Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

1935.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice1935)

< |19. vijek |20. vijek|21. vijek|>
< |1900-e |1910-e |1920-e |1930-e|1940-e|1950-e|1960-e|>
<< |< |1931. |1932. |1933. |1934. |1935..|1936.|1937.|1938.|1939.|>|>>

1935.. po kalendarima
Gregorijanski1935.. (MCMXXXV)
Ab urbe condita2688.
Islamski1353–1354.
Iranski1313–1314.
Hebrejski5695–5696.
Bizantski7443–7444.
Koptski1651–1652.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1990–1991.
Shaka Samvat1857–1858.
Kali Yuga5036–5037.
Kineski
Kontinualno4571–4572.
60 godinaYin Drvo Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11935.
p  r  u
Podrobnije:Kalendarska era

Godina1935 (MCMXXXV) bila jeredovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

1935:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi |uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]
  • 1. 2. - Komunistički i drugi studenti se zabarikadirali na Pravnom fakultetu u Beogradu zbog interniranja nekih kolega u višegradski logor, sukob sa policijom, poginuoMirko Srzentić.
  • 1. 2. -Aja Sofija u Istanbulu otvorena kao muzej.
  • 5. 2. - Pismo CKKPJ pokrajinskim komitetima za Hrvatsku i Dalmaciju o osnivanjuKP Slovenije iKP Hrvatske (uz zadržavanje "demokratskog centralizma"); KP Hrvatske bi obuhvatao i organizacije dela BiH, uključujući Banju Luku.
  • 6. 2. - Raspuštena jugoslovenska skupština, izbori zakazani za maj (lakši izborni zakon nego1931).
  • 8. 2. - U Turskoj održani generalni izbori, prvi sa ženskim pravom glasa.
  • 10. 2. - Predstavnici kožarske struke traže da se "Bati" zabrani izrada kožne obuće, i da se zabrani proizvodnja gumenih opanaka "kao štetnih po zdravlje".[2]
  • 13. 2. -Bruno Hauptmann osuđen na smrt za otmicu i smrt Lindbergove bebe.
  • 13. 2. - Jutarnja temperatura uBeloj Crkvi -33, u Novom Sadu -22.[3]
  • 15. 2. - U Nemačkoj objavljeno otkriće sulfonamidskog antibiotikaprontosila.
  • 19. 2. - "Sibinjske žrtve", incident uSibinju kodSlavonskog Broda - ubijeno sedam seljaka, trojica žandarma teže povređena (oni tvrde da je na njih pucano iz gomile).
  • 20. 2. - Jugoslavenski parobrod "Vila" potonuo u sudaru s talijanskim motornim brodom "Rodi" kod ušća Pjave, stradala četvorica mornara.[4]
  • 23. 2. - PrikazanThe Band Concert, prvi crtani film saMickey Mouse-om u koloru.
  • 26. 2. -Robert Watson-Watt u Engleskoj prvi put isprobaoradar.
  • 26. 2. - Protivno Versajskom ugovoru, osnovanaLuftwaffe, nemačke vazduhoplovne snage.
  • 27. 2. -7. dodjela Oscara: najbolji film jeIt Happened One Night, ukupno pet nagrada.

Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj

[uredi |uredi kod]
  • 8. 4. - U SAD osnovanaWorks Progress Administration, najveća i najambicioznija agencijaNew Deal-a, koja upošljava nezaposlene na javnim radovima (traje do 1943).
  • 14. 4. - "Front iz Streze": sporazum premijera Francuske, V. Britanije i Italije u Strezi za nezavisnostAustrije i protiv nemačkih pokušaja promeneVersajskog sporazuma.
  • 14. 4. - Crna nedelja:Dust Bowl oluja pogađa istočni Novi Meksiko, Kolorado i zapadnu Oklahomu.
  • april? - U Jugoslaviji ukinute takse i porezi na automobile, kao i banovinske takse na motorna vozila.[5]
  • 15. 4. - U Washingtonu potpisanRoerichov pakt: zaštita kulturnih objekata ima prvenstvo u odnosu na vojne potrebe.
Kodachrome fotografija (foto 1940)
  • 15. 4. - PredstavljenKodachrome, kolor film sasuptraktivnim procesom - prvo 16 mm za pokretne slike a dogodine i 8 mm, kao i 35 mm za fotografije (proizvodi se do 2009).
  • 17. 4. -Društvo naroda osudilo nemački postupak od 16. marta - bez efekta.
  • 17. 4. -Sun Myung Moon tvrdi da je dobio otkrovenje odIsusa.
  • 21. 4. - Novi bugarski premijer jeAndrej Tošev (do novembra).
  • 22. 4. - Prikazan filmBride of Frankenstein.
  • 23. 4. - Aprilski ustav u Poljskoj: uveden predsednički sistem sa elementima autoritarizma.
  • 24. 4. - "Prolećni bal punog Meseca": američki ambasador u Moskvi William Christian Bullitt, Jr. priredio raskošan prijem (Bulgakov ga je opisao u "Majstoru i Margariti").
  • 25. 4. -Shark Arm case: ajkula u sidnejskom akvarijumu povratila ljudsku ruku sa tetovažom - ispostaviće se da je to trag ubistva.
  • 26. 4. - Pokrenuta prva TV stanica u Francuskoj,Radio-PTT Vision (današnjiTF1) - odašiljač je na Ajfelovoj kuli,[6]mehanički sistem od 30 linija saNipkowljevim diskom.
  • 27. 4. -6. 11. -Univerzalna izložba u Briselu.
  • 29. 4. -15. 5. - Prva biciklistička trkaVuelta a España.
  • proleće - Vođstvo HSS osniva neke nelegalne samoodbrambene organizacije u zagrebačkoj oblasti, odgovarajući na "četničko i policijsko zlostavljanje"[7].
  • proleće - leto? - Niz štrajkova u industrijskim preduzećima zbog smanjivanja nadnica.[8]

Maj/Svibanj

[uredi |uredi kod]
Moskovski metro, stanica Krasnije vorota
SS Normandie
  • 29. 5. -3. 6. - Prvo putovanje luksuznog, najvećeg i najbržeg putničkog brodaSS Normandie, stiže u Njujork za 4 dana, 3 sata i 14 minuta.
  • 29. 5. - Prvi probni letMesserschmitt Bf 109.
  • 30. 5. - Zajednička izjava srpske i hrvatske opozicije tvrdi da su izbori bili prevara i da se diktatura nastavlja, Skupština će biti bojkotovana.
  • 30. 5. -Babe Ruth odigrao poslednju bejzbol utakmicu.
  • 31. 5. - Baločistanski zemljotres razaraKvetu u današnjem Pakistanu, 30 do 60 hiljada mrtvih.
  • 31. 5. -20th Century Pictures, Inc. postaje20th Century-Fox.

Jun/Juni/Lipanj

[uredi |uredi kod]
IshodRata za Čako
Milan Stojadinović, premijer KJ 1935-39

Jul/Juli/Srpanj

[uredi |uredi kod]
  • 1. 7. - U Nemačkoj osnovan institutAhnenerbe ("Nasleđe predaka") za istraživanje zamišljene prošlosti Arijevaca.
  • 4. 7. - Deklaracija Stojadinovićeve vlade, pominju se široke narodne samouprave, novi zakoni o izborima i štampi, zborovima i dogovorima...
  • 14. 7. - Velike manifestacije u Parizu, levičarske stranke se udružuju uNarodni front.
  • 14. 7. - Zajednički slet bugarskih Junaka i jugoslovenskih Sokola u Sofiji.
  • jul - Počela proizvodnja uUlcinjskoj solani.
  • 16. 7. - UOklahoma City-ju instaliran prviparking metar.
  • 20 -22. 7. - Manifestacije povodomMačekovog rođendana u Zagrebu su praćene sukobima i izgredima.[13]
  • 25. 7. - PotpisanKonkordat između Jugoslavije iVatikana[14] (ratifikacija se odlaže do1937. inije dovršena).
  • 25. 7. -20. 8. - Sedmi i poslednji kongresKominterne - usvojena politikaNarodnog fronta sa svim partijama i grupama protivnim fašizmu.
  • 26. 7. - Grupa demonstranata u njujorškoj luci skinula nacističku zastavu sa brodaBremen i bacila je u reku Hadson.
  • 28. 7. - Prvi let prototipaBoeing B-17 "Leteća tvrđava".
  • 30. 7. - Britanska kućaPenguin Books izdala prvih deset knjiga - unose revoluciju u izdavaštvo sa ozbiljnim knjigama u jeftinom džepnom izdanju.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi |uredi kod]
  • 1. 8. - Na albanskoj granici kod Đakovice ubijeno šest odmetnika i dve devojke.[15]
  • 9. 8. - Krvavi sukobi između radnika i vojske uToulonu.
  • 12. 8. - Aizawin incident u Japanu: potpukovnik Aizawa ubio mačem generala Nagatu iz suparničke frakcije, indikator rastuće politizacije i polarizacije u japanskoj vojsci.
  • 13. 8. - Preko 100 mrtvih nakon pucanja brane kodOvade u Italiji.
  • 14. 8. - Američki predsednik Ruzvelt potpisao Zakon o socijalnoj sigurnosti (Social Security Act).
  • 14 - 15. 8. - Pobuna u Fieru, uAlbaniji - brzo je ugušena, misli se da ju je finansiraoShefqet Vërlaci.
  • 15. 8. - AvijatičarWiley Post i glumac i humoristaWill Rogers poginuli na Aljasci.
  • 16. 8. - Na berlinskom sajmu radija predstavljenMagnetophon K1 firmeAEG.
  • avgust (ili jun) - Prve žabe divovske gubavice/morske krastače (Rhinella marina), puštene su u polja šećerne trske u australskomQueenslandu - egzemplarinvazivne vrste.
  • 17. 8. - Zabranjenemasonske lože u Nemačkoj.
  • 18. 8. - Neredi nakonSinjske alke, u sukobu žandarmerije i demonstranata ima ranjenih i jedan poginuo.
  • 19. 8. - PrijavljenaJugoslovenska radikalna zajednica (JRZ - "jereza") - čine je Stojadinović i stari radikali,Spahovi muslimani iKorošcevi klerikalci.
  • 19 - 20. 8. - Požar na radio izložbi u Berlinu, 3 mrtvih; sutradan nesreća na gradilištu tunela u Bulevaru Hermana Geringa, stradalo 19 radnika.
  • 23. 8. - Staljin naredio da se dvoglavi orlovi na kulama moskovskogKremlja zamene zvezdama.
  • 29. 8. - Belgijska kraljica-supružnicaAstrid poginula u saobraćajnoj nesreći u Švajcarskoj.
  • 30. 8. - Prikazan filmAnna Karenina saGretom Garbo.
  • 31. 8. - Posljednja vožnja vlakauskotračnom prugomParenzana (Trst -Poreč).
  • 31. 8. -Aleksej Stahanov navodno iskopao 102 tone uglja za 5h i 45min (norma je sedam tona) - u SSSR krećeStahanovski pokret.
  • 31. 8. - Predsednik Ruzvelt potpisao prvi Zakon o neutralnosti (ta politika SAD traje do 1941).

Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]
  • 1. 9. - U Kraljevini Jugoslaviji uvedeno Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona.[16]
  • 2. 9. - Premijer Stojadinović, koji je i predsednik Male Antante, u poseti Parizu.
  • 2. 9 -Uragan na Dan rada 1935. - najjači uragan koji je pogodio SAD, najviše razaranja na Floridi, 488 mrtvih.
  • 6. 9. - Kraljev rođendan: prvi put je to danPetra II Karađorđevića.
  • 8. 9. - U Lujzijani ubijenHuey Long, američki senator, radikalni populista.
  • 8. 9. - Četvorica seljaka poginula u sukobu sa žandarmima u Taborskom.[17], 15-og još dvojica uKokincu kod Bjelovara i jedan civil i jedan žandarm uOriovcu kod Slavonskog Broda.[18], čemu su se izjašnjavali i banovi Savske i Primorske banovine.[19]
  • 9. 9. - U Dubrovniku otvoren kongresMeđunarodne aeronautičke federacije.
  • 13. 9. -Howard Hughes leteo brzinom 566 km/h avionomHughes H-1 Racer.
  • 10. - 16. 9. - Sedmi nacistički kongres u Nirnbergu, nazvan "Miting slobode" (Reichsparteitag der Freiheit), jer se Nemačka obaveznom vojnom službom oslobodila Versajskog ugovora;Leni Riefenstahl snimila filmTag der Freiheit: Unsere Wehrmacht.
  • 15. 9. - U Nemačkoj doneseniNirnberški zakoni protivJevreja: "Zakon za zaštitu nemačke krvi i nemačke časti" zabranjuje brak i polne odnose sa "arijevcima" a Zakon o građanstvu im ga uskraćuje.
  • 15. 9. - Nacistička zastava () postaje jedina nacionalna zastava Nemačke (od 1933. korišćena uz carsku crno-belo-crvenu).
  • 17. 9. -Manuel L. Quezon izabran za prvog predsednika KomonveltaFilipini (mandat od novembra, do smrti 1944).
  • 19. 9. - SkandalStraperlo (legalizovanje nameštenogruleta) izaziva pad vladeAlejandra Lerrouxa uŠpaniji.
  • 22/23. 9. - Krvava tuča meštanaGrabovca i sezonskih radnika državnog dobra Belje - ubijena trojica radnika, 18 ranjenih (višegodišnje kazne potvrđene 18. marta 1937).
  • 24. 9. - Pušten u saobraćaj putPljevlja - Tara -Žabljak, sa privremenim mostom prekoTare (ranije završen put prema Nikšiću).
  • 27. 9. - Eksplozija metana u rudniku Rtanj - 12 poginulih na mestu[20], još najmanje šestorica kasnije podlegla.
  • 30. 9. - Predsednik Ruzvelt posvetioHuverovu branu (dovršena sledeće godine).
  • 30. 9. - PraizvedbaGershwinove operePorgy and Bess.

Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]
Drugi italijansko-abesinski rat
  • 2. 10. - Odmah nakon ulaska iz Jugoslavije, u Bugarskoj uhapšenDamjan Velčev koji je pripremao državni udar, u zemlji proglašeno opsadno stanje.
  • 2. 10. - Završeni vojni manevri kodBrčkog.
  • 3. 10. - Nakon višemesečne napetosti i gomilanja snaga, počinje italijanska,De Bonova, invazijaEtiopije, čime počinjeDrugi italijansko-abesinski rat (završen maja1936).
  • 10. 10. - Puč u Grčkoj: ukinuta republika, za regenta se proglasio gen.Georgios Kondilis.
  • 10. 10. - Tornado srušio drvenu radio-antenu u Langenbergu, Nemačka, visine 160 metara.
  • 11. 10. -Društvo naroda izglasalo prve sankcije Italiji zbog rata u Abisiniji, stupaju na snagu 18. novembra, traju do sledećeg jula - neefektivno.
  • 11. 10. - Zemljotres u Banjoj Luci, ima materijalne štete.
  • 14. 10. - LiberaliW. L. M. Kinga pobeđuju na izborima u Kanadi, on po treći put postaje premijer, do 1948.
  • 16. 10. -Cementni incident: upalestinskoj luciJafa otkrivena tajna pošiljka oružja za jevrejskuHaganu, Arapi će zbog toga organizovati generalni štrajk 26.10., praćen nasiljem.
  • 16. 10. - NakonPandeli Evangjelija, novi albanski premijer jeMehdi Frashëri (do nov. 1936).
  • 16. 10. - Vežba vazdušnog napada na Beograd, sa probom veštačke magle.[21]
  • 20. 10. - Alijansa ženskih pokreta Kraljevine Jugoslavije organizuje zborove u više gradova, zahteva jednako pravo glasa za građane oba pola.[22]
  • 22. 10. - U Kini okončanDugi marš komunističkih snaga, okupili su se u provincijiShaanxi, nedaleko odYan'ana.
  • 25. 10. -Clement Attlee postaje liderLaburističke partije (do 1955., premijer 1945-51).
  • 25. 10. - Od uragana Jérémie stradalo najmanje 2.000 ljudi naHaitiju.
  • 25. 10. - Sudar vozova u Aračićevu (Novo Lanište) kod Jagodine, 4 mrtvih.
  • 27. 10. - Puštena u saobraćaj prugaPazarić -Tarčin, čime je eliminisana zupčanica na pruzi Sarajevo - Dubrovnik.[23]

Novembar/Studeni

[uredi |uredi kod]
Pančevački most
China Clipper

Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]

Tokom godine

[uredi |uredi kod]
  • Maček osnivaHrvatsku građansku i seljačku zaštitu (službeno od 1936).
  • Nerodna godina?
  • Prema "Nojes Viner Žurnalu", od 15 pregledanih zemalja, cene poljoprivrednih proizvoda u Jugoslaviji su najniže ili među najnižima, osim šećera.[28]

Rođenja

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj

[uredi |uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

[uredi |uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

[uredi |uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]

Smrti

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi |uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]

Nobelova nagrada za 1935. godinu

[uredi |uredi kod]

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
  1. "Politika", 17. jan. 1935
  2. "Politika", 11. feb. 1935
  3. "Politika", 14. feb. 1935
  4. "Politika", 22. feb. 1935
  5. "Politika", 14. april 1935
  6. "Politika", 8. dec. 1935
  7. Sabrina P. Ramet (2006). The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918-2005. Indiana University Press. str. 101. ISBN 0-253-34656-8. 
  8. "Politika", 5. avg. 1935
  9. "Politika", 4. maj 1935
  10. "Politika", 10. maj 1935, str. 3-6
  11. 11,011,1Našička afera kao primer činovničke korupcije u Kraljevini Jugoslaviji. princip.info. 29.04.2014. (pristup. 23.1.2016.)
  12. "Poslednje oaze komunizma", Borba, 13. jun 1990, str. 10
  13. "Politika", 23. jul 1935
  14. "Politika", 28. jul 1935 (fotografija s potpisivanja)
  15. "Politika", 6. avg. 1935
  16. "Politika", 27. avg. 1935, str. 5
  17. "Politika", 10. sept. 1935
  18. "Politika", 18. sept. 1935
  19. "Politika", 22. sept. 1935
  20. Politika, 28. sept. 1936, str. 7
  21. "Politika", 17. okt. 1935, str. 7 i 8
  22. "Politika", 21. okt. 1935
  23. "Vreme", 28. okt. 1935
  24. Petar Požar,Jugosloveni žrtve staljinskih čistki (str. 192-206), Beograd, 1989.
  25. "Politika", 24. nov. 1935, str. 12
  26. "Politika", 24. nov. 1935, str. 6
  27. "Politika", 6. dec. 1935
  28. "Politika", 17. maj 1935
  29. "Politika", 20. nov. 1938
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1935.&oldid=42550027
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp