambasadoraGeorga F. Kennana za personu non gratu, nakon što je svoje iskustvo u Moskvi uporedio sa internacijom u nacističkom Berlinu.
  • 5. 10. - Ukinuto racionisanje čaja u UK.
  • 5 -7. 10. - Treći kongres Saveza književnika Jugoslavije u Ljubljani -Krležin referat "O slobodi kulture", kritika "ždanovljevske estetike", tj.socijalističkog realizma[15] - početak novog perioda u kulturi.
  • 5 -14. 10. - XIX kongresKPSS, prvi od 1939: promena imena iz "Svesavezna komunistička partija (boljševika)" uKomunistička partija Sovjetskog Saveza, promene u organizaciji i broju članova organa - Politbiro i Orgbiro su zamenjeni Prezidijumom; Staljinov poslednji govor. Usvojena je peta Petoletka.
  • 6 - 15. 10. - Korejski rat—Bitka za Beli konj: u kineskoj ofanzivi, to brdo je 24 puta prelazilo iz ruke u ruku, ali su ga snage UN zadržale. Još pre kraja ove bitke, snage UN započinju Bitku za Triangle Hill, ali 42 dana borbi ne donosi promenu. UN prekida pregovore o primirju jer nema pomaka po pitanju repatrijacije zarobljenika (nastavljeni u aprilu).
  • 6. 10. - U NR Srbiji odustaju od ovlašćenja da prisiljavaju diplomce da rade u unutrašnjosti. (NYT)
  • 8. 10. - Sudar tri voza na stanici Harrow & Wealdstone blizu Londona odnosi 112 života.
  • 10. 10. - Bitka za ostrvo Nanri: kineski nacionalisti zauzimaju ostrvo pored kontinenta, ali se odmah povlače.
  • 11. 10. - Jedan osuđen na smrt kao špijun za Bugarsku. (NYT)
  • 13. 10. -Milovan Đilas u članku tvrdi daStaljinove teorije nemaju veze samarksizmom i socijalizmom i da su vrlo sličneHitlerovim.
  • 13. 10. - Tri sile dogovorile da će nastaviti pomoć Jugoslaviji, 30 miliona odmah za sirovine, obećano još 99. (NYT)
  • 14. 10. - UN započele rad uzgradi Sjedišta Ujedinjenih naroda.
  • oktobar - Tajnik zagrebačkog konzulata SAD u posjetiGoraždu, gdje je čuo da izmeđuKalinovika i Trnova još uvek djeluje grupa četničke gerile[16].
  • oktobar - UMarseju završena prvaLe CorbusierovaUnité d'habitation, poznata kaoCité radieuse.
  • 17. 10. - Afera 17. oktobra:Indonežanski generalNasution opkolio predsedničku palatu, tražeći raspuštanje Narodnog predstavničkog veća - predsednikSukarno ubedio vojnike i civile da se raziđu.
  • 20. 10. - U britanskojKeniji proglašeno ratno stanje zbogMau Mau ustanka. Slede hapšenja, među kojima iJoma Kenyatte (pod ključem do 1961, državnik 1963-78).
  • 22. 10. - Otkrivenasteroid2244 Tesla (astronomMilorad B. Protić).
  • 23. 10. - U Zapadnoj Njemačkoj zabranjena neonacistička Socijalistička Rajhspartija.
  • 29. 10. - 8. 11. - Indokineski rat, Operacija Lorraine: Francuzi pokušavaju skrenuti Viet Minhovu ofanzivu na severu Vijetnama.

Novembar/Studeni

[uredi |uredi kod]
Ivy Mike
  • 1. 11. -Operation Ivy - Amerikanci detonirali prvuhidrogensku bombuMike, na atoluEniwetok (snaga 10,4 megatona).
  • 1. 11. - Protestna nota FNRJ Svetoj stolici za mešanje u unutrašnje poslove, povodom biskupskog odbijanja državnog svešteničkog udruženja (takođe i najave uzdizanja Alojzija Stepinca u kardinala).
  • 1. 11. - UIzoli osnovana fabrika igračaka Mehanotehnika.[17]
Šesti kongres KPJ
Eisenhowerev bedž
  • 4. 11. - Predsednički izbori u SAD:Dwight D. Eisenhower je prvirepublikanski pobednik od 1928, nadmašio jedemokratskog kandidataAdlaia Stevensona sa 55,2 prema 44,3% u glasovima, 442:89 u elektorima, 39:9 u državama.
  • 4. 11. - U SAD osnovana Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), bavi seelektroničkim izviđanjem, njeno postojanje je neko vrijeme nepoznato.
  • 4. 11. - Severo-kurilski zemljotres na Kamčatki, magnitude 9, u cunamiju je stradalo preko 2.300 ljudi.
  • 5. 11. - GeneralLjubodrag Đurić napravio skandal na kongresu, dovodi u pitanje moral funkcionera, optužuje Petra Stambolića da mu je oteo ženu. (NYT)
  • 10. 11. - Generalni sekretar UNTrygve Lie daje ostavku - SSSR ga nije priznavao od reizbora 1950, američki komiteti su tragali za "subverzivcima" u UN; šef pravnog odeljenja UN Abraham Feller izvršio samoubistvo tri dana kasnije.
  • 10. 11. - Tito izjavljuje da bi prihvatio odbrambeni sporazum sa Grčkom i Turskom, prihvata poziv u Britaniju, želeo bi da poseti i SAD.
  • 14. 11. -New Musical Express (NME, pokrenut prošlog marta) objavljuje prvubritansku listu singlova.
  • novembar - Potpredsednik savezne vladeBlagoje Nešković isključen izSKJ, pod optužbom da je pristalicaInformbiroa (nije hapšen).
  • novembar -Exercise Longstep: vežbe NATO u Mediteranu.
  • 16. 11. - Izbori uGrčkoj: pobeda konzervativnog Grčkog okupljanja, maršalAleksandros Papagos je premijer do smrti 1955.
  • 17. 11. - UMađarskoj, četvorica osuđena na smrt kao "jugoslovenski špijuni", jedan doživotno (NYT), zatražen opoziv jugoslovenskog otpravnika poslova[3].
  • 18. 11. - Fudbaler osuđen na smrt zbog ubistva sudije u Šapcu. (NYT)
  • 20. 11. - Amerikanac George Jorgensen, Jr. postajeChristine Jorgensen u Kopenhagenu - prva uspešna operacija promene pola.
  • 21. 11. -Aleksander Zawadzki je šef države, predsednik novog Državnog saveta, u Poljskoj NR (do smrti 1964), umestoBolesława Bieruta koji odlazi za premijera (do smrti 1956).
  • 23. 11. i kasnije - Izbor opštinskih odbornika u FNRJ, listići umesto kuglica[20].
  • 23. 11. - 2. 12. - Bitka kod Nà Sảna je francuski uspeh u Vijetnamu.
  • 25. 11. - Počinje niz prikazivanja komadaAgathe ChristieThe Mousetrap - sve do prekida usled Covid-19, 16. marta 2020.
  • 27. 11. -Rudolf Slánský, generalni sekretar Čehoslovačke KP, i još 13 optuženika osuđeni na montiranom suđenju za "trockističko-titoističko-cionističke aktivnosti" - 11 smrtnih i tri doživotne kazne.
  • 27. 11. -FAO izveštava o kritičnoj nestašici hrane u FNRJ, poziva članice UN da pomognu. (NYT)
  • 26. 11. - Prikazan filmBwana Devil, čime počinje par godina "zlatne ere"3D filmova.
  • 29. 11. -Imenovana 24 nova kardinala, među njima iAlojzije Stepinac - ne želi tražiti dozvolu za putovanje od vlasti (ceremonija u siječnju).

Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]
  • 1. 12. -Adolfo Ruiz Cortines je novi predsednik Meksika (do 1958) - žene će dobiti pravo glasa, početak "Meksičkog čuda" u ekonomiji.
  • 2. 12. - Dva dana nakon izbora za ustavotvornu skupštinu u Venecueli, vojna hunta prekida prebrojavanje glasova i proglašava svoju pobedu - privremeni, kasnije stalni, predsednik postajeMarcos Pérez Jiménez (do 1958).
  • 3. 12. - U Čehoslovačkoj pogubljen Rudolf Slanski.
Muzej Nikole Tesle
  • 5. 12. - OsnovanMuzej Nikole Tesle u Beogradu, smešten u bivšu Genčićevu kuću.
  • 5. 12. - Tuniski aktivista Farhat Hached ubijen od strane francuske terorističke organizacije Crvena ruka; demoralisani Lamine Bey pristaje na reformu lokalne vlasti 20-og.
  • 5 -9. 12. - Velikismog uLondonu, neuobičajeno gusta i dugotrajna magla pomešana sa dimom, prekraćuje život hiljadama ljudi.
  • 9. 12. - Ukinut ustav Egipta iz 1923, Savet revolucionarne komande će sledećeg februara doneti novi.
  • 10. 12. - Nazire se kraj kolektivizacije u FNRJ: raspušteno 500 zadruga, još 500 pripojeno drugima (3-4% proizvodnje). (NYT)
  • 12. 12. -Svetski savet mira, sovjetski front, organizuje Kongres ljudi za mir u Beču.
  • 13. 12. - Posledice suše: u Jugoslaviji poskupelo hleb i mleko.
  • 15. 12. -Potti Sreeramulu umire nakon 56 dana štrajka glađu s ciljem stvaranja države u Indiji za govorniketelugua - dolazi do nereda, država Andhra je formirana sledeće godine (Andhra Pradesh od 1956).
  • 17. 12. - Prekid diplomatskih odnosa Jugoslavije iVatikana (do 1970).
  • 23. 12. - Pored Istre zaplenjeno 26 talijanskih ribarskih brodova sa 215 ljudi - ubrzo pušteni. (NYT)
  • 21. 12. - Redovito emitiranje istočnonjemačke televizijeDeutscher Fernsehfunk, a četiri dana kasnije i zapadnaNordwestdeutscher Rundfunk.
  • 27. 12. - Skupština FNRJ usvaja plan za razvoj teške industrije, mada sirovina ima samo za 15 dana. (NYT)
  • 31. 12. - Tito apeluje na seljake da ne gomilaju useve već ih prodaju i olakšaju nestašice. (NYT)
  • 31. 12. - SSSR vratio NR KiniKinesku istočnu železnicu u Mandžuriji.
  • 31. 12. -Franjo Mihalić pobijedio na trci sv. Silvestra u Sao Paulu.

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]
  • Početak rada površinskog kopa Kolubara.
  • Nerodna godina u Jugoslaviji zbog velike suše. Početkom godine cijene ipak snižene u odnosu na 1951[21].
  • Odluka o prestanku rada tekija u NR BiH (na Kosovu i u Makedoniji su nastavile).
  • Program Hrvatske seljačke stranke (u emigraciji): "nema nerešivih razlika između Srba i Hrvata"[22].
  • Snimljen film "Ciguli Miguli", prikazan tek 1977.
  • Generalna skupština osuđuje zemlje koje nisu repatrirale decu u Grčku (Jugoslavija je jedina koja to čini)[3].
  • Nordijski savet uveo slobodan promet ljudi, robe i usluga u svojim članicama.
  • UMarseille-u završena uticajnaLe Corbusier-ova stambena višespratnicaUnité d'Habitation.

1952. u temama

[uredi |uredi kod]

Rođenja

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi |uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]

Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj

[uredi |uredi kod]

Maj/Svibanj

[uredi |uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj

[uredi |uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj

[uredi |uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz

[uredi |uredi kod]

Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]

Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]

Novembar/Studeni

[uredi |uredi kod]

Decembar/Studeni

[uredi |uredi kod]

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]

Smrti

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi |uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]

Nobelova nagrada za 1952. godinu

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Bajec, Dolničar, 1981, str. 164
  2. Bajec, Dolničar, 1981, str. 151
  3. 3,03,13,23,33,43,5Collier's Year Book za 1952. (Microsoft Encarta 2004)
  4. Jakovina,Američki komunistički saveznik, p. 422
  5. Poseta aerodromu u Puli i razgledanje prve pošiljke aviona iz SAD. foto.mij.rs
  6. Svedočanstva, br. 1, Beograd, 22. mart 1952. str. 8 - Deset beogradskih slikara o izložbi francuskog slikarstva. citajteo.rs. (pristup. 7.2.2016.)
  7. Svečano otvaranje novog doma SANU. foto.mij.rs
  8. Hapšenje studenata informbirovaca. dan.co.me
  9. Faksimil prve strane "Svedočanstva" 22.3.1952. znaci.net
  10. V plenum CK KPJ. foto.mij.rs
  11. Faksimil prve strane "Borbe" 9.4.1952. znaci.net
  12. Faksimil 6. strane "Politike" 23.7.1952. znaci.net
  13. Heiner Timmermann (27 November 2013). The Future a Memory: The Cold War and Intelligence Services – Aspects. LIT Verlag Münster. str. 120–. ISBN 978-3-643-90442-3. 
  14. Večernji prijem u Belom dvoru, u čast Entoni Idna. foto.mij.rs
  15. Faksimil iz "Vjesnika". znaci.net
  16. Jakovina, p. 412
  17. "Borba", 22. nov. 1982, str. 8
  18. VI Kongres KPJ: grupna fotografija predsedništva. foto.mij.rs
  19. Faksimil prve strane "Vjesnika" 2.11.1952. znaci.net
  20. J.B. Tito glasa prilikom izbora opštinskih odbornika. foto.mij.rs
  21. Faksimil strane 2 "Vjesnika" od 21.5.1952. znaci.net
  22. Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...

Literatura

[uredi |uredi kod]
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981. Beograd: Eksport pres. 
  • Da li je sloboda umela da peva?, Vuk Perišić, e-novine (o Šestom kongresu +).
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1952.&oldid=42375071
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp