Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

1949.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice1949)

< |19. vijek |20. vijek|21. vijek|>
< |1910-e |1920-e |1930-e |1940-e|1950-e|1960-e|1970-e|>
<< |< |1945. |1946. |1947. |1948. |1949..|1950.|1951.|1952.|1953.|>|>>

1949.. po kalendarima
Gregorijanski1949.. (MCMXLIX)
Ab urbe condita2702.
Islamski1368–1369.
Iranski1327–1328.
Hebrejski5709–5710.
Bizantski7457–7458.
Koptski1665–1666.
Hindu kalendari
Vikram Samvat2004–2005.
Shaka Samvat1871–1872.
Kali Yuga5050–5051.
Kineski
Kontinualno4585–4586.
60 godinaYin Zemlja Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11949.
p  r  u
Podrobnije:Kalendarska era

Godina1949 (MCMXLIX) bila jeredovna godina koja počinje u subotu.

Događaji

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi |uredi kod]
Evropa 1988 - crveno je SEV
Haleov teleskop na markici

Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]
  • 1. 2. - Nakon vojne uprave, zapadni Jerusalim je uključen u izraelsku državu.
  • 3. 2. - FNRJ i Italija potpisale sporazum o otvaranju granica.
  • 4. 2. - Iranski šahMohamed Reza Pahlavi je lakše povređen u atentatu, za koji je okrivljena i zabranjena komunistička partijaTudeh.
  • 8. 2. - Komunističke vlasti osudile mađarskog primasaMindszentyja na doživotni zatvor (oslobođen u revoluciji 1956, u američkoj ambasadi do 1971, zatim u bečkom egzilu).
  • 10. 2. - PraizvedbaMillerove drame "Smrt trgovačkog putnika" na Brodveju.
  • 12. 2. - U Kairu ubijenHassan al-Banna, osnivač nedavno zabranjenogMuslimanskog bratstva.
  • 13. 2. - OsnovanOdbojkaški savez Jugoslavije.
  • februar - U Ljubljani održana prva izložbaSaveza likovnih umetnika Jugoslavije, preneta u Zagreb (mart-april) i Beograd (april-maj).
  • februar? -Bugarska odbacila Bledske sporazume iz1947 sa Jugoslavijom, ima pretenzije na Makedoniju[1].
  • 18. 2. - Odluka američkog predsednika Trumana o tajnoj politici održavanja Tita (keeping Tito affloat - titoizam kao "erozivna i dezintegraciona snaga... unutar sovjetske sfere").
Vukov i Dositejev muzej
  • 22 i26. 2. - LideriFrancuske KP Maurice Thorez iKP Italije Palmiro Togliatti, izjavljuju da će pomagati sovjetsku vojsku ako bi ova stigla u njihove zemlje u "gonjenju agresora". Slične izjave daju i druge KP.
  • 24. 2. - Na Rodosu potpisano egipatsko-izraelsko primirje: Egipćani se mogu povući iz Faludžanskog džepa, zadržavaju ono što postajePojas Gaze (do 1967).
  • 24. 2. - FNRJ napustila zahtev za većim komadom austrijske teritorije i 150 miliona dolara, traži izmenu granice i slovenačku autonomiju. (NYT)
  • 27. 2. - Bivši tajlandski premijerPridi Phanomyong se pokušao vratiti na vlast uz pomoć kopnene vojske ali pokušaj je sprečila mornarica.
  • 28. 2. - U Beogradu osnovanVukov i Dositejev muzej.
  • 28. 2. - U Beogradu se održava Prva Savezna Konferencija seljaka-zadrugara.

Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]
Izraelska operacija Uvda
  • 5 -10. 3. -Prvi arapsko-izraelski rat se okončava Operacijom Uvda ("Činjenica"): izraelske snage su zauzevši južniNegev, za koga su Jordanci tvrdili da ga drže, izbili na Crveno more na mestu kasnijegEilata.
  • 13. 3. - Južnokorejska vojska pokreće kampanju iskorenjivanja preostalih komunističkih pobunjenika na južnom ostrvu Ćeđu, što je učinjeno do maja. Tokom ove kampanje je ubijeno još oko 4.000 gerilaca i civila, ukupno u sukobu je bilo 15 - 30.000 žrtava.
  • 15. 3. - FNRJ I MPEA postigli sporazum o uvozu 25 američkih filmova sledeće godine. Olakšana potrošačka ograničenja: više odeće i obuće. (NYT)
  • 16. 3. -Argentina je dobila novi ustav, sa garancijom radničkih i socijalnih prava.Juan Perón ima mogućnost za još jedan šestogodišnji mandat od 1952. (zbačen je 1955).
  • 20. 3. -Beogradsko dramsko pozorište drži prvu predstavu: "Sumnjivo lice" Branislava Nušića.
  • 24. 3. -21. dodjela Oscara: najbolji film je "Hamlet", prvi britanski s tom nagradom.
Kanada je kompletiranaNewfoundlandom
  • 25 -28. 3. - Operacija Priboj: preko 90.000 ljudi deportovano iz sovjetskihbaltičkih republika, radi olakšavanja kolektivizacije.
  • 28. 3. - Engleski astronomFred Hoyle u radio-programu skovao, za njega podsmešljivi, izrazVeliki prasak.
  • 30. 3. - Prvi sirijski predsednikShukri al-Quwatli je zbačen vojnim udarom generalaHusnija al-Za'ima, što je bio prvi posleratni vojni udar na Bliskom istoku i prvi od tri ove godine u Siriji.
  • 30. 3. - Osnovana indijska državaRadžastan, pridružuju joj se kneževske države Jaipur, Bikaner, Jodhpur i Jaisalmer.
  • 31. 3. - RCA Victor je izdao "singlicu", ploču od 7 inča na 45 obrtaja - trebalo je da zameni stare ploče na 78 obrtaja ali konkurent jeLP-jevima na 33⅓ koje je prošle godine izbacilaColumbia Records.
  • 31. 3. - DominionNewfoundland se priključioKanadi kao 10. provincija.

April/Travanj

[uredi |uredi kod]
EkspanzijaNATO - najtamnije plavo osnivačke zemlje
Otkrivanje spomenika Berlinskom vazdušnom mostu (1988)
  • 15 - 16. 4. -Berlinska blokada, Uskršnja parada: saveznici prevoze 12.941 tonu uglja u 1.383 leta tokom 24 sata. Sovjeti su izrazili spremnost da okončaju blokadu.
  • 18. 4. - Stupio na snagu Akt o RepubliciIrskoj, čime je ova zemlja raskinula veze sa britanskom krunom.
  • 20. 4. - Počinje komunistička ofanziva naJangceu, pošto su nacionalisti odbili predaju. Incident na Jangceu: britanski brodHMS Amethyst se nasukao pod granatiranjem kineske komunističke armije (pobegli su im krajem jula).
  • 20 - 25. 4. - "Svetski kongres pristalica mira" se održava u Parizu, odn. Pragu za istočne delegate koji nisu dobili vizu za Francusku (→Svetski savet mira).
Građanski rat u Kini
  • 23. 4. - Kineske komunističke snage zauzeleNanking, nacionalistička vlada se povlači u Kanton.
  • 23. 4. - Samo pet dana nakon početka, gradnja supernosača avionaUSS United States je otkazana zbog rezanja budžeta. Dolazi do "pobune admirala" (mornarica će 1955. dobiti supernosačUSS Forrestal).
  • 24. 4. - OsnovanUniverzitet u Skoplju.
  • 24. 4. - ZavršenaTaiyuanska kampanja: kineski komunisti zauzeli glavni gradShanxija, na severu uže Kine.Yan Xishan je gospodario ovom provincijom još od 1911, njegov rođak Liang Huazhi je zapalio zatvor pun komunista i izvršio samoubistvo, kao i stotine drugih zvaničnika.
  • 24. 4. - U SSSR počinje ometanje "Glasa Amerike".
  • 26. 4. - Transjordan skratio ime uJordan (potvrđeno 3. 6.).
  • 27. 4. - Komunisti zauzeliSuzhou, na 100 km od Šangaja.
Njemačka nakon rata - smeđe Rur, zeleno Sar

Maj/Svibanj

[uredi |uredi kod]
  • 1. 5. - Počeo s radom Radio Titograd.
  • 1. 5. - Kneževska državaBaroda se priključila Indiji (danas deoGudžarata).
Savjet Evrope, osnivačke zemlje
  • 5. 5. -Savjet Evrope osnovan potpisivanjem statuta u Londonu - 10 zemalja sa zapada i sjevera kontinenta.
  • 4. 5. - Katastrofa na Supergi: trofejni tim Torina je stradao kada je njihov avion udario u zid ispodbazilike na brdu blizu grada.
  • 9. 5. -Rainier III. od Monaka postaje knezte države, nakon smrtiLuja II, dede po majci (do 2005).
  • 10. 5. - Zapadnonjemačko parlamentarno vijeće bira sa 33:29Bonn za glavni grad umjestoFrankfurta (gdje je već započela gradnja parlamenta).
  • 11. 5. - Generalna skupština UN glasa za prijem Izraela 37:12.
  • 12. 5. - Sovjeti okončaliBlokadu Berlina, vazdušni most se zvanično okončava 30. septembra.
  • 15. 5. - Na izborima uMađarskoj vladina (komunistička) lista zvanično dobija 95,6 % glasova.
  • 16. 5. - Komunisti zauzeliWuhan.
  • 20. 5. - U SAD osnovana Sigurnosna agencija oružanih snaga (kasnija Agencija za nacionalnu sigurnost -NSA).
  • 20. 5. - Ratno stanje na Tajvanu, traje do 1987.
  • 22. 5. -James Forrestal, donedavni sekretar odbrane SAD, izvršio samoubistvo (što neki smatraju sumnjivim).
  • 22. 5. -Karenski konflikt: vladine trupe povratile Insein, odakle su Kareni nameravali zauzeti Rangun.
Dvije Njemačke
  • 23. 5. -Zastava SR Nemačke Proglašenjem Osnovnog zakona, ustava, u Bonu nastajeSavezna Republika Nemačka (zapadna), na prostoru američke, britanske i francuske okupacione zone.Saarland se priključuje 1957. a Istočna Nemačka 1990.
  • 23. 5. - 20. 6. - Šesti sastanak Saveta inostranih ministara: potvrđene austrijske granice iz 1938, predviđa se poštovanje prava slovenačke i hrvatske manjine[3].
  • 25. 5. - Puštena u rad prva fabrikapenicilina u Jugoslaviji (Galenika), čime postaje četvrta zemlja na svetu koja proizvodi penicilin.
  • 27. 5. - Komunisti zauzeliŠangaj, tada najveći grad Kine.
  • 30. 5. - Uhapšenmađarski ministar ino. poslova, i raniji ministar unut. poslova,László Rajk (objavljeno 18. 6.).
  • 30. 5. - Jugoslovenska komisija za restituciju ukradene imovine proterana iz Mađarske - ovih dana ima dosta graničnih incidenata. (NYT)

Jun/Juni/Lipanj

[uredi |uredi kod]
  • 8. 6. - ObjavljenaOrwellova knjigaNineteen Eighty-Four.
  • 10. 6. - Čehoslovačka raskinula trgovačke veze sa Jugoslavijom.
  • 11. 6. - Pogubljen bivši albanski zamenik premijeraKoči Dzodze, jer se usprotivio izolacijiJugoslavije nakonRezolucije Informbiroa.
  • 12 -19. 6. - Izbori u anglo-američkoj zoniTrsta - slab uspjeh za projugoslavenske komuniste (2% u gradu i 10% u okolini), saveznička uprava je pomagala kršćanske demokrate.
  • 14. 6. -Rezus makaki Albert II na američkoj raketi V-2 prvi je primat u svemiru (nije preživeo).
  • jun - Poleteo prvi prototip domaćeg elisnog lovca-bombarderaIkarus S-49, u naoružanju Ratnog vazduhoplovstva od 1950.
  • jun - Počinje izraelska Operacija Leteći ćilim, tj. Na krilima orlova: do septembra 1950. je prevezeno 49.000 Jevreja iz Jemena i okolnih zemalja.
  • 19. 6. - UmroVladimir Nazor, književnik i predsjednik Prezidijuma Sabora NR Hrvatske (slijediKarlo Mrazović do 1952).
  • 19. 6. - Praški nadbiskupJosef Beran je u kućnom pritvoru (do 1963).
  • 19. 6. - FrancuskiChandannagar u zapadnom Bengalu glasao za priključenje Indiji (faktički od 1950).
  • 19. 6. - Održana prvaNASCAR trka.
  • 20. 6. - Preliminarni sporazum četiri sile o miru saAustrijom joj predviđa granice od 1. 1.1938. - ništa odKoruške za Jugoslaviju.
  • 24. 6. - Vladajuća partija Severne Koreje,Radnička partija Koreje, osnovana je spajanjem severne i južne partije. Na čelu jeKim Il-sung, njegov kult ličnosti već počinje podizanjem prvih statua.
  • 26. 6. - Represija u Južnoj Koreji: ubijen je državnikKim Gu.
  • 29. 6. - Radnici na dokovima uUK štrajkuju.

Jul/Juli/Srpanj

[uredi |uredi kod]
Dimitrovljev kovčeg ispred mauzoleja (srušen 1999)
  • 2. 7. -Georgi Dimitrov umro u Moskvi, novibugarski premijer jeVasil Kolarov (umro sledećeg januara).
  • 2. 7. -Južni Vijetnam Proglašena Država Vijetnam, nakon što je francuska skupština odobrila udruživanje Košinšine, Anama i Tonkina (južni, srednji i severni Vijetnam). Šef države je bivši carBảo Đại, zemlja priznata sledeće godine, u asocijaciji sa Francuskom do 1954 (→Francuska unija).
  • 4. 7. - Sirijska socijalna nacionalistička partija neuspešno pokušava pokrenuti pobunu u Libanu; njen liderAntoun Saadeh odlazi u Damask, ali izručen je natrag i streljan 8. 7..
  • 5. 7. - Shimoyamin incident: predsednik tek osnovanih Japanskih nacionalnih železnica nestao dan nakon što je najavljeno otpuštanje 30.000 radnika (sutradan pronađen mrtav). Kasnije ovog leta se događaju i nesreće u Mitaki i Matsukawi, pripisane komunistima i sindikatu.
  • 6. 7. - Poljska prekida trgovinu sa Jugoslavijom.
Goli otok
  • 8. 7. -Apartheid: u Južnoj Africi je na snazi Zakon o zabrani mešovitih brakova (do 1985).
  • 8. 7. - Kineska nacionalistička delegacija je proterana iz Lhase - tibetanska vlada na jesen izjavljuje da će se braniti svim sredstvima, ali skoro da nema vojsku.
  • 9. 7. - Prvi osuđenici naGolom otoku.
  • 11. 7.? -Južnoafrička Unija praktično priključujeJugozapadnu Afriku: belci iz teritorije dobijaju nekoliko mesta u južnoafričkom parlamentu (Namibija nezavisna 1990).
  • 10. 7. - Jugoslavija zatvorila granice premaGrčkoj - ubrzan kraj tamošnjeggrađanskog rata. Grčka vojska je ovih dana rasterala pobunjenike sa Kajmakčalana.
  • 10. 7. - Haitski zemljotres uTadžičkoj SSR izaziva odrone u kojima strada ca. 7.200 ljudi.
  • 13. 7. - PapaPio XII. ekskomuniciraokomuniste.
  • 15. 7. -Prüm na zapadu Njemačke razoren u eksploziji skladišta streljiva.
  • 19. 7. - U Parizu potpisan sporazum o nezavisnostiKraljevine Laos odFrancuske.
  • 20. 7. - Izrael i Sirija potpisali primirje - demarkacija delom ide zapadnije od granice mandata, taj "višak" je demilitarizovana zona.
Nikola Škobić i Alija Sirotanović sa Titom
  • 24. 7. - U Beogradu formiranaVojnomedicinska akademija.
  • 24. 7. - Rudar BrezeAlija Sirotanović iskopao sa brigadom od sedam ljudi 152 tone uglja, čime je oborioStahanovljev rekord - narednih dana je i to nadmašeno: Nikola Škobić 166 tona[4].
  • 26. 7. - Afganistanska Velika skupština izjavljuje daDurandovu liniju, granicu sa Pakistanom, smatra nametnutom i nevažećom. Pakistanski avion je nedavno bombardovao afgansko selo.
  • 27. 7. - Prvi letde Havilland Comet-a, prvog mlaznog putničkog aviona (u službi od1952).
  • ljeto? - Počinje gradnjaNovog Travnika za radnike novog Mašinsko-metalurškog kombinata "Bratstvo".
  • leto - Počinje gradnjaKanala Dunav – Crno more u Rumuniji, na trasi se dižu logori i pune političkim zatvorenicima - radovi prekinuti 1953, kanal izgrađen 1973-87.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi |uredi kod]
Izraelske početne pozicijeIzraelske početne pozicije
Izraelske početne pozicije
Zauzeto preko plana o podeli (tamno)
  • kolovoz, početkom - U željezničkoj nesreći kodKnina izginula djeca koja su išla na letovanje[5].
  • 4. 8. - Jugoslovensko-italijanski trgovački sporazum.
  • 5. 8. -Vladislav Ribnikar, predsednik Komiteta za kinematografiju FNRJ, potpisao pravilnik o osnivanjuJugoslovenske kinoteke.
  • 5. 8. - Zemljotres kod Ambatoa uEkvadoru, preko 5.000 mrtvih.
  • 7. 8. - Indonežanske snage ušle na par dana uSurakartu na centralnoj Javi. Islamistička grupa je proglasiaDarul Islam na zapadnoj Javi, gerilske borbe traju do 1959.
  • 8. 8. -Jackson Pollock postaje slavan nakon reportaže uLife-u. Svoje najpoznatije slike je uradio u "kapavom" periodu 1947-50.
  • 9. 8. -Kraljevina Grčka je 11. članica Savjeta Evrope (izašla 1969-74).
  • 12. 8. -Ženevske konvencije su ažurirane, dodata je četvrta, o zaštiti civila.
  • 12. 8. - Sovjetska vlada objavila da je Jugoslavija "neprijatelj SSSR-a"[1].
  • 12. 8. - Na navozusplitskog brodogradilišta izgoreo brod "Partizanka" (sumnja se na sabotažu).
  • 12. 8. - Na suđenje u Beogradu izvedeni bivši namesniciStanković iPerović, ministar dvoraAntić i novinski urednikGregorić, osuđeni 16-og.
  • 14. 8. - Prvi posleratni izbori u Zapadnoj Nemačkoj: CDU/CSU 139 mandata, SPD 131.
Sirija - arapska i kurdska plemena
  • 14. 8. - Drugi vojni udar u Siriji: puk. Sami al-Hinnawi je srušio Zaima, koji je ubijen zajedno sa premijerom al-Barazijem.
  • avgust - Glasine o gomilanju sovjetske vojske na jugoslovenskim granicama, evakuacija hrane iz Vojvodine, manevri u Srbiji.
  • avgust - Stejt department SAD objavljuje Belu knjigu kojom se pravda zagubitak Kine - opozicija je samo pojačana.
  • 17. 8. -Theodor Herzl je prenet u zapadni Jerusalim, na planinu nazvanu po njemu.
  • 17. 8. - SAD odobravaju prodaju materijala za pogon obrade čelika FNRJ, vredan tri miliona dolara. (NYT)
  • 18. 8. - Preteća nota vlade SSSR vladi FNRJ povodom hapšenja belogardejaca (koji su primili sovjetsko državljanstvo), vlada FNRJ se optužuje kao fašistička. U narednim danima se izveštava o sovjetskim divizijama na granici. (NYT)
  • 18. 8. -Adolf Dassler je uHerzogenaurachu osnovao firmuAdidas - njegov brat Rudolf je prošle godine osnovao "Pumu".
Amblem NR Mađarske, 1949-56

Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]
  • 1. 9. - Prikazan filmThe Third Man.
  • 1. 9. - U Zapadnoj Njemačkoj osnovan sindikatIG Metall.
  • 2. 9. - Objavljeno rasformiranje jugo-sovjetskih preduzeća JUSTA i JUSPAD (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo).
  • 2. 9. - Požar u lučkom deluČungkinga, najmanje 1.700 stradalih.
  • 2. 9. - Prikazan filmWhite Heat.
  • 3. 9. - Komunisti zauzeliXining, glavni grad provincijeQinghai (guverner je bioMa Bufang).
  • 6. 9. - Howard Unruh, veteran II svetskog rata ubio 13-oro komšija u Camdenu, New Jersey - smatra se prvim američkim masovnim ubicom.
  • 7. 9. - Formalni osnutakSR Nemačke (zapadne), prvi kancelarKonrad Adenauer.
  • 7. 9. - Početak računanja tokijskog berzanskog indeksaNikkei 225, retroaktivno od 16. maja.
  • 8. 9. - Američki zajam (Export-Import Bank) od 20 miliona dolara Jugoslaviji za obnovu rudarske mašinerije[1].
  • 8. 9. -La Violencia u Kolumbiji: u parlamentu je ubijen liberalni deputat i jedan teško ranjen.
  • 9. 9. - UKvebeku poginulo 19 putnika i 4 člana posade putničkog avionaDC-3 srušenogtempiranom bombom koju je podmetnuo draguljarAlbert Guay kako bi naplatio policu osiguranja na ime supruge.
  • 9. 9.? - Dva leteća tanjira viđena kodRadkersburga, blizu austrijsko-jugoslovenske granice.
  • 11. 9. - Predstavnici radnog kolektiva Industrije motora u Rakovici predstavili predsedniku Titu prvi traktor[6], Zadrugar T-08.
  • 15. 9. -Konrad Adenauer je prvi kancelar SR Nemačke (do 1963).
  • 15. 9. - Na ABC-ju počinje serijaThe Lone Ranger - 221 epizoda do 1957.
  • 17. 9. -SS Noronic izgoreo u luci Toronto, stradalo 118 od 524 putnika.
  • 19. 9. -Funta sterlinga devalvirana sa 4,03 na 2,80 dolara (povlači sa sobom mnoge druge valute).
  • 20. 9. -2. 10. - Održanimanevri Jugoslovenske armije u Šumadiji.
  • 24. 9. -László Rajk, mađarski komunistički političar, osuđen na smrt kao "titoistički špijun".
  • 24. 9. -Kardeljev govor na plenarnoj sednici Generalne skupštine UN: od 1. 7. do 1. 9. bilo je 219 oružanih incidenata i 69 povreda vazdušnog prostora na istočnim granicama.
  • 24. 9. - Komunisti zauzeliYinchuan, glavni gradNingxie, čime je okončana vladavinaklike Ma u ovom delu Kine (sa Gansuom i Qinghaijem).
  • 28. 9. -SSSR jednostrano otkazao ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći sa Jugoslavijom, što će narednih dana uraditi i ostale zemlje istočnog bloka (Mađarska i Poljska30. 9., Rumunija1. 10., Bugarska3. 10. i Čehoslovačka4. 10.); povod za ovo je suđenje Laslu Rajku u Mađarskoj, koje je "pokazalo" da jugoslovenska vlada vodi "neprijateljsku delatnost" protiv SSSR "po zadacima inostranih imperijalističkih krugova".
  • 28. 9. - 14. 10. - Period velikih kiša izaziva velike poplave u istočnoj Gvatemali, broj žrtava se procenjuje na 1.000 do 40.000, materijalna šteta je velika.
  • septembar -Grčki građanski rat: razbijene "Operacijom Baklja" grčke Nacionalne armije, i poslednje grupe komunističke Demokratske armije Grčke napustile zemlju.

Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]
  • 1. 10. -Zastava NR Kine UPekingu je pred carskom palačomMao Ce Tung proglasioNarodnu Republiku Kinu te postao prvim predsjedajućim novostvorene Centralne narodne vlade. Premijer i ministar ino. poslova jeZhou Enlai. SSSR sutradan priznaje NR Kinu.
  • 2. 10. - Završeni šumadijskimanevri Jugoslovenske armije. Tito kaže da rat preti, ali da Jugosloveni više vole da poginu u borbi nego da žive kao robovi. (NYT)
  • 3. 10. -Operacija Valuable: prva grupa albanskih emigranata iskrcana na obali u organizaciji britanske tajne službe - slabo poznata operacija traje do 1952.
  • 5. 10. - Vlada FNRJ priznaje Centralnu vladu NR Kine - ovi ne obraćaju pažnju na to jer su solidarni sa Kominformom (diplomatski odnosi uspostavljeni 1955)[7].
  • 6. 10. - Američki Zakon o pomoći uzajamnoj odbrani omogućuje vojnu pomoć drugim zemljama.
  • 7. 10. -Njemačka Od sovjetske okupacione zone stvorenaNemačka Demokratska Republika. Prvi predsednike jeWilhelm Pieck (do 1960), premijerOtto Grotewohl (do 1964).
  • 9. 10. - Utakmicom Jugoslavija - Francuska otvorenStadion JNA.
  • 12. 10. - Kineska Narodnooslobodilačka armija ušla uXinjiang, pošto su lideriKMT objavili predaju 25. septembra.
  • 13. 10. - Jugoslavija optužuje Bugarsku da želi uzeti Makedoniju. (NYT)
  • 14. 10. - Kineska Narodnooslobodilačka armija ušla uKanton.
  • 14. 10. - Prvo suđenje komunističkim liderima prema Smithovom zakonu zaključeno u Njujorku nakon sedam meseci, osuđeno je svih 11 optuženih. I njihovi advokati su osuđeni za nepoštovanje suda.
  • 15. 10. - U Mađarskoj pogubljenLaslo Rajk.
  • 16. 10. - Lider grčkih komunistaNikolaos Zachariadis iz progonstva uSSSR proglasio "privremeno primirje" - na osnovu kojeg je okončanGrčki građanski rat.
  • 18. 10. - Komunisti zauzimaju Amoy/Xiamen prekoputa Tajvana, ali poraženi su na Quemoyu/Kinmenu 25-27. 10., tako da ovo priobalno ostrvo ostaje u rukama nacionalista.
  • 20. 10. -Jugoslavija izabrana za dvogodišnjeg nestalnog članaSaveta bezbednosti (protivkandidat bilaČehoslovačka) - diplomatska pobeda nad istočnim blokom.
  • 22. 10. -George V. Allen imenovan za novog američkog ambasadora u Jugoslaviji (do 1953).
  • 22. 10. - Železnička katastrofa kodNowog Dwóra u Poljskoj, stradalo je oko 200 ljudi.
  • 23. 10. - Prva predstava ("Pepeljuga") beogradskog Pozorišta lutaka u hotelu "Palas" (= Dan Malog pozorišta "Duško Radović").
  • 25. 10. - Jugoslovenskom ambasadoru u MoskviKarlu Mrazoviću uskraćeno gostprimstvo, na osnovu optužbi sa Rajkovog procesa; slično postupaju i ostale zemlje istočnog bloka.
  • 27. 10. - U sklopu Industrijsko poljoprivrednog kombinata osnovana Osječka mljekara - biti će prva tvornica mlijeka u prahu u zemlji.
  • 27/28. 10. - Oružani incident na jugoslovensko-mađarskoj granici. Jugoslovenska vlada tvrdi da su mađarske trupe pucale preko granice kod Donjeg Miholjca. (NYT)
  • 28. 10. -Georges Bidault jefrancuski premijer nakonHenrija Queuillea (do jula 1950).
  • 28. 10. - Air France Flight 009: na Azorima pao avion na liniji Pariz-Njujork, među 48 poginulih je i violinistkinja Ginette Neveu, bokserMarcel Cerdan, umetnik Bernard Boutet de Monvel.
  • 31. 10. - U SAD je na snazi Poljoprivredni zakon koji omogućuje donaciju viška hrane prijateljskim zemljama.

Novembar/Studeni

[uredi |uredi kod]
Sjedinjene Indonežanske Države
  • 1. 11. - Eastern Air Lines Flight 537: DC-4 se sudario pred sletanje u Washington sa P-38 Lightningom, stradalo je 55 ljudi.
  • 1. 11. - OsnovanFrankfurter Allgemeine Zeitung.
  • 2. 11. - U Hagu potpisan sporazum kojim Holanđani prenose suverenitet na Sjedinjene Indonežanske Države (u decembru), što ne obuhvata Holandsku Novu Gvineju (Zapadnu Papuu, ipak deo Indonezije od 1962).
  • ca. 3. 11. - SAD i Velika Britanija dozvolile prodaju delova za civilne avione Jugoslaviji, SAD i avionskog goriva[8].
  • 6. 11. - Sovjetski maršalKonstantin Rokosovski nametnutPoljskoj kao ministar odbrane i komandant oružanih snaga (do 1956), postaje i poljski maršal.
  • 7. 11. - Odobren novi ustavKostarike: član 12 zabranjuje vojsku kao trajnu instituciju, zemlja imaJavne snage.
  • 8. 11. - Ukinut francuski protektorat nad Kambodžom, nezavisna u okviru Francuske unije.
  • 9. 11. - Kolumbijski predsednik Ospina Pérez raspušta Kongres koji ga je nameravao smeniti. Liberali razmišljaju o vojnom udaru, ali odustaju.
  • 11. 11. - ZasedanjeDunavske komisije: sekretar, sovjetski predstavnik, dobija kompletnu kontrolu.
  • 12. 11. - Jugoslavija se smatra oslobođenom ugovora o prijateljstvu i saradnji saAlbanijom.
  • 13. 11. - Poljska:Władysław Gomułka izbačen iz partije (u zatvoru 1951-54, ponovo na vlasti 1956-70).
  • novembar? - Nova srednjetalasna radio stanica Radio Beograd, kod Obrenovca[9].
  • 18. 11. - Prikazana komedijaAdam's Rib.
  • 18. 11. - Skupština UN glasa za embargo na oružje za Albaniju i Bugarsku, povodom mešanja u Grčku.
  • 18. 11. - UEnuguu, glavnom gradu nigerijskog Istočnog regiona, ubijen 21 rudar-štrajkač - slede neredi i pojačanje nacionalističkog pokreta.
Tucović na Slaviji
  • 18 -20. 11. -Dimitrije Tucović prenesen iz Lazarevca na beogradskitrg Slavija (do 2016).
  • 21. 11. - UN odlučuje o bivšim italijanskim kolonijama: Libija nezavisna 1952, Somalija pod italijanskim trustom do 1960 (kada se udružuje sa Britanskim Somalilendom), odluka o Eritreji odložena (u federaciji sa Etiopijom 1952-62, provincija i rat do nezavisnosti 1991/93).
  • 22. 11. - Petersberški sporazum: modifikacija Okupacionog statuta u Zapadnoj Nemačkoj, prvi korak ka suverenitetu.
  • 25. 11. -La Violencia: neobavešten o odustajanju od puča, kapetan Alfredo Silva pokreće pobunu u kolumbijskom gradu Villavicencio - pridružuje mu se seoski gerilac Eliseo Velásquez koji će dogodine stvoriti nekoliko zona u Istočnim ravnicama.
  • 26. 11. - Indijska ustavotvorna skupština donelaUstav Indije (stupa na snagu u januaru).
  • 25. 11. - Predsednički izbori u Kolumbiji: liberali su ih bojkotovali, pošto je pre nekoliko dana pucano na njihovog kandidata Daríja Echandíju (a ubijen je i njegov brat koji je ličio na njega).
  • 29. 11. - ZasedanjeInformbiroa uBudimpešti, druga rezolucija protiv Tita naslovljenaKomunistička partija Jugoslavije u rukama špijuna i ubica u kojoj se kaže da je "klika Tito-Ranković" prešla sa "buržoaskog nacionalizma" na "fašizam" a po "naređenju njenih gazda - anglo-američkih imperijalista" - vrhunac kampanje i kraj iluzija u Jugoslaviji[10].
  • 29. 11. - Krenuo Radio Novi Sad (danas Dan Radio-televizije Vojvodine).
  • 29. 11. - Otvorena zgrada Radničkog univerziteta, kasnija Politehnička akademija, prvi objekat izgrađen posle rata na Novom Beogradu.
  • 30. 11. - Snage NR Kine zauzimajuČungking, nacionalistički vrh prelazi uChengdu, poslednji grad koji drže u kontinentalnoj Kini.

Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]
  • 1. 12. - U Francuskoj ukinute i poslednje tačkice (šećer, kafa, benzin).
  • 2. 12. - Zvanično počeo sa radomUniverzitet u Sarajevu.
  • 7. 12. -Zastava Rep. Kine Nakon poraza ugrađanskom ratu, vladaRepublike Kine (Čang Kai-Šek) završila evakuaciju naTajvan (zastupljena uUN do1971).
  • 8. 12. - OsnovanaUNRWA - Agencija UN za pomoć i radove, koja služi palestinskim izbeglicama na Bliskom istoku.
  • 8. 12. - Tajfun odnosi dve hiljade života na Koreji.
  • 9. 12. - Desetorica ruskih emigranata osuđena u Sarajevu za špijuniranje na tri do 20 godina zatvora.
  • 11. 12. - Čudo u Číhošťu: križ na oltaru u jednoj češkoj crkvi se navodno pomjerao, što komunističke vlasti koriste za represiju crkve.
  • 13. 12. - Izraelske vladine kancelarije se premeštaju u Jerusalim.
  • 14. 12. - U Bugarskoj osuđen na smrtTrajčo Kostov (pogubljen dva dana kasnije).
  • 14. 12. - Snage NR Kine završile operacije u južnoj provincijiGuangxi.
  • 14. 12. - Prikazan ratni filmSands of Iwo Jima.
  • 16. 12. -Mao Zedong stigao u posetu Moskvi - dočekan je hladno, ostaje do februara, kada je zaključen Ugovor o prijateljstvu, savezu i uzajamnoj pomoći.
  • 18. 12. -Nikita Hruščov se vratio iz Ukrajine, postaje sekretar CK KPSS i šef partije u Moskvi.
  • 19. 12. - FeldmaršalErich von Manstein osuđen na 18 godina zatvora (smanjeno na 12, pušten 1953).
  • 19. 12. - Treći vojni udar u Siriji ove godine: gen.Adib Shishakli je uhapsioSamija al-Hinnawija, optužio ga je da radi na priključenju Iraku.
  • 19. 12. - LiberalRobert Menzies je ponovo premijer Australije (do 1966).
Komunistički lideri na Staljinovom rođendanu
  • 21. 12. - Proslava, zvanično, 70-togStaljinovog rođendana, ustanovljena Staljinova nagrada za mir, kasnijeLenjinova.
  • 22 - 24. 12. - Ženski marš na zatvor uGrand-Bassamu, u francuskoj Obali Slonovače, gde zatvorenici štrajkuju glađu.
  • 23. 12. -Radničko samoupravljanje: Privredni savet FNRJ i Centralni odbor Saveza sindikata Jugoslavije usvojili Uputstvo o osnivanju i raduradničkih saveta državnih privrednih preduzeća (za početak, odabranih 215 preduzeća).
  • 24. 12. - Sporazum SAD i FNRJ o civilnoj avijaciji.
  • 24. 12. - Masakr u Mungyeongu: južnokorejska vojska ubila 86 civila, dobrim delom dece, pod sumnjom da su saradnici komunista, a što je decenijama pripisivano komunističkoj gerili.
  • 26. 12. - Sklopljen petogodišnji trgovački sporazum između V. Britanije i Jugoslavije vredan 110 miliona funti.
  • 27. 12. -IndonezijaHolandija priznala nezavisnostIndonezije (osimHolandske Nove Gvineje, koju zadržava do1962). Sjedinjene Indonežanske Države će već u avgustu biti zamenjene unitarnom Republikom Indonezijom.
  • 27. 12. - Snage NR Kine zauzimaju bez otporaChengdu, glavni gradSečuana.
  • 28. 12. - Osnovana firmaHeckler & Koch, u početku pravi delove za šivaće mašine, ali i razvija oružje.
  • decembar - III plenum CK KPJ - Zadaci u školstvu ("vaspitanje svestrano razvijenog čoveka - graditelja i branioca socijalizma").
  • 31. 12. - Usolinskoj tvornici cementa "Prvoborac" izabran prvi radnički savet u Jugoslaviji.
  • 31. 12. - Amnestija 7.304 zatvorenika u FNRJ.

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]

1949. u temama

[uredi |uredi kod]

Rođenja

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi |uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]

Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj

[uredi |uredi kod]

Maj/Svibanj

[uredi |uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj

[uredi |uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj

[uredi |uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz

[uredi |uredi kod]

Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]

Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]

Novembar/Studeni

[uredi |uredi kod]

Decembar/Studeni

[uredi |uredi kod]

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]

Smrti

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi |uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]

Nobelova nagrada za 1949. godinu

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,11,21,3Collier's Year Book za 1949. (Microsoft Encarta 2004)
  2. Collier's Year Book za 1949. - Displaced Peoples (Microsoft Encarta 2004)
  3. Sixth Meeting of the Council of Foreign Ministers, Paris. avalon.law.yale.edu (pristup. 18.1.2016.)
  4. Stevo Ostojić: Naše godine, str. 139. znaci.net
  5. Tvrtko Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 285
  6. Predstavnici radnog kolektiva Industrije motora u Rakovici sa prvim traktorom. foto.mij.rs
  7. "Red China and Yugoslavia", 23 November 1962. HU OSA 300-8-3-1050
  8. Collier's Year Book za 1949. - International Affairs (Microsoft Encarta 2004)
  9. Razgledanje nove srednjetalasne radio-stanice Beograd, kod Obrenovca. foto.mij.rs
  10. Tito VS. Moscow: 25 Years After (1948-1973)Arhivirano 2011-07-28 naWayback Machine-u, Part Two, Slobodan Stanković, OSA - RFE
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1949.&oldid=42332730
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp