početkom godine - Inostrani dug Kraljevine Jugoslavije procenjen na 45 milijardi dinara a unutrašnji 7,9 milijardi[1] (kurs dinara je oko 48 za dolar[2]).
11. 2. -Joachim von Ribbentrop uručuje u Londonu formalni zahtev za povratak bivšihnemačkih kolonija. Pre neki dan je napravio gaf kada se kralj George VI trgao od njegovog nacističkog pozdrava.
13. 2. - Požar u bioskopu u (Š)Antoungu u Mandžuriji, izveštava se o 685 (ili 658) žrtava.[7]
15. 2. - Odbor za nemešanje u Londonu odlučio da se po zemljama zabrani vrbovanje i slanje dobrovoljaca za Španiju, od 20. februara, i da španske granice budu pod međunarodnom kontrolom.
februar - Afera Dijamantštajn - "Tehnička unija" - Zbor u Jugoslaviji[8].
februar - Opijumska krijumčarska afera u Beogradu: u kući na Karaburmi nađeno 94 kg prerađenog i 64 neprerađenogopijuma.[9]
4. 3. - U jugoslovenskim vodama zaustavljen francuski brodLa Corse koji je trebao prevesti 400 dobrovoljaca u Španiju, među uhapšenima jeAdolf Muk, član CKKPJ.
23. 3. - Španska vlada odnosi pobedu uBici kod Gvadalahare - podignut moral republikanaca, blamaža za Musolinija.
25. 3. - U Beogradu potpisan petogodišnji ugovor o nenapadanju i neutralnosti saItalijom (poštovanje granica, povlastice manjinama, likvidacija ustaškog problema, priznanje italijanske vlasti u Etiopiji...). Demonstracije protivgrofa Ćana.
28. 3. - Na lokalnim izborima uSofiji prvi put glasaju žene.
29. 3. -West Coast Hotel Co. v. Parrish: Vrhovni sud SAD sa 5:4 potvrdio ustavnost minimalne plate u državi Washington - ovo se smatra krajemere Lochner (od 1905. odn. 1897.) u kojem su obarane mere ekonomske regulacije u saveznim državama, kao i odlukom koja je odvratila Ruzveltov plan reforme suda (The switch in time that saved nine).
29. 3. - U lavini na Storžiču kodTržiča stradalo devet smučara.[11]
31. 3. - Donete uredbe o osnivanju Muzičke akademije i Umetničke akademije u Beogradu, rade od sledeće jeseni (osvećena 21. novembra, →Univerzitet umetnosti u Beogradu).
1. 4. - Počelo "intenzivno podizanje"Unske pruge - rokovi se rastežu do jeseni 1941, procenjeni troškovi nadnica 400 miliona dinar[12] a (u prometu od 1948).
19. 4. - Franko ujedinio karliste i falangiste: Tradicionalistička španska falanga i Komiteti nacionalne sindikalističke ofanzive (FET y de las JONS) biće jedina partija tokom diktature u Španiji (→Movimiento Nacional).
3 -8. 5. -Majski dani: sukob među republikancima u Barseloni i Kataloniji, vlada i KP Španije protiv anarhista iPOUM-a (bivši trockisti i komunistička Desna opozicija).
6. 5. - Katastrofa "Hindenburga": nemački dirižabl izgoreo u Nju Džersiju, poginulo 36 ljudi.
9. 5. -Senjske žrtve: žandarmi pucali na kamion sa pristalicama HSS, navodno uzvraćajući paljbu, poginulo šest gospićkih omladinaca[13].
12. 5. - Krunidba britanskog kraljaDžordža VI, prva snimljena na filmu i prenošena preko radija (prisustvuju i knez namesnik Pavle i kneginja Olga); procesiju je prenosila televizija BBC.
21. 5. - Masakrirana cela zajednica etiopskog manastiraDebre Libanos - 297 monaha i 23 mirjana (još jedna odmazda za atentat na vicekralja Gracijanija u februaru).
21. 5. - Sovjeti postavili istraživačku stanicuSeverni pol-1.
24. 5. - Oluja sa gradom izazvala veliku materijalnu štetu sinoć u Beogradu.
25. 5. -25. 11. -Univerzalna izložba u Parizu, tj. Međunarodna izložba umetnosti i tehnike u modernom životu. U španskom paviljonu izloženaGuernica, Jugoslavija je imala svoj paviljon a najupadljiviji su bili nemački i sovjetski, postavljeni jedan naspram drugog.
26. 5. -Battle of the Overpass ("Bitka na pasareli"): Fordovi zaštitari napali sindikalce u kompleksu River Rouge - udarac za reputacijuHenryja Forda i njegove tvrtke.
27. 5. - Italijansko Ministarstvo za štampu i propagandu postajeMinistarstvo popularne kulture. Između osalog, zabranjuju strane fraze pa i imena: Maksim Gorki postaje Massimo Amaro, Louis Armstrong je Luigi Fortebraccio a Benny Goodman Beniamino Buonuomo[16].
28. 5. - OsnovanaVolkswagen Group (Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutschen Volkswagens mbH) za proizvodnju "buba"; početkom jula za smeštaj radnika osnovanWolfsburg (Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben).
29. 5. - Republikanski avioni sa sovjetskim pilotima greškom gađali kod Ibice nemačku krstaricuDeutschland, deo patrole Komiteta neintervencije, na šta nemački ratni brodovi odgovaraju dva dana kasnije bombardovanjem Almerije.
30. 5. -Memorial Day massacre: čikaška policija ubila desetoricu nenaoružanih demonstranata-štrajkača iz industrije čelika.
8 -9. 6. -Konstantin von Neurath, nemački ministar inostranih poslova, u poseti Beogradu - demonstracije prokomunističkih radnika i studenata, sukobi sa policijom (takođe obišao Mađarsku i Bugarsku).
5 - 8. 6. - PosetaPetra Živkovića, lideraJNS, nekim gradovima Slovenije (Ljubljana,Maribor,Celje) izaziva proteste. Sukob pristalica JNS iJRZ kod Maribora, jedan poginuo.
11. 6. - "Slučaj trockističke antisovjetske vojne organizacije" odn. Slučaj Tuhačevskog: maršalMihail Tuhačevski i sedmorica generala osuđeni na smrt u Moskvi i streljani iste noći.
12 -19. 6. -Bitka za Bilbao: nacionalisti osvajaju ovajgrad i ostatak Baskije; istovremeno, republikanci neuspešno pokušavaju osvojitiHuescu u Aragonu, poginuo generalMáté Zalka.
16. 6. - Španska republikanska vlada zabranilaPOUM,Andrés Nin i ostali lideri uhapšeni, Nin ubrzo ubijen u tajnosti. Bio je ugrožen i Eric Blair (George Orwell) ali je uspeo da pobegne u Francusku.
19. 6. - "Masakr na ženski dan": sukob policije i štrajkača čeličane uYoungstown, Ohio, 16 mrtvih.
jun - jul - Masovno hapšenje komunista u Srbiji, počevši od Kragujevca, nakon provale. Među uhapšenima suSpasenija Babović iKrsto Popivoda, "Heroji ćutanja" nakon izdržane torture.
1. 7. - U Nemačkoj uhapšen luteranski pastor i antinacistaMartin Niemöller (u logorima do 1945).
jul, početkom - Završeno snimanje filma "Princeza korala", jugoslovensko-nemačke koprodukcije koja se naziva prvim jugoslovenskim ton-filmom.[18]
jul - U Nemačkoj osnovan državni industrijski konglomeratReichswerke Hermann Göring (rudarstvo, čelik, municija).
19. 7. - VrhunacKonkordatske krize: "Krvava litija" - nakon molepstvija u beogradskoj Sabornoj crkvi za zdravlje patrijarha Varnave, vernici krenuli u povorku do Savinačke crkve, iako je Uprava grada zabranila povorke i skupove. Izbija sukob žandarmerije i vernika, koji se protive ratifikacijiKonkordata.
ca. 19. 7. - Nepogode s poplavama izazivaju veliku štetu na Kosovu, jugozapadu Srbije i Bosni.
23. 7. - Narodna skupština (donji dom Narodnog predstavništva KJ) uveče usvojila Konkordat sa 167 prema 129 glasova, aliStojadinović odlučuje da ga još ne šalje pred Senat. U ponoć umropatrijarh Varnava, posle osmonedeljnog bolovanja.
29. 7. - Sahrana patrijarha Varnave na Vračaru - Crkva nije htela državnu sahranu (ministri i poslanici pristalice Konkordata će biti isključeni iz Crkve).
29. 7. - Japanci ulaze u Peiping/Peking.Pobuna u Tongzhou: pripadnici Armije Istočnog Hopeia napali japanske vojnike i civile.
30. 7. - Najintenzivniji periodVelike čistke u SSSR:NKVD-ovo naređenje № 00447, "O represiranju bivših kulaka, kriminalaca i drugih antisovjetskih elemenata", za šta su stvoreneNKVD-ove trojke, vansudsko sredstvo za brzo pogubljenje i zatočenje (ukinute 1938).
2. 8. - PojačanRadio Beograd: osvećen predajnik u Makišu od 20 kilovata, prva emisija iz dvorane u Poenkareovoj 21 (Studio 10, Makedonska 21, do 2014). Novi predajnik omogućuje jačine polja 4-6 puta jače nego ranije.[20]
2. 8. - U SAD potpisan zakon o porezu na prodajumarihuane, korak prema kriminalizaciji.
5. 8. - Proba aerodinamične lokomotive između Beograda i Zagreba - 5 sati i 37 minuta.[21]
7. 8. - U Sarajevu osnovano preduzećeMontania, za podizanje "fabrike"antimona u Loznici (Zajači).[22]
8. 8. - Japanci zauzeliPeking (tada se zvao Peiping).
9. 8. -Poljska operacija NKVD: sovjetski politbiro odobrio naredbu № 00485 za "likvidaciju poljskih sabotera i špijuna", do novembra 1938. 111.091 ljudi osuđeno na smrt. Operacija je ubrzo proširena i na druge nepouzdane narodnosti: Fince, Estonce, Letonce, Nemce, Grke, Irance i Kineze.
17. 8. - Prema zvaničnoj verziji,Josip Broz stiže u Pariz, na pozivČolakovića iŽujovića, i preuzima dužnost sekretara KPJ (Milan Gorkić je uhapšen u Moskvi, kao iIvan Gržetić, predstavnik KPJ u Kominterni).
18. 8. -Hugo Black postaje sudija Vrhovnog suda SAD (kontroverzan zbog ranijeg članstva uKu Klux Klanu, ali biće liberalan).
9. 9. - Hitler položio kamen temeljac zaDeutsches Stadion uNirnbergu koji bi trebao primati 400.000 gledalaca, ali nije završen.
10 -14. 9. -Nyonska konferencija: postignut načelan sporazum o suzbijanju "gusarenja" u Sredozemnom moru (u stvari italijanske i nemačke podmornice koje ometaju plovidbu prema Španiji).
11. 9. - Otvoren prvi Beogradski sajam (danas Staro sajmište).
3. 10. - UZenici otvorena nova valjaonica, "gruba pruga", za proizvodnju prvih jugoslavenskih šina normalnog kolosijeka (prva isporuka 8. februara sljedeće godine).
3. 10. - UPokrovniku kod Šibenika položen kamen temeljac za vodovod Dalmatinske Zagore.
4. 10. - Rekonstrukcija Stojadinovićeve vlade, šest ministara koji su dali ostavke zamenjeno novim.
5. 10. - "Karantinski govor" u Čikagu: američki predsjednikFranklin D. Roosevelt objavio je kako ćeSAD napustiti izolacionističku politiku kako bi se suprotstavile ekspanziji "agresivnih" država, koje treba staviti u "karantin".
8. 10. - UFarkašiću kod Zagreba, srpske i hrvatske opozicione partije (Udružena Opozicija iSeljačko-demokratska koalicija) formirale Blok narodnog sporazuma protiv vlade Milana Stojadinovića i za novi ustav.
16. 10. - Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije uručilo Zlatni prsten barduDobrici Milutinoviću (od1980. "Dobričin prsten" se dodeljuje glumcima kao najveća nagrada za životno delo).
28. 10. - Pošto je robnoj kući Ta-Ta dozvoljen rad, beogradske trgovačke radnje zatvorene u znak protesta protiv Ta-te,Bate i stranog kapitala.
31. 10. - Velika proslava 25. godišnjice oslobođenja "Južne Srbije" u Skoplju, otkriveni spomenici kralju Petru I i kralju Aleksandru, osvećen novi vodovod. Prethodnog dana osvećena spomen-kosturnica naZebrnjaku kod Kumanova.
31. 10. - Španska republikanska vlada odlazi iz Valensije u Barselonu.
5. 11. -Hossbachov memorandum: na sastanku sa delom vojno-političkog vođstva Hitler izlaže svoje ekspanzionističke težnje (ostvarenje autarkije putem zauzeća u Istočnoj Evropi pre mogućeg rata sa Francuskom i Britanijom).
10. 11. -Estado Novo ("Nova država") u Brazilu: predsednikGetúlio Vargas objavljuje da uzima vanredna ovlašćenja i odmah donosi novi ustav (diktatura traje do1945).
15. 11. - Francuska policija rastura tajni profašistički pokretLa Cagoule koji je planirao rušenje vlade.
novembar -Sandžak Aleksandreta izdvojen iz francuske Sirije - Turska ima pretenzije, zbog velikog broja Turaka.
16. 11. - SabeninJunkers Ju 52 pao kodOstenda u Belgiji, 12 mrtvih među kojima nasledni veliki vojvoda od Hesena sa rođacima, išao je na bratovljevo venčanje u London.
11. 12. - Francuski ministar inostranih poslovaYvon Delbos stiže u Beograd (na turneji u Poljskoj, Rumuniji i Jugoslaviji[30]).
11. 12. - Streljan bivši sanktpetersburški mitropolitSerafim.
12. 12. - Japanci kod Nankinga potopili američku topovnjačuUSS Panay.
12. 12. - Jednopartijski izbori u SSSR.
13. 12. - Japanci zauzimajuNanking, počinjeNankinški masakr - u šest nedelja ubijeno nekoliko stotina hiljada Kineza i silovano nekoliko desetina hiljada žena.
decembar - U "Politici" cenzurisani neki nastavci stripa "Miki Maus i njegov dvojnik" zbog percipirane sličnosti sa odnosima na vrhu Jugoslavije. Dopisnik "Reuter-a" proteran jer je pogrešno izvestio da je strip trajno zabranjen[31][32].
16. 12. - U Majdanpeku upaljena prva visoka peć u Srbiji.[33]
ca. 19. 12. - Poplave oko Save.
20. 12. - Izbori uRumunjskoj: liberali ostaju najveća stranka, ali su izgubili mnogo mesta;Željezna garda (partija "Sve za zemlju") na trećem mestu sa 15,8% glasova.
28. 12. - Nakon ostavke liberalaTătărescua, za novog rumunskog premijera postavljen antisemitOctavian Goga (do februara), mada je njegova partija bila četvrta na izborima. Uvedeni su antisemitski zakoni, ovo se smatra prvim periodom fašizma uRumuniji.
28/29. 12. - Srđ, brod Dubrovačke parobrodske plovidbe, sudario se na Šeldi blizu Antverpena sa drugim brodom i potonuo.
29. 12. - Stupa na snagu novi irski ustav: neformalna republikaIrska (Ireland iliÉire) umestoIrske Slobodne Države; dosadašnji predsednik izvršnog većaÉamon de Valera postaje prvi premijer (Taoiseach, /tiš'h/).
U selima Savske i Dunavske banovine svako treće dete ne doživi pet godina ("Svakih pet minuta u Jugoslaviji umre jedno dete"[34]); od 8.000 lekara u KJ, samo 600 leči po selima; pet odsto zemljoradnika drži 50% obradive zemlje; jedan hektar donosi 1.000 kg žita, a u inostranstvu do 2.400. S druge strane, broj zdravstvenih zadruga je usedmostručen i ostvaren je napredak.[35]
Glavni uzrok mortaliteta u Beogradu jetuberkuloza, 772 od 3413 umrlih (23%), najčešće u proleće i jesen, često mladići od 20 do 25 godina[36].
Rudnik u Zenici izgradio elektrocentralu od 15 megavata i sa dimnjakom visokim 95 metara.[37]
Snimljen kratkometražniMiletićev film "Šešir" sa snimljenom glazbom i šumovima.
U Jugoslaviji ima ukupno 383 kinematografa (bioskopa/kina), od čega 330 zvučnih.[38]
Američka firmaHormel predstavilaspam (mesni doručak).
Konzervativizam u SAD: pojavio se Konzervativni manifest, iskaz političara obe partije, protivnikaNju dila - protiv regulacije, socijale, državnih projekata i za prava saveznih država, što je praktično protiv građanskih prava.[39]
Književnost:Roger Martin du Gard (za umetničku moć i istinu s kojom je predstavio ljudski konflikt kao i neke fundamentalne aspekte savremenog života u ciklusu novelaLes Thibault)