4. 1. - Crvena armija stupila na predratnu poljsku teritoriju, kodSarnija - diplomatski spor sa poljskom izbegličkom vladom, jer je za Sovjete to njihova teritorija od 1939.
8. 1. -Čerčil obaveštavaNKOJ (partizansku vladu) da V. Britanija prestaje da pomaže četnike i da će sva pomoć ići partizanima.
8. 1. - Crvena armija zauzela Kirovograd (Kropivnicki).
9. 1. -Bitka za Ivanjicu: partizani nakratko zauzeli mesto, slede borbe sa četnicima, Nemcima i dr.
10. 1. -Veronsko suđenje: petorica bivših članova Velikog fašističkog veća, koji su glasali protiv Mussolinija, osuđeni na smrt i sutradan pogubljeni, među njima iGaleazzo Ciano i maršalEmilio De Bono.
15. 1. - Zemljotres u San Huanu,Argentina, ubija 10.000 ljudi - najgora katastrofa u istoriji te zemlje. Ministar radaJuan Perón predvodi kampanju za pomoć, što mu donosi veliku popularnost a upoznaje i glumicuEvu Duarte.
20. 1. - Nastavak zračne ofenzive na Berlin - bačeno 2.300 tona bombi.
20 - 22. 1. -Bitka na rijeci Rapido (zapravo Gari) kod Monte Cassina - Amerikanci pokušali prijeći rijeku ali imaju 2.100 izbačenih iz stroja.
21. 1. -Operacija Steinbock je poslednja nemačka operacija strateškog bombardovanja, usmerena na londonsko područje - prekinuta u maju nakon 329 izgubljenih aviona.
26. 1. - Usled pritiska SAD, predsednik Argentine gen.Pedro Pablo Ramírez prekida diplomatske odnose sa Berlinom i Tokijom - sledećeg meseca je prinuđen na ostavku, slediEdelmiro Julián Farrell (do 1946).
2. 2. - Nemačka pobeda u bici kod Ćisterne, odbijen napad američkih rendžera kod Ancija - u sutrašnjem protivnapadu Nemci blokiraju mostobran.
2. 2. - PočinjeBitka kod Narve (do avgusta): Sovjeti ne uspevaju zauzeti Estoniju. Na ukrajinskom sektoru, Crvena armija zauzimaLuck iRovno.
3. 2. - Okončanabitka za Kwajalein uMaršalovim Otocima - američka pobjeda i prodor u vanjski prsten japanske sfere. Japanci posljednji put koriste odbranu na plaži.
5 - 23. 2. - Bitka za Admin Box: saveznici na zapadu Burme prvi put porazili japansku taktiku.
8. 2. - Pored Krita potopljen nemački brodSS Petrella sa 2.670 italijanskih zarobljenika.
8. 2. - Blizu Japana potopljen vojni transporterSS Lima Maru sa oko 2.800 vojnika.
12. 2. - BrodSS Oria potonuo u oluji kodrta Sunion, stradalo 4.074 ljudi, uglavnom italijanskih zarobljenika sa Dodekaneza.
12. 2. - Britanski transporterSS Khedive Ismail potopljen u Maldivima sa 1.297 žrtava.
februar - Elektromehaničko računaloHarvard Mark I dostavljeno sveučilištu Harvard.
18. 2. - Operacija Jericho: britansko-komonveltski udar na zatvor uAmiensu omogućava bekstvo 258 zatvorenika (ali poginulo ih je 102, a većina pobeglih su uhvaćeni).
24. 2. - Muslimanski verski učiteljZainal Mustafa se pobunio na zapadnoj Javi protiv Japanaca, ali ovi su ga ubrzo zarobili.
25. 2. - Vinston Čerčil obavestio maršala Tita da je već naređeno povlačenje britanskih oficira iz četničkih štabova i predlaže mu povratak kralja Petra u zemlju.
25. 2. - Američka podmornicaUSS Rasher potopila teretnjakeTango Maru sa 3.000radnika sa Jave i savezničkih zarobljenika, kao iSS Ryūsei Maru sa 5.000 japanskih vojnika.
26. 2. - Po odobrenju maršala Tita, naVis stiglo 500 britanskih marinaca.
5. 3. - Umansko-botošanska operacija Crvene armije protiv Armijske grupe Jug, vodi je sve do Rumunije (u aprilu).
6. 3. - Počinje Plan Transport, strateško bombardovanje ciljeva u Francuskoj u pripremi za iskrcavanje. U toku je iOperacija Bodyguard, prikrivanje lokacije invazije.
8. 3. - Četnički ilegalci u Beogradu ubili puk.Miloša Masalovića, šefa kabineta predsednika vlade Milana Nedića.[2][3] Masalović, Ceka Đorđević i dr. su planirali Dražino ubistvo.[4]
8. 3. -Bitka kod Imphala (do jula): japanska neuspešna ofanziva premaIndiji predstavlja prekretnicu rata u burmanskom teatru.
9. 3. - Kralj Petar II i premijer Božidar Purić prešli iz Kaira u London.
19. 3. -Operacija Margarethe: Nemci započinju faktičku okupacijuMađarske, usledHorthy-jevih kontakata sa zapadnim saveznicima (sovjetski prodor u pravcu Karpata počeo 4. marta).
22. 3. - Pod nemačkim pritiskom, za mađarskog premijera postavljen Döme Sztójay (Dimitrije Stojaković) - početakkatastrofe za Jevreje pod mađarskom vlašću.
22. 3. - U bombardovanju uništen stari deoFrankfurta, oko 1.000 mrtvih.
23/24. 3. - Britanski letni narednikNicholas Alkemade preživeo pad sa oko 5500 metara - spasli ga borovi i sneg.
24/25. 3. - "Veliki bijeg": 76 zarobljenika pobjeglo kroz tunel izStalag Luft III (povod za filmThe Great Escape iz 1963) - skori svi su uhvaćeni, 50 ih je strijeljano (→Kugel-Erlass).
24/25. 3. - RAF bombardovao Berlin sa 811 bombardera, izgubio 72.
29. 3. -Druga prizrenska liga zahteva od Hitlera "militarizaciju Kosova" (regrutaciju i opremanje ljudstva) i ispravku granica prema Crnoj Gori i Srbiji. Ovog meseca je formiranaSS divizija Skenderbeg.
30. 3. - Drugo savezničko bombardovanjeNiša, i još jedno 5. aprila.
14. 4. - Bombajska eksplozija: teretnjakSS Fort Stikine, natovaren sa 1.395 tona eksploziva i balama pamuka, eksplodirao u luciBombaj, stradalo oko 800 ljudi.
1. 5. - Nemci streljali 200 komunista u atinskom predgrađu Kesarijani, odmazda za ubistvo generala.
2. 5. - Prvi transporti mađarskih Jevreja stižu u Auschwitz - do jula stiže preko 400 hiljada, čime taj logor postaje mesto najvećeg masovnog ubistva[8].
22. 5. - Emigrantska Vlada Kraljevine Jugoslavije izdala proglas kojim pod pretnjom kazne poziva vojne obveznike i građane da napuste partizane i pristupe snagama ministra i đenerala Mihailovića.
24. 5. -Përmetski kongres: albanski komunisti osnivaju zakonodavno telo i privremenu vladu, po ugledu na AVNOJ.
25. 5. -Desant na Drvar (operacija "Konjički skok") - neuspeli nemački pokušaj uništenja Vrhovnog štabaNOV i POJ (poznato i kao "Sedma neprijateljska ofanziva").
25. 5. - Izbeglička vlada Božidara Purića podnela ostavku.
25. 5. - Proboj iz Anzija: saveznici zauzeliCisternu.
1. 6. - Kralj Petar isključioDražu Mihailovića iz izbegličke vlade u Londonu, tj. mandat za formiranje vlade dobio banIvan Šubašić, koji privremeno zadržava sve resore.
1. 6. - Nova rojalistička vlada u Bugarskoj (Ivan Bagrjanov).
2. 6. - Saveznici probili liniju Caesar C, Hitler naredio da Rim ne treba braniti.
5. 6. - Uveče počinje operacija Tonga, britanski padobranci se iskrcavaju kod Caena. U toku su i operacije mornaričkih obmana kako bi se sugerisao Calais kao mesto iskrcavanja.
5. 6. - Počinje Operacija Matterhorn, strateško bombardovanje japanskih pozicija - prva misija strateškog bombarderaB-29, iz Indije na Bangkok.
6. 6. - Iskrcavanjem u Normandiji (D-Day), najvećim amfibijskim napadom u istoriji, počinjeBitka za Normandiju.
8/9. 6. - Prvi put upotrebljena bombaTallboy od 5,1 t - uništenSaumurski železnički tunel.
10. 6. - Zločini SS: uništeno francusko seloOradour-sur-Glane sa svih 642 stanovnika; u grčkom selu Distomo ubijeno 214 ljudi.
10. 6. -9. 8. - Viborško-petrozavodska operacija Sovjeta protiv Finaca - zauzimaju Viborg i istočnu Kareliju, zatim pat-pozicija.
13. 6. - Na London lansirana prva leteća bombaV-1.
14. 6. -6. 8. -Operacija Žitni cvet (Kornblume - različak) - Nemci protiv sremskih partizana, kako bi osigurali prugu Beograd-Vinkovci i žetvu (u četiri etape).
16. 6. - Prvi (Viški)Sporazum Tito-Šubašić odn. izmeđuNKOJ-a i Kraljevske jugoslovenske vlade - priznata privremena upravaAVNOJ-a i NKOJ-a, poziv na ujedinjenje svih borbenih snaga saNOVJ, pitanje državnog uređenja neće biti pokretano do kraja rata.
16. 6. - Sovjetski beskamatni zajam NKOJ-u od milion rubalja.
17. 6. -Island postao nezavisna republika, nakon raskida personalne unije saDanskom.
18. 6. - Bomba V-1 pogodila Gardijsku kapelu u Londonu tokom nedeljne službe - 121 žrtva. Istog dana Britanci zauzeliAssisi u Italiji.
22. 6. - Trogodišnjica napada na SSSR obeležena u Beogradu paradom srpskih oružanih odreda i otvaranjem izložbe "Crna Gora pod petokrakom zvezdom".[11] Ovih dana u Beču otvorena izložba "Borbeni prostor Jugoistoka", na kojoj učestvuje i Srbija.[12]
6. 7. - U požaru koji je u glavnom šatorucirkusa „Ringling Brothers and Barnum & Bailey“ izazvao gutač vatre, u američkom graduHartford, Connecticut, poginulo je 167 ljudi.
8. 7. - Ministar rata i radaJuan Perón postaje potpredsednik Argentine. Ove godine je osnovao Nacionalni institut socijalnog osiguranja.
9. 7. -Bitka za Saipan na Pacifiku okončana važnom američkom pobedom, mada džepovi ostaju do decembra 1945. Sa ostrva će poletati bombarderi prema Japanu.
9. 7. - Predsednik izbegličke vladeIvan Šubašić obavestio svetsku javnost o sporazumu sklopljenim sa maršalom Titom.
9. 7. - Britanske i kanadske snage konačno zauzele ostatkeCaena u Normandiji.
14. 7. - Kombinovani načelnici štabova odlučuju da se izvede iskrcavanje u južnoj Francuskoj - Churchill se zalagao za iskrcavanje kod Trsta i prodor kroz Ljubljanska vrata prema Austriji i Mađarskoj.
jul -Centralni nacionalni komitet Kraljevine Jugoslavije (četnici) osudili sporazum Tito-Šubašić i zatražili ostavku vlade.
5. 8. - Veliko bekstvo zarobljenih Japanaca iz Cowre u Australiji - od 1.100 zarobljenih na kraju ih je stradalo 231, delom od samoubistva ili kolega, ostali su uhvaćeni.
5 - 12. 8. -Masakr u Woli: masovno ubistvo 40 - 50.000 Poljaka u Varšavi.
6 -10. 8. - Okršaj Operativne grupe NOVJ sa četiri četnička korpusa na Kopaoniku - potisnuti su ka Zapadnoj Moravi.
8. 8. - Deklaracija Šubašićeve vlade - priznaje se privremena uprava AVNOJ iNKOJ, poziva se sav narod da se okupi u jedinstvenom frontu pod vođstvom maršala Tita.
10. 8. - Povlačenje njemačkih trupa s otokaMljeta.
10. 8. - Prestaje organizovani japanski otpor naGuamu - Amerikanci su povratili ostrvo.
21. 8. - PočinjeKonferencija u Dumbarton Oaksu: predstavnici SSSR, SAD, V. Britanije i Kine razgovaraju u Dambarton Ouksu o ustanovljenju glavnih organaUjedinjenih nacija: Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.
22. 8. - Potopljen japanski evakuacioni brodTsushima Maru - 1.529 žrtava, od čega 775 školske dece.
22 - 23. 8. - Akcija Gitter: hapšenje bivših političara s levice i centra u Nemačkoj (među kojima iKonrad Adenauer).
23. 8. - Puč uRumuniji: smenjen premijerIon Antonescu, kralj Mihail preuzima vlast, proglašeno jednostrano primirje. Luftwaffe sledeće noći bombarduje Bukurešt.
26. 8. - Bugarska proglašava neutralnost - SSSR ne prihvata.
26. 8. -Épuration légale ("legalna čistka"): francuska skupština usvaja definiciju "povrede nacionalne časti" (indignité nationale), što se kažnjava oduzimanjem građanskih prava (dégradation nationale). U toku jeépuration sauvage ("divlja čistka"), pogubljenja po kratkom postupku i javno ponižavanje osumnjičenih kolaboranata.
29. 8. - Jugoslovenski kraljPetar II razrešavaDražu Mihailovića dužnosti načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslavije i priznaje Tita kao vođu otpora u Jugoslaviji.
30. 8. - Sovjeti zauzeli rumunska naftna polja uPloeštiju.
30. 8. - Titov poziv domobranima, četnicima i drugima da napuste neprijateljske formacije; svako ko se posle 15. septembra zatekne u istima biće kažnjen najstrožijom kaznom.
31. 8. - Crvena armija ušla uBukurešt. Okončan nemački otpor u Rumuniji.
12. 9. - Rumunija potpisala primirje sa saveznicima, priznaje sovjetska zauzeća iz1940, obezbeđuje 12 divizija za borbu, kao i robu i sirovine za SSSR. Crvena armija danas zauzelaTemišvar.
12. 9. -Roetgen je prvo nemačko mesto u rukama zapadnih saveznika.
12. 9. - Potopljen japanski brodRakuyō Maru sa 1.159 britanskih i australskih zarobljenika.
12 - 16. 9. - Druga kvebečka konferencija (Octagon): tema su okupacione zone u Nemačkoj,Morgenthauov plan itd.
13. 9. - NOVJ stupila u kontakt sa Crvenom armijom, u okolini Negotina.
18. 9. - Japanski "pakleni brod"Jun'yō Maru potopljen pored Sumatre sa 5.620 ljudi, uglavnom javanskih radnika i savezničkih zarobljenika.
19. 9. - Moskovsko primirje izmeđuFinske i saveznika (tj. SSSR, čime je okončanNastavljeni rat). Finska ima obavezu da protera ili razoruža nemačke trupe (→Laplandski rat).
19. 9. - Amerikanci konačno zauzeliBrest, ali luka je neupotrebljiva.
19. 9. - Počinje dvomesečnaBitka u Hürtgenskoj šumi, nemački defanzivni uspeh na granici sa Belgijom.
21. 9. - Tito otputovao u Moskvu na razgovore o koordinaciji Crvene armije i NOVJ (C.a. će formalno zamoliti za ulaz u Jugoslaviju, koju će napustiti odmah po završetku vojnih dejstava).
15. 10. -Operacija Panzerfaust: odmah nakon što je mađarski regentHorthy proglasio primirje sa Saveznicima, Nemci izveli prevrat - postavljenFerenc Szálasi iz Partije Strelastog Krsta.
oktobar - Italijanska kampanja: saveznici pokušavaju prodor prema Bologni, ali jak nemački otpor, zamor i loše vreme znače da do proleća neće biti značajnijeg napredovanja.
oktobar - PočinjeGlad u Vijetnamu - do kraja sledeće godine umrlo najmanje 400.000 ljudi, što će imati i političke posledice.
ca.16. 10. - Tito tražio od maršala Tolbuhina da bugarske snage napuste Srbiju zbog "nelojalnog držanja" (nije prihvaćeno).
26. 10. - Vojni sud Prvog korpusa NOVJ u Beogradu počinje da sudi saradnicima okupatora i ratnim zločincima (do 18. 11., osuđeno 105 lica, ali osuđenihili likvidiranih je mnogo više).
1. 11. - Drugi (beogradski)Sporazum Tito-Šubašić - predviđeno osnivanje zajedničke vlade DFJ odgovorneAVNOJ-u i osnivanje kraljevskog namesništva, koje bi u odsustvu kralja vršilo kraljevsku vlast (ostvareno1945).
1. 11. - Akcija od 1. novembra 1944. ili Zaseda kod Paga: Britanci potopili dve nemačke korvete i jedan razarač u Kvarneru.
7. 11. -Niški incident: američki avioni mitraljirali sovjetsku kolonu a zatim je došlo i do vazdušne borbe - SAD uputile izvinjenje.
7. 11. - U Beogradu štampan prvi broj lista "Glas", obnovljena prva tramvajska linija (Vukov spomenik - Elektr. centrala, sa 5 kola).
8. 11. - ZavršenaBitka na Scheldtu: saveznici otvorili vodeni put prema luciAntwerpen - prvi konvoj stiže 29. novembra, nakon deminiranja luke. Kanađani su pretrpeli velike gubitke u borbama, u zemlji dolazi do regrutne krize.
10. 11. - Formalna nemačka predaja u Splitu, na palubi brodaHMS Delhi.
10. 11. - BrodUSS Mount Hood natovaren sa 3.400 tona municije eksplodirao na ostrvu Manus (Papua Nova Gvineja) - 432 poginulih, velika šteta.
11. 11. - ASNO Srbije osnovao Specijalni sud za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti (osim veleizdaje i pomaganja ratnih zločina, radi od sledećeg januara).
11. 11. - Posle više od dve godine završava seŠtrajk muzičara u SAD: nenamerna posledica je opadanjebig bandova i dolazak vokalista u prvi plan.
21. 11. - Osnovana Vojna akademija kopnene vojske u Beogradu.
21. 11. - Predsedništvo AVNOJ donelo odluku o prelasku u državnu svojinu celokupne "neprijateljske imovine" (imovina Trećeg Rajha, nemačke nacionalne manjine, ratnih zločinaca i saradnika okupatora) i o sekvestraciji imovine koju su okupatori prisilno oduzeli (objavljeno u februaru?).
21. 11. - Predsedništvo AVNOJ-a donosi odluku o opštoj amnestiji za one koji nisu počinili zločine.
21. 11. - Titova saglasnost generaluVilsonu da se luke Split, Šibenik i Zadar stave na raspolaganje savezničkim pomorskim jedinicama (na ograničen rok, luke pod komandom NOVJ).
23. 11. - Francuske snage oslobodileStrasbourg - ispunjenje Zaveta iz Kufre (1941).
24. 11. - Formiran prvi austrijski partizanski bataljon kodČrnomelja.
24. 11. -Operacija Ichi-Go -Bitka kod Guilin–Liuzhoua: kineska nacionalna armija potučena od Japanaca uGuangxiju. Japanci su povezali svoje posede u Kini i Indokini, ali nemaju dovoljno ljudstva za kontrolu. Eliminisali su američke avio-baze, ali ovi su osvojili baze na pacifičkim ostrvima.
24. 11. - Američki bombarderi sa Marijanskih ostrva prvi putnapadaju Tokio.
3. 12. -Dekemvriana uAtini: krvoproliće na demonstracijama povodom naredbe za razoružanje gerilskih snaga - prethodnicagrađanskog rata između Vlade, koju je podržavalaVelika Britanija, i Fronta nacionalnog oslobođenja. Sukobi u Atini traju celog meseca.
4. 12. - Nakonjednomjesečnih borbi, postrojbe partizanskog 8. dalmatinskog korpusa oslobodileKnin, čime je oslobođena i južna Hrvatska.
4. 12. - RAF-ovo bombardovanjeHeilbronna odnosi 6.500 žrtava.
14. 12. -HMS Aldenham je poslednji britanski razarač potopljen u ovom ratu - naleteo je na minu kodPaga, stradalo 126 članova posade, kao i dvojica pripadnika NOVJ.
16. 12. - Počinje velika nemačkaArdenska ofanziva ("Poduhvat Straža na Rajni" ili Bitka na izbočini): iznenađenim saveznicima su naneseni veliki početni gubici.
17. 12. - Saveznici zauzeliFaenzu, najbliže što su prišli Bologni pre zime.
17. 12. - Masakr u Malmedyju: SS-ovci ubili 84 zarobljena Amerikanca - ista jedinica je počinila još nekoliko zločina ovih dana.
23. 12. - Ardenska ofanziva: vreme se popravlja, što omogućava savezničke vazdušne udare.
24. 12. - UNovom Sadu izašao prvi broj dnevnog lista na mađarskom jeziku "Sabad Vajdašag", koji je u septembru1945. promenio naziv u "Mađar so". Istog dana uPrištini prvi broj lista "Jedinstvo".
24. 12. - Prva posleratna izložba u beogradskom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", prihod namenjen ranjenim oslobodiocima.
24. 12. - U La Manšu potopljenLéopoldville sa 819 ljudi, uglavnom američkih vojnika.
Predsednik Vlade:Božidar Purić, od8. 7.Ivan Šubašić (u izbeglištvu); u zemlji, na oslobođenim teritorijama, maršalJosip Broz Tito (generalni sekretarKPJ i predsednikNKOJ); drugde kvislinške vlasti i okupaciona uprava.
Predsednik privremene Narodne skupštine:Ivan Ribar.
Književnost:Johannes Vilhelm Jensen (retka snaga i plodnost njegove poetske imaginacije s kojima je kombinovana intelektualna znatiželja širokog raspona i smeli, sveže kreativni stil)